Kako posluje Zagrebački holding, tko je odgovoran za minus na kraju svake godine, je li ga u krizu uvukao SDP ili gradonačelnik Milan Bandić , bit će jedno od glavnih pitanja u kampanji za zagrebačkog gradonačelnika. Zapravo, prepucavanja su već počela i vjerojatno neće stati sve do svibnja.
Bandić je nedavno predstavio analizu revizorske kuće BDO savjetovanje, prema kojoj je Holding od 2007. godine do 2012. povećao gubitke i povećao broj zaposlenih, a ubrzo nakon toga se u priču o Holdingu uključio i Institut za javne financije. Preporučili su Upravi brzo restrukturiranje i privatizaciju dijela društva.
Ivo Čović na čelu Zagrebačkog holdinga nalazi se već petu godinu zaredom. Sa šefom Holdinga razgovarali smo o stanju u tvrtki, odgovornosti za lošu financijsku situaciju, njegovim planovima i budućnosti tvrtke.
Razmišljate li o ostavci?
- O ostavci ne razmišljam. Naravno da u slučaju promijenjenih okolnosti, ako organi društva ocijene da je potrebna promjena na čelu Uprave, ne bih od toga radio problem.
Objektivna slika
Pitam vas to jer je minus 2010. bio 489 milijuna kuna, 2011. 352 milijuna kuna, 2012. će se isto kretati u tom rasponu, a ukupno zaduženje Holdinga je sedam milijardi kuna. U pet godina ostvareni su gubitci od 584 milijuna kuna, a kratkoročne obveze povećane su za 408 milijuna.
- Očigledno i vi dojam gradite temeljem gradonačelnikovih pressica.
Dio brojki izvadio sam iz financijskih izvješća koja su dostupna na vašim stranicama.
- Da, ali ne može se imati objektivna slika na temelju nasumce odabranih, ponekad i netočnih brojki. Analiza poslovanja Holdinga nije jednostavna. Gradonačelnik Milan Bandić poslovanje Holdinga, otkako nije jedini član Skupštine društva, svakodnevno naziva “katastrofalnim”. I, koliko vidim, do 19. svibnja neće stati. Ja bih poslovanje Holdinga podijelio u dvije poslovno bitno različite faze - prvu od osnivanja 2006. do kraja 2009., kada je Milan Bandić bio jedini član Skupštine društva, i drugu od 2010. do danas. Gradonačelnik vještim medijskim manipulacijama želi stvoriti dojam da su način i kvaliteta poslovanja lošiji od njegova “odlaska” iz Holdinga.
Koliko su mu “jaki” dokazi ilustrira mnogo puta ponavljana njegova tvrdnja da smo od tada povećali broj zaposlenih za 500. Često dometne da je većina tih uglavnom iz Sinja i okolice. No, činjenice su sasvim drugačije. Na kraju “njegove” faze, na kraju 2009., broj zaposlenih iznosio je 12.040, a na kraju prošle 2012. godine zaposlenih je bilo 11.620, dakle ne za 500 više, kao što tvrdi gradonačelnik, nego za 420 manje. Ne mogu vjerovati da bi gradonačelnik glavnoga grada Hrvatske namjerno lagao. Očigledno ima pogrešne podatke. Nadalje govori o povećanju zaduženosti, a ona je na kraju 2012. bila manja za 143 milijuna kuna nego na kraju 2009. godine.
Koliki je, dakle, ukupan dug Holdinga?
- Vjerojatno mislite na ukupno kreditno zaduženje, a ne na dugovanje. Ukupno zaduženje koje obuhvaća kratkoročne i dugoročne kredite, obveze za emitirane “londonske” obveznice te obveze po dugoročnim financijskim najmovima je na razini 6,3 milijardi kuna. Kad se govori o zaduženosti, bitno je razlučiti jesu li sredstva uložena u projekte koji donose odgovarajući povrat novca ili se radi o promašenim investicijama. Ono što je umirujuće za građane Zagreba jest da je najveći dio naših dugoročnih obveza kvalitetno pokriven dugoročnim potraživanjima. Primjerice, tu ulazi kao naša dugoročna obveza plaćanje zakupa za dvoranu Arena Zagreb u iznosu od 700 milijuna kuna, ali ta sredstva temeljem ugovora dobit ćemo od Grada i države. Želim demantirati tvrdnje koje se plasiraju u javnosti da je u Holdingu prisutan trend pogoršanja poslovnih rezultata. Trend je, srećom, upravo obrnut. Ostvareni ukupni poslovni rezultat u 2011. bio je za 135 milijuna kuna bolji od rezultata godinu prije, a procjenjujemo da će rezultat u 2012. biti za oko 150 milijuna kuna bolji nego u 2011. godini.
Pet godina ste na čelu Holdinga. Jeste li vi uopće za išta odgovorni ili je za sve kriv Bandić?
- Bilo bi neozbiljno i neću reći da je za sve kriv Bandić. Međutim, s punom odgovornošću tvrdim da nije bilo gradonačelnikova investicijskog avanturizma u poslovima oko nekretnina i da Grad nije izbjegavao svoje ugovorne obveze u financiranju javnog prijevoza, cijelo bi vrijeme Holding poslovao s dobiti. Znam da je pet godina puno i razumijem vaše pitanje. Sigurno je bilo i mojih pogrešaka i propusta, ali bez okolišanja mogu reći da okruženje poslovanja koje mi imamo zadnjih godina nikad nitko u Hrvatskoj nije imao.
Pozitivan trend
Dobro, tko je odgovoran za minus posljednje tri godine?
- Želim još jednom naglasiti pozitivan trend. Malo je poznato da smo i u 2011. i u 2012. ostvarili pozitivan rezultat iz operativnog poslovanja, ali kad se tome doda negativan saldo rezultata financijskog poslovanja, još smo u negativnoj zoni. Sve ove godine trpimo značajne negativne posljedice neriješenog pitanja financiranja sustava javnog prijevoza, neefikasnog ulaganja u nekretnine i konsolidiranja gradskog proračuna na račun Holdinga.
Koliko ste novca dali u gradski proračun? Zar situacija nije obrnuta, da Grad novac ne isplaćuje vama?
- Nitko tu nikome ništa “ne daje”, kako to često voli reći gradonačelnik. Niti Grad nama niti mi Gradu. Svatko samo plaća svoje ugovorne i zakonske obveze.
Ali nedavno ste izjavili na svojoj pressici da je Holding krpao gradski proračun.
- Da, točno je. I to direktno i indirektno. Danas imamo relativno konsolidirani gradski proračun, što, naravno, svatko razuman pozdravlja. Međutim, nije dobro da je to u velikoj mjeri napravljeno na račun Holdinga. Podsjetio bih da je Grad Zagreb 2007. prodao Holdingu zemljište Zagrepčanke za 250 milijuna kuna. I to ne zbog toga što je to bilo nešto posebno poslovno opravdano za Holding, nego zato da bi ta sredstva usmjerio u proračunsku potrošnju. Isto tako, Grad je svoju obvezu u iznosu od 700 milijuna kuna za otplatu zemljišta koje je Grad, a ne Holding kupio od TŽV Gredelj, prebacio na Holding i oslobodio gradski proračun te obveze. Dakle, radi se o gotovo milijardu kuna za te dvije nekretnine koje je Holding platio, ne iz svojih, jer ih nije imao, nego iz sredstava ostvarenih emitiranjem obveznica za koja od tada pa sve do 2017. plaća kamate u iznosu od 120 milijuna kuna godišnje. Na taj i na slične načine su nastali ti visoki financijski rashodi o kojima često govorim i koji su u jednom trenutku dosegli 500 milijuna kuna. Da bi se stekao realniji osjećaj što znači ulaganje od milijardu kuna, reći ću da je to otprilike iznos koji uprihodimo od prodaje svih voznih karata ZET-a u razdoblju od tri godine. Konsolidaciji gradskog proračuna znatno pridonosi izbjegavanje ugovorne obveze financiranja investicija u javni prijevoz (autobusi, tramvaji, pruge). Tako je proračun uistinu postao “zdraviji”, ali je zato ZET kumulirao 1,3 milijarde kuna gubitka.
Da ne zaboravim, u 2011. subvencija javnog prijevoza je smanjena za još 100 milijuna kuna i na toj je razini ostala i u 2012. i 2013. godini.
Naglašavam činjenicu da je većina sredstava iz emisije obveznica utrošena na temelju odluka Grada za kupnju nekretnina i projekte gradske socijalne infrastrukture, od čega znatan dio ne ostvaruje nikakav povrat te stoga kamate na obveznice moramo plaćati iz prihoda od drugih djelatnosti. A zamislite kakva bi situacija bila da smo dvije milijarde kuna uložili u razvoj komunalnih djelatnosti Zagreba s odgovarajućim povratom. I sad vi pitate zašto smo u gubitku, a baš gradonačelnik, da čovjek ne povjeruje, govori o Holdingu kao “šupljem brodu” i “rastrošnim milijarderima”. Možete li zamisliti kako bismo danas poslovali da nisam 2009. odbio gradonačelnikove prijedloge da krenemo u gradnju 2000 stanova u Podbrežju, kongresnog centra, Doma rukometa, Zelene tržnice i niza drugih, a što se moglo realizirati samo uz nove dvije milijarde zaduženja.