VELIKI INTERVJU

Ninoslav Pavić: Zar bismo trebali šutjeti o Sanaderu u zatvoru, jer smo hvalili Sanadera u NATO-u?

 CROPIX

ZAGREB - Nino Pavić i ja razgovarali smo jutro poslije sasvim uspjele proslave dvadesetog rođendana Globusa i EPH. Ovim smo intervjuom na neki način obilježili i dvadeset godina naše kontinuirane suradnje, iako se, naravno, nismo bavili obljetničkim temama. Naprotiv.

Kako komentirate aktualnu javnu situaciju oko Slobodne Dalmacije? Nakon što je EPH objavio kompletnu dokumentaciju o Slobodnoj i Ozren Matijašević izjavio kako je sada vidljivo da je oko Slobodne sve u redu, napadi na EPH i na Vas zapravo su se pojačali.

- Prvo želim reći da privatizaciju Slobodne Dalmacije smatram dosad najčišćom i najuspješnijom privatizacijom u Hrvatskoj. Ta je privatizacija provedena tako da temeljni kapital te tvrtke danas iznosi 50 milijuna eura. Kad smo je preuzimali, njena je vrijednost zapravo bila nula kuna. Njena je kreditna zaduženost danas gotovo ravna nuli. Nema niti jedne kune dugova prema dobavljačima. Sagrađeni su novi prostori i uvedena je nova tehnologija, sagrađena tiskara. U tu je firmu uložen živi novac čiji se plodovi mogu fizički dodirnuti. Nadalje, mi smo pet godina jamčili i proveli punu socijalnu sigurnost svim zaposlenima, a unatoč krizi plaće su porasle 22 posto. Nije mi poznat niti jedan sličan primjer tako poštene privatizacije, posebno ne u medijskoj industriji. Investirali smo ogroman novac u tvrtku koja je prije našeg ulaska nekoliko puta bila pred bankrotom i koju je, tri ili četiri puta, sanirala država, a koju smo zatekli u šestogodišnjoj blokadi.

Fond za privatizaciju vratio nam je sve naše garancije i mjenice, potvrđujući da smo posao obavili maksimalno korektno ispunivši sve obaveze iz ugovora, pa i više od toga. Slobodna je danas perfektno dizajnirana novina, a to je radila ekipa najboljih svjetskih eksperata. Slobodna ima najbolje novinske fotografije u državi, podigla je kvalitetu tekstova, portal im je 12. u Hrvatskoj. Vlasnik je Dubrovačkog vjesnika, Šibenskog lista, Radio Dalmacije i Adriatica.net-a s kojim ostvaruje ozbiljne promotivne i tiskarske poslove.

Okej, a kako onda tumačite loš publicitet koji je EPH u dijelu medija dobio nakon objave dokumenata o kupnji Slobodne?

- Prvo, prozivaju nas marginalni mediji. Drugo, u ovom slučaju suočeni smo s klasičnim reketom. Postoji, naprimjer, čovjek koji se dokupao mjenica Slobodne starih petnaestak godina, dakle mjenica koje potječu iz vremena kada mi nismo ni sanjali da ćemo imati bilo što sa Slobodnom Dalmacijom. Taj je čovjek, kad je vidio da smo preuzeli tvrtku, izvadio te mjenice, podignuo sedamnaest sudskih tužbi, tri kaznene prijave, te traži od nas 33 milijuna kuna, i to na ime nekog duga od tristo tisuća maraka, koji mu je odavno vraćen, i koji nema nikakve veze s EPH, jer je taj dug nastao prije petnaestak godina. Dakle, 33 milijuna kuna za stari dug od tristo tisuća maraka! Uz mjenice kojih se dokopao na nelegalan način. Što je to ako nije kamatarenje i reket. Podnijeli smo kaznenu prijavu.

Nadalje, mi smo u Slobodnoj suočeni s poznatim slučajem Željka Žderića, direktora Konstruktora, koji je od nas tražio milijardu i sedam stotina milijuna kuna! Pazite, milijardu i sedam stotina milijuna kuna odštete, i to zbog jednog teksta koji mu se nije svidio. Nitko ne traži milijardu i sedam stotina milijuna kuna zbog duševnih boli, povrijeđenog ponosa ili poslovne štete. Žderić je tom tužbom pokušao uništiti i preuzeti Slobodnu i EPH. Na sudu se dokazalo da se tužba temeljila na krivotvorenom dokumentu! Dobili smo satisfakciju, a protiv Žderića DORH je podnio optužnicu. Nestrpljivo čekamo suđenje. Usput, kada je riječ o Slobodnoj, poces njene privatizacije doveo nas je u pomalo traumatičnu situaciju. Sanaderova Vlada, nakon što smo kupili Slobodnu, promijenila je Zakon o koncentraciji, čime nas je natjerala da se riješimo udjela u distribuciji novina. Nakon svega danas se netko usuđuje govoriti o tome da smo Slobodnu dobili na poklon. Preuzeli smo Slobodnu uz krajnje teške uvjete, ali ipak smo imali potporu većine ljudi u Slobodnoj, na čemu im moramo biti jako zahvalni: bez njih cijeli projekt ne bi uspio.

I na kraju, EPH je u Slobodnu Dalmaciju investirao oko pet stotina milijuna kuna, što iz kredita, što iz vlastitih sredstava. U jednom smo trenutku bili ugrozili sam EPH, našu budućnost, naša radna mjesta, da bismo spasili jednu važnu medijsku kuću. Iako nam Slobodna još ne donosi profit, siguran sam da smo ipak učinili nešto dobro i za EPH, a ne samo za ljude u Slobodnoj.

Ali, mislite li da iza napada na EPH i Vas osobno stoje samo ljudi koji pokušavaju reketirati Slobodnu? Otkud, primjerice, teza da je predsjednik Josipović utjecao na stav Matijaševića o Slobodnoj?

- Ta je spekulacija toliko infantilna i iracionalna da je ne želim niti komentirati. Radi se o tipičnom primjeru gadljive podvale, koje se pojavljuju u medijima koji nisu mediji.

Što to znači? Što su za Vas mediji koji nisu mediji?

- Na hrvatskoj sceni pojavio se čitav niz medija koji to zapravo nisu. Radi se o medijima koji se sigurno ne mogu izdržavati vlastitim prihodima, koji se sigurno ne mogu izdržavati prodajom, koji sigurno nemaju dovoljno oglasa da bi preživjeli. Dakle, mora im netko sa strane davati novac. A uz to, vrlo često nemaju jasnu vlasničku strukturu. To je moja definicija medija koji nisu mediji. Takvi nemediji pojavljuju se kao sredstvo za obračune s drugima ili za razne oblike reketarenja. Takve se stvari događaju u tiskanim medijima, ali ipak najviše na portalima.

Primjerice, postoji jedan portal čiji je vlasnik čovjek iz podzemlja kojeg je Galinac bio prokazao da ga je dao pretući. Čovjek si je osnovao portal i sad može slobodno napadati koga hoće. Na sreću, ipak bez bejzbolske palice. Također, postoje navodno ozbiljni portali koji nam drže lekcije o poštenom poslovanju, urednom plaćanju poreza i socijalno brižnom tretmanu radnika. A čiji su vlasnici tri ili četiri puta mijenjali, ukidali ili pokretali tvrtke izdavače, da bi ostavili dugove na staroj, ugašenoj firmi: i sada nam ti časni ljudi pokušavaju držati lekcije o poslovnom moralu!

Imate neke novine za koje njihovi vlasnici doslovno kažu da su pokrenute samo s ciljem da napadaju političke i poslovne protivnike tog vlasnika. Ugasit će ih čim ucjenama postignu cilj. U Hrvatskoj, nadalje, izlaze novine s nakladom od oko 1400 primjeraka, čiji je vlasnik odvjetnik koji zastupa istog onog čovjeka koji nas reketira za 33 milijuna kuna. I tako, eto, svaki broj tog lista donosi dvije do tri stranice napada na EPH, Slobodnu ili mene. I to bi trebale biti medijske slobode!

E sada, napadi na EPH eskalirali su nakon što smo objavili dokumente o kupnji Slobodne, jer je to najgore što smo mogli učiniti onima koji se godinama hrane pričama o našoj pljački Slobodne ili o tome da nam je ona poklonjena. Naime, sada više ne postoje nikakve tajne o kupnji Slobodne. Sve je javno, jasno i transparentno. Danas, kada je vidljivo da je sve legalno, ovi su napadi naprosto zadnja, psihološki očekivana reakcija onih koji su odjednom izgubili argumente protiv EPH. Jednostavno, pobjesnili su. Pukli.

Na portalu Jutarnjeg uskoro ćemo naplaćivati ekskluzive

Jasno je da će magazini preživjeti krizu, barem oni dobri: ali što je s dnevnim novinama? Izdavač New York Timesa relativno je nedavno izjavio da misli da će NYT prestati izlaziti do 2015. godine: hoće li se dnevne novine uistinu preseliti na iPad i na mobitele?

- Ovdje je stvar puno kompliciranija, ali se opet, suštinski, svodi na zajednički nazivnik: najbolji će preživjeti. Dakle, i mene privlači ideja da pokrenemo neke projekte koje ćemo prodavati samo u elektroničkom obliku, preko aplikacija za iPad, iPhone i tome slično, a koje će se temeljiti na čistom novinskom sadržaju, kao i na novinskom dizajnu. Mi smo spremni za tu vrstu budućnosti. Znamo, naravno, da se novac ne može zarađivati na tradicionalnim informativnim portalima. Znamo da je posve pogrešno sadržaj novina besplatno objavljivati na webu. Novinama pada naklada, a web ne privlači dovoljno oglašivača da bi se zaradio bilo kakav ozbiljan novac. Znamo da može biti isplativ na sadržajima koji nisu nužno tipični za print.

Spremni smo, dakle, za uspješnu prodaju sadržaja na webu. Spremni samo i za medijske projekte koji će izlaziti isključivo u elektronskoj formi. Za kraj mala, ali doista ekskluzivna novost: Jutarnji će vrlo brzo, već za nekoliko mjeseci, početi naplaćivati dio ekskluzivnih sadržaja na portalu Jutarnji.hr.

A hoće li dnevne novine prestati izlaziti na papiru?

- Ne mislim da će tiskani dnevni listovi propasti. Uostalom, usred krize novinske industrije Financial Timesu i Wall Street Journalu rastu naklade, jer se mijenjaju. Prilagođavaju se novim potrebama potrošača, zadržavajući istodobno ozbiljnost i kompetentnost. U Hrvatskoj, pak, subotnji Jutarnji, koji objavljuje fantastične i ozbiljne tekstove, ide izvanredno. I Nedjeljni Jutarnji, koji objavljuje velike novinske priče i fantastične fotografije, ide odlično. Tu se vidi žestoki rad, moderni koncept, glad i strast za pravim novinarstvom. Mislim da će takve novine opstati.

U modernim novinama moraju raditi osobe koje doista imaju snažnu osobnost. Svatko tko je non personality više neće moći izdržati na tržištu. Novinska i medijska industrija ponovo će postati utočište za one najinteligentnije, najživotnije, najmarljivije, jer je okupljanje takvih ljudi glavni uvjet za opstanak velikih medijskih tvrtki. Oni prosječni, koji žive od dva nevažna teksta ili tri prelomljene stranice tjedno, više neće imati mnogo šansi.

Cijeli intervju s Ninoslavom Pavićem pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. studeni 2021 03:42