Premda je procedura postupanja s pacijentom koji moguće ima koronavirus bila jasna i prije nego što se pojavio prvi slučaj u Hrvatskoj, i dalje se događaju “kratki spojevi”.
Pacijenti s temperaturom, kašljem i drugim simptomima viroze, ma kako se zvala, ipak najčešće odmah kreću svojim liječnicima obiteljske medicine, odnosno ne pridržavaju se naputaka prema kojima najprije treba nazvati ili 112 ili nadležnu epidemiološku službu ili, pak, svog liječnika obiteljske medicine koji će pokrenuti cijeli postupak. To znači da će se najprije procijeniti postoji li objektivna opasnost za zarazu, odnosno treba li testiranje i izolaciju.
Apel građanima
Obiteljska liječnica dr. Ines Balint kaže kako, nažalost, u vrijeme bilo koje epidemije zaraznih bolesti, pa tako i ove najnovije s Covidom-19, pacijenti najčešće bez najave dolaze u ordinacije, točnije u čekaonice gdje dovode u opasnost druge zdravstveno osjetljive osobe.
“U slučaju koronavirusa pacijenti bi se trebali ponašati kao i kod bilo koje druge zarazne bolesti, uključujući gripu ili virozu. Preporuka je da u vrijeme epidemija pacijenti sa simptomima ne pohrle iste sekunde u zdravstvenu ustanovu, neovisno o tome je li riječ o ordinaciji primarne zdravstvene zaštite ili bolnici. Nerijetko se događa da pacijentu temperatura 39 stupnjeva traje od sinoć, a on odmah sutra pohrli u infektivnu kliniku”, objašnjava dr. Balint.
“Kad se radi o koronavirusu, apeliram na sve građane Hrvatske da zaista budu odgovorni i iskreni prema liječnicima, da ne zataje činjenicu da su boravili na području gdje vlada epidemija ili su mogli doći u kontakt s nekim tko je zaražen, odnosno da su u Hrvatskoj bili u blizini nekoga tko je obolio.
Takve osobe moraju imati građansku odgovornost prema svojoj obitelji, starim roditeljima, prijateljima i drugim ljudima oko sebe da ih svojom ‘tajnom’ ne dovedu u opasnost”, objašnjava prvi i najvažniji epidemiološki korak dr. Balint. Naglašava da se zatajivanjem te informacije u startu dovode u opasnost, primjerice, kronični i imunološki kompromitirani pacijenti.
Problem i gripa
To je važno kako bi se pokrenuo sljedeći korak, odnosno treba li se odrediti 14-dnevna samoizolacija odnosno karantena. Oni pacijenti koji imaju simptome a epidemiološka slika govori da bi se moglo raditi o koronavirusu, bit će testirani i smješteni u bolničku izolaciju.
“Dodatni je oprez nužan jer se radi o bolesti s kojom se još nismo susreli i puno toga o njoj ne znamo. Nemamo cjepivo ni lijek pa su sve te zaštitne mjere u ovom trenutku nužne”, ističe dr. Balint.
“No, trenutačno nije samo koronavirus problem. Istodobno vladaju gripa i druge viroze pa ovih dana imam puno pacijenata koji nisu bili u inozemstvu, a ni u kontaktu s oboljelima, ali dođu u 9 ujutro, odmah hitno, jer su, primjerice, sinoć imali temperaturu 37,8, malo kašlju, peče ih grlo, ‘možda imam koronavirus’...
Dosad nisam imala ni jedan slučaj koronavirusa, ali i dalje naglašavam da se radi o zarazi kod koje su nužne jednake mjere kao i kod ostalih. To znači da i sami moramo učiniti više da se zaštitimo. Primjerice, sapun i voda čine više od svih antiseptičnih sredstava u higijeni ruku. Površine, moguće zaražene, dovoljno je oprati vodom u kojoj je neko od dezinfekcijskih sredstava koje upotrebljavamo svakodnevno. No, jedno od osnovnih pravila je da pacijenti ne hrle odmah u ordinacije, nego da najprije razgovaraju s liječnikom telefonom”, zaključuje dr. Balint.
PRAVILA KOJIH SE TREBA PRIDRŽAVATI:
- pacijenti moraju biti iskreni liječnicima, ne smiju zatajiti da su bili na području gdje vlada epidemija ili su mogli doći u kontakt s nekim tko je zaražen, tj. da su u Hrvatskoj bili u blizini nekoga tko je obolio
- pacijenti ne trebaju odmah u ordinacije, nego najprije telefonski razgovarati sa svojim liječnikom ili nazvati 112
- izbjegavati bliski kontakt s drugim osobama
- prati ruke sapunom i vodom, to je jako važno za higijenu ruku
- moguće zaražene površine oprati vodom s nekim od dezinfekcijskih sredstava