Građani Europske Unije, iako su prema toj zajednici sve skeptičniji, podržavaju ulazak Hrvatske i veselit će ih pozitivna odluka na referendumu . Najveća je potpora hrvatskom članstvu među novim članicama, koje su nedavno ušle u EU, a danas, kada gledaju unatrag, uza sve sumnje i nezadovoljstva, ipak smatraju da je bilo mudro pristupiti.
Ni jedna od 12 novih država članica nije zažalila što je ušla u Uniju. Svi se slažu da im je tako bolje nego izvan nje. I zato su poruke Hrvatskoj, čak i euroskepticima, da se uđe u EU i onda unutar Unije i dalje bude euroskeptično, kao i u mnogim sadašnjim članicama. Pogledamo li svih 12 novih država članica koje su ušle u EU tijekom petog vala proširenja, neke 1. svibnja 2004., a Bugarske i Rumunjska 1. siječnja 2007., sve su imale gospodarski rast, a većina daleko brži od starih država članica. Životni standard im se poboljšao, a u većini se značajno smanjila i nezaposlenost. Neke države, poput Cipra i Slovenije, pretekle su neke stare države članice po nacionalnom bruto proizvodu. Ipak, nisu sve podjednako iskoristile članstvo u EU da bi povećale gospodarski rast i smanjile nezaposlenost.
Propuštene prilike
Ali nisu samo gospodarski pokazatelji razlog za stav većina građana novih članica da je dobro biti u Uniji. Sloboda kretanja, mogućnost studiranja i zapošljavanja u drugim državama, strane investicije i stvaranje novih radnih mjesta, demokratizacija društva te suzbijanje korupcije također se pripisuju članstvu u EU i putu koji je tome prethodio, a prošla ga je i Hrvatska u pregovaračkom procesu. Iskustva ni tu nisu jednaka. Mađari smatraju da im članstvo u Uniji čak i pomaže da očuvaju demokratske vrijednosti, a Bugari i Rumunji misle da su propustili priliku za suzbijanje korupcije. Kod njih je borba protiv korupcije bila jača tijekom pristupnih pregovora nego nakon što su pristupili Uniji. Za te dvije države EU je zato zadržao mehanizme suradnje i nadzora, koji se pak neće primijeniti i na Hrvatsku nakon njezina ulaska.
Sudbina socijale
Zanimljivo je da u bivšim komunističkim državama neke društvene skupine smatraju da im je socijalna zaštita sada lošija nego prije. Tako misle uglavnom starije osobe, s argumentom da su zdravstvene usluge za one koji nemaju novca sada lošije i da nema ravnopravnosti. No, naši sugovornici iz tih država tvrde da oni ne misle da to ima veze s članstvom u EU.
- Kada kažu da su prije imali bolju zdravstvenu zaštitu, misle na vrijeme komunizma, a ne ono prije ulaska u EU - izjavila je Sonia Mihalikova iz Slovačke koja je kao novinarka pratila rad EU.
Bez euforije
Sadašnji stavovi hrvatskih građana uglavnom su slični onima stanovnika novih država članica Unije.
Iskustvo drugih:
Slovenija
Naši susjedi Slovenci među najuspješnijim su članicama Europske Unije. Prva je to nova članica koja je imala čast predsjedavati Unijom 2008. godine. Gospodarski pokazatelji daju za pravo onima koji kažu da je članstvo u EU pomoglo gospodarskom rastu. Kada su ušli u EU 2004., imali su BDP na razini od 79 posto Europske Unije, a danas čak 87 posto. Kako nam je rekao Gregor Kranjc, dužnosnik u ministarstvu vanjskih poslova Slovenije, bivši novinar koji je vodio kampanju uoči referenduma za ulazak u Uniju, Slovenci i dalje smatraju da je bilo dobro što su pristupili, no očito je i određeno otrežnjenje kad je riječ o očekivanjima, a nema ni neke euforije oko EU.
- U Sloveniji nikada nije postojala opcija ostati izvan EU. Čak i kada je postavljen cilj osamostaljenja Slovenije, uz njega se vezalo članstvo u EU kao nužno - izjavio je Kranjc. On podsjeća da je postotak glasova u korist članstva u EU (90 posto) bio jedan posto veći nego za samostalnost Slovenije (89 posto). Kranjc tvrdi da su se ovih mjeseci tijekom krize u eurozoni Slovenci često pitali zašto oni trebaju pomagati u spašavanju Grčke, ali sada su “shvatili logiku zašto je pomoć Grčkoj i u interesu Slovenije”.
Slovačka
Slovačka je jedna od novih članica koja je ostvarila najveći gospodarski rast nakon ulaska u Europsku Uniju. Sa 52 posto BDP-a u odnosu na prosjek EU dostigli su prošle godine čak 74 posto, a za četiri posto su smanjili i nezaposlenost. No, za razliku od Slovenaca, kako nam kaže Sonia Mihalikova, Slovaci i dalje ne razumiju zašto moraju pomoći u spašavanju Grčke. Ona tvrdi da su Slovaci danas među onima koji najviše podržavaju Europsku Uniju te da ne žale zbog ulaska. Naprotiv. Posebno su sretni članstvom mlađi koji mogu lakše naći posao i više putovati izvan svoje države. Naglašava kako je među Slovacima potpora za hrvatsko članstvo u EU golema. Kad je riječ o onima koji žale za “jednakijim socijalnim sustavom”, ustvrdila je da misle uglavnom na komunizam koji je ljudima davao osjećaj da svi imaju istu zaštitu i zdravstvene usluge.
Češka
Za razliku od svojih južnih susjeda Slovaka, Česi su nešto veći skeptici, ali ni oni ne misle da je trebalo ostati izvan Europske Unije. Češka je prije članstva u EU bila razvijenija od Slovačke, no nakon ulaska razlika je smanjena premda je i Češka išla naprijed. Česi su odmah ispod Cipra i Slovenije sa BDP-om od 81 posto prosjeka Unije. Među članicama su koje imaju najmanju nezaposlenost - malo ispod šest posto. Johana Grohova iz Fondacije New Direction tvrdi da su Česi možda imali prevelika očekivanja pa su pomalo i razočarani.
- Nitko više ne dovodi u pitanje opravdanost članstva i nitko ne misli da bi nam bilo bolje da smo ostali izvan EU.
Ipak, kaže da se sada povećava broj onih koji su protiv ulaska Češke u eurozonu. - Za razliku od Poljske, mi nismo postavili ni ciljni datum ulaska u EU.
Poljska
Najveća nova članica Europske Unije možda je najbolje iskoristila članstvo za rješenje kronične nezaposlenosti i ubrzanje gospodarskog rasta.
- Bez Poljske proširenje nema smisla - govorio je tijekom velikog vala proširenja Günther Verheugen, nekadašnji povjerenik EU za proširenje. Poljska je prije ulaska u EU imala nezaposlenopst od čak 20 posto, a danas 9,4 posto i među državama je koje imaju stabilni gospodarski rast - sa 49 posto 2004. Poljska je stigla na 62 posto. Iako su tijekom pregovora najskeptičniji prema članstvu bili poljoprivrednici, zbog izravnih potpora iz fondova EU oni su sada među najzadovoljnijima ulaskom u Uniju. Poljaci su razumno prihvatili čak i preustroj brodogradilišta, zbog pravila tržišnog natjecanja EU, premda je to pitanje za njih bilo od simbolične važnosti.
Mađarska
Ni u državi koju je pogodila teška financijska kriza, ali i stiglo upozorenje EU da ne klizi prema totalitarizmu, Mađarskoj, ako je suditi prema našim sugovornicima, ne misli se da je pristupanje Uniji bilo nešto loše.
- Za financijsku krizu možda netko kod nas optužuje zapadne bankare, ali nitko ne prebacuje krivnju u EU - izjavio je György Folk. On smatra da većina građana Mađarske nikako ne dovodi u pitanje opravdanost članstva u EU. Tvrdi da EU čak i sada pomaže Mađarskoj kako bi očuvala demokraciju i osnovne vrijednosti. Među manje oduševljenim građanima u Mađarskoj oni su koji imaju niža primanja. Ipak, većina ipak živi bolje nego prije.
Latvija
Slučaj Latvije možda je najbolji primjer kako EU može pomoći. Prije tri godine ta je država doživjela najveći krizu od osamostaljenja. Bila je pred bankrotom. Kako se prisjeća Ina Strazdina, Unija je tada ponudila pomoć, ali i nametnula stroge kriterije za njeno davanje. Političari su koristili pritisak EU kako bi građanima opravdali teške mjere.
- Skrivanje naših političara iza zahtjeva Bruxellesa 2008. godine pomoglo je da Latvijci postanu još veći euroskeptici. No, sada smo prevladali krizu, ne samo da nam više ne prijeti krah, nego smo postali primjer kako se uz pomoć EU treba rješavati kriza - ustvrdila je ona. Navodi kako ni Latvijci nisu pretjerani zaljubljenici u EU, ali nisu ni protiv članstva.
Litva
U Litvi su također morali provesti ne baš popularne reforme kako bi izbjegli financijsku i gospodarsku krizu. Potpora EU i dalje je velika, veća nego u Latviji i Estoniji, no Litva je među rijetkim državama kojima članstvo u Uniji nije pomoglo da smanje nezaposlenost. Dogodilo se suprotno, nezaposlenost je porasla. No, mnogi kao razlog navode ovisnost prijašnje industrije o Sovjetskom Savezu i tranziciju koju je ta država morala proći. Ipak, i Litva je imala solidan gospodarski rast od uluska u EU do sada.
Estonija
Najuspješnija među baltičkim državama je Estonija. Članstvom u EU značajno je povećala standard i imala kontinuirano veliki gospodarski rast. Danas je bruto nacionalni dohodak u odnosu na prosjek EU na razini od 65 posto, a 2004. je bio samo nešto veći od 50 posto. Nezaposlenost joj je i dalje problem. Ipak, proračun države je siguran, a jedna je od rijetkih članica NATO-a iz Europe koja proračun za obranu drži iznad dva posto.
Cipar
Cipar je politički najproblematičnija nova država EU. Dana 1. srpnja ove godine preuzet će čak i predsjedanje Unijom. U gospodarskom smislu stoji bolje od Grčke i blizu je da po BDP-u postigne 100 posto prosjeka EU (trenutno ima 98 posto). Problem nezaposlenosti u toj maloj državi, ne računajući okupirani sjever koji kontrolira turska vojska, nije postojao ni prije članstva. Cipar i dalje ima prilično podnošljivu razinu nezaposlenosti od 7,8 posto. Ciprani kažu da im je članstvo u EU pomoglo razviti turizam i “dovesti u red” bankarski sustav.
Malta
Na Malti je referendum za članstvo u EU jedva prošao, ali danas stanovnici toga otoka, za koji jedan naš kolega kaže da je “veličine Šolte s više stanovnika od Splita”, sa zadovoljstvom priznaju da im je članstvo u EU pomoglo. Malta ima nezaposlenost od samo 6,6 posto (to je i za EU “samo”), a BDP u usporedbi s prosjekom EU čak 83 posto. Ipak, velik im je teret, za koji djelomice odgovornost prebacuju i na EU, problem ilegalnih emigranta iz Afrike. Malta se zato i dalje bori kako bi se u državama EU podijelila odgovornost za primitak azilanata.
Bugarska
Bugarska je u Uniju ušla prije pet godina i dalje je najsiromašnija njena država iako se ta razlika s godinama smanjuje, i to zahvaljujući i kohezijskim fondovima. U EU smatraju da bi veća i odlučnija borba protiv korupcije omogućila i toj državi da se još brže gospodarski razvije. Uz Rumunjsku, Bugarska i dalje ima mehanizme suradnje i nadzora iz Europske komisije. Zbog korupcije joj je nekoliko puta i uskraćeno korištenje fondova. Bez obzira na to, i Bugarska je svoj BDP od 2004. do danas uspjela podići na 43 posto prosjeka EU. A 2004. je imala samo 30 posto. Jofka Dimitrova tvrdi da su mladi u Bugarskoj zadovoljni u EU, ali da njezini roditelji misle da je prije bilo bolje jer su mogli “besplatno ići liječniku”. Ipak, i u Bugarskoj je potpora Uniji vrlo visoka.
Rumunjska
U EU je ušla zajedno s Bugarskom, ali i dalje boluje od problema korupcije i organiziranog kriminala, zbog čega Bruxelles još ne želi ukinuti mehanizme monitoringa i suradnje. Nakon Poljske najmnogoljudnija je nova članica EU sa 23 milijuna stanovnika. Članstvo u Uniji iskoristila je za značajno smanjenje stope nezaposlenosti, na samo 7,5 posto, no mnogi kažu da je to rezultat toga što je velik broj Rumunja posao dobio u zapadnim državama Europske Unije. Potpora EU i dalje je velika.