GRANDIOZNI PROJEKT

Kronologija izgradnje: Most je prvi put spomenut 1994. godine, u povijest je ušao - Luka Bebić

Prva ideja o spajanju kopne s Pelješcem pojavila se još sredinom devedestih godina. Donosimo kronologiju izgradnje grandioznog projekta

Luka Bebić prvi je, 1994. godine, iznio ideju o gradnji Pelješkog mosta

 Goran Mehkek/Cropix

1994.

Saborski zastupnik Luka Bebić na sastanku Kluba HDZ-a iznosi ideju o gradnji Pelješkog mosta. Govori da će gradnja mosta potaknuti razvoj Pelješca, a Hrvatska više neće ovisiti o volji Bosne i Hercegovine kad se radi o slobodnom prolasku kroz Neum.

1998.

1. listopada - U sklopu saborske rasprave zastupnik Luka Bebić iznosi stajalište HDZ-a o prijedlogu Zakona o otocima. Bilo je to prvi put da predstavnik jedne parlamentarne stranke, službeno i javno, govori da treba sagraditi Pelješki most.

1999.

Novoizabrani dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje iznosi ideju o potrebi gradnje mosta, što je prvi službeno iznesen takav prijedlog na lokalnoj razini.

Predsjednik Franjo Tuđman podržava ideju o gradnji mosta, ali je ne iznosi javno jer su u tijeku pregovori Hrvatske te Bosne i Hercegovine o statusu luke Ploče i Neuma.

2000.

Inicirana je ideja o izmjeni Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, a Pelješki most postao je dio tog dokumenta.

Dr. Petar Sesar i dr. Damir Tkalčić iz Instituta građevinarstva Hrvatske od pročelnika Katedre za mostove Građevinskog fakulteta u Zagrebu dobivaju zadatak da izrade prijedloge izgleda mosta. Izrađene su dvije varijante: gredna i ovješena.

2003.

27. rujna - Ivo Sanader, predsjednik HDZ-a, tada oporbene stranke, na predizbornom skupu u Splitu izjavljuje: "Izgradnja Pelješkog mosta sveti je cilj stranke i on će konačno povezati hrvatski jug i omogućiti hrvatskim građanima da putuju iz jednog kraja Hrvatske u drugi dio bez putovnice".

2004.

Katedra za mostove Građevinskog fakulteta u Zagrebu zadužena je za izradu idejnog rješenja mosta. Naputak je da profil njegova plovnog puta mora biti visine 35 i širine 150 metara. Razrađeno je više od deset rješenja. Ovisno o varijanti, cijena gradnje mosta kreće se u rasponu od 256 milijuna do 458,1 milijun eura.

Institut građevinarstva Hrvatske izrađuje projekt pristupne ceste koja vodi preko Pelješca. Dugačka je 12,5 kilometara, a završava u Zaradežu.

24. - 31. listopada - U Malostonskom zaljevu boravi ruski brod Bavenit s kojeg se provode probna bušenja podmorskog tla na dubini od 65 metara ispod trase budućeg mosta. Utvrđeno je da je sastav tla nepovoljan za temeljenje.

image

Od svih prijedloga 2005. godine pobijedila je ova inačica - gredni kontinuirani rasponski sklop jednostavne tehnologije izvedbe. Počela je izrada idejnog projekta. Tada je visina mosta bila 35 metara. Na osnovi ovog idejnog projekta u rujnu 2005. godine ishođena je i lokacijska dozvola

Katedra Za Mostove/Građevinski Fakultet U Zagrebu

2005.

Katedra za mostove investitoru, Hrvatskim cestama, predstavlja varijante idejnog rješenja mosta. Odlučeno je da će se krenuti u razradu prijedloga gredne i ovješene varijante. U konačnici se odabire gredna varijanta i izrađuje idejni projekt. Most s 14 stupova trebao je biti širok 15, dugačak 2374 i visok 30 metara. Najveći raspon trebao je biti 178 metara.

Ishođena je lokacijska i građevinska dozvola te se kreće u izradu glavnog projekta.

Dogovorena je nova visina mosta od 51 metra te širina glavnog raspona mosta od 200 metara. Katedra za mostove dobiva zadatak da izradi novo idejno rješenje mosta. Napravljene su četiri varijante mosta s glavnim rasponom između 280 i 330 metara.

10. studenoga - Premijer Ivo Sanader u Komarni kod Kleka otvara radove na "Projektu Pelješac", koji obuhvaća gradnju mosta za poluotok Pelješac i pristupnih cesta. Premijer najavljuje početak gradnje 2006. godine, a ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta izjavljuje da će projekt stajati između 250 i 300 milijuna eura, uz najavu da bi trebao biti završen do 2008. godine.

2006.

Hrvatske ceste obavještavaju Katedru za mostove da su Hrvatska te Bosna i Hercegovina usuglasile plovni put ispod mosta, čija bi širina trebala biti 200, a visina 55 metara.

Premda je dogovoren plovni put tih dimenzija, premijer Sanader sa svojim suradnicima odlučuje da glavni raspon mosta bude čak 568 metara. To je, u tom trenutku, most s drugim najvećim rasponom u Europi.

Katedra za mostove počinje projektirati ovješeni most velikog raspona s četverotračnim kolnikom.

Izrađen je idejni projekt mosta.

image

Premijer Ivo Sanader u Brijesti na Pelješcu drugi put otvara radove

Denis Jerković/Cropix

2007.

Izrađen je glavni projekt mosta.

11. lipnja - Hrvatske ceste objavljuju javno nadmetanje za ustupanje radova za gradnju mosta kopno - Pelješac. Dokumentaciju su podignula 32 ponuditelja.

28. kolovoza - Hrvatske ceste primaju tri ponude na natječaj.

14. rujna - Hrvatske ceste odabiru ponudu hrvatske Poslovne udruge tvrtki Konstruktor inženjering d.d. Split, Viadukt d.d. Zagreb i Hidroelektra niskogradnja d.d. Zagreb. Njihova je ponuda iznosila 1.878,396.826,86 kuna bez PDV-a. Rok za gradnju mosta je četiri godine.

18. listopada - Hrvatske ceste i Poslovna udruga sklopile su ugovor o gradnji. Vrijednost potpisanog ugovora iznosi 1.945,388.829,86 kuna bez PDV-a. Cijena je u odnosu na ponuđenu povećana zbog ispravaka i računske pogreške.

24. listopada - Premijer Sanader u Brijesti na Pelješcu još jednom otvara radove na Pelješkom mostu. "Most Komarna - Pelješac bit će sagrađen jer će to biti prvi put nakon više stotina godina da je Hrvatska teritorijalno povezana i kada se bude putovalo do Dubrovnika ili u sjevernu Hrvatsku, neće se trebati vaditi putovnica", izjavljuje tada dr. Sanader. Isti dan Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje građevinsku dozvolu za most.

2008.

4. ožujka - Povjerenstvo Vlade RH donosi odluku o gradnji mosta u profilu četverotračne ceste. Odlučeno je i da će se cjelokupni pravac čvor Opuzen - Pelješki most - Doli graditi u profilu brze četverotračne ceste.

22. travnja - Izvođači Hrvatskim cestama predlažu optimizaciju projekta koji uključuje izmjenu načina temeljenja dvaju središnjih stupova te zamjenu čeličnih pilona betonskim. Zahtjevi su prihvaćeni.

12. svibnja - Izvođač je uveden u posao te radovi na mostu i pristupnoj cesti službeno počinju. Rok njihova završetka je 12. svibnja 2012. godine.

2009.

5. svibnja - Kako bi se potvrdile geološke pretpostavke projekta, s tvrtkom Crosco naftni servisi potpisan je ugovor za dodatne geofizičke, geološke i geotehničke istražne radove na svim stupnim mjestima mosta.

Listopad - Poslovna udruga traži sklapanje aneksa ugovora kojim bi se cijena gradnje povećala za oko 600 milijuna kuna. Hrvatske ceste odbijaju zahtjev.

4. prosinca - Ishođena je nova građevinska dozvola za izmijenjeni projekt mosta.

Radovi se usporavaju.

image

Gradilište Pelješkog mosta obraslo u travu

Ante Čizmić/Cropix

2010.

5. lipnja - Izvođači prekidaju sve radove na gradnji mosta zbog nedostatka novca. Izvedeno je tri posto radova, i to u vrijednosti od 58,821.279,42 kune bez PDV-a.

2011.

Povjerenstvo Vlade RH donosi odluku o nastavku gradnje mosta s rokom građenja od šest godina te o promjeni projekta na temelju kojeg je dobivena prva građevinska dozvola. Ipak, do nastavka radova ne dolazi

Europska investicijska banka odlučila je da gradnju mosta neće financirati jer se "ne uklapa u dugoročnu viziju EU".

image

Udruga Zavjet organizirala je akciju "Bilo naroda - gradimo most". Ideja je bila konopcem dugačkim dva kilometra i 300 metara povezati brodove i čamce na trasi budućega mosta. Akcija je izvedena 2012. godine

Duje Klarić/Cropix

2012.

12. svibnja - Hrvatske ceste raskidaju ugovor s Poslovnom udrugom te s njom sklapaju financijsku nagodbu za obavljene radove. Izvođačima je isplaćeno 134,98 milijuna kuna kao odšteta za raskid ugovora.

Hrvatske ceste izrađuju projekt alternativnog povezivanja Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom zemlje do ulaska RH u Europsku uniju. Riječ je o gradnji zatvorenog cestovnog koridora u zaleđu Neuma, kojim bi se bez zaustavljanja putovalo iz Hrvatske u Hrvatsku preko Bosne i Hercegovine.

Iz Europske unije istodobno stižu signali da bi bila spremna sufinancirati projekt hrvatskog povezivanja koji ne bi bio preglomazan. U Hrvatskim cestama počinju proces izrade optimizacije projekta Pelješkog mosta i pristupnih cesta.

9. rujna - Više stotina građana svojim je barkama i drugim plovilima s porukom "Hoćemo most" spojilo Komarnu i Brijestu te "premostilo" Malostonski kanal.

Projekt je optimiziran te je glavni raspon mosta, i to dvotračnog, smanjen na 256 metara. Procijenjena cijena mosta smanjena je na 206 milijuna eura, a cijena pristupnih cesta na oko 160 milijuna eura.

Krajem godine Katedra za mostove dobiva zadatak izrade novog idejnog projekta mosta.

Građevinski fakultet u Zagrebu sklapa sporazum sa slovenskim tvrtkama Ponting i Pipenbaher Consulting o zajedničkom projektiranju mosta. Katedra za mostove izrađuje projekt grednog, a slovenske tvrtke projekt ovješenog mosta.

Ministarstvo pomorstva, prometa i veza odlučilo je kandidirati projekt prometnog povezivanja razdvojenog teritorija RH kao strateški projekt za programsko razdoblje EU od 2014. do 2020. godine.

image

Naslovna stranica studije Hrvatskog inženjerskog saveza o prometnoj povezanosti Dubrovačko-neretvanske županije. Urednik studije bio je Jure Radić. Studija je uključivala i mogućnost da se Hrvatska poveže preko koridora kroz BiH

Hrvatski Inženjerski Savez/

2013.

Siječanj - Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ugovorilo je izradu predstudije opravdanosti prometnog povezivanja razdvojenog teritorija s tvrtkom SAFAGE do 30. lipnja.

1. ožujka - Katedra za mostove, Pipenbaher Consulting i Ponting predaju Hrvatskim cestama idejna rješenja mosta. Investitor odabire "extradosed" most, koncipiran kao poluintegrirani most, čiji su autori prof. Jure Radić i Marjan Pipenbaher, a projektant je Marjan Pipenbaher. Riječ je o rješenju koje danas premošćuje Malostonski kanal.

Hrvatska odustaje od alternativnih rješenja povezivanja krajnjeg juga s ostatkom zemlje.

2014.

Studija predizvodljivosti pokazala je da je Pelješki most najbolje rješenje za povezivanje hrvatskog teritorija.

image

Tijekom mandata ministra prometa Siniše Hajdaša Dončića Hrvatska je u Europskoj komisiji aplicirala za sufinanciranje projekta povezivanja kopna i Pelješca s pristupnim cestama iz fondova EU

Bruno Konjević/Cropix

2015.

I studija izvodljivosti potvrdila je da je Pelješki most najbolje rješenje. To je bio glavni preduvjet da Europska unija donese odluku o sufinanciranju pelješkog projekta. "Sada sa sigurnošću i punom odgovornošću, nakon svih nužnih koraka, možemo reći da će se Pelješki most graditi", rekao je premijer Zoran Milanović.

12. listopada - Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture uputilo je tijelima Europske komisije dokumente i apliciralo za sufinanciranje projekta kopno - Pelješac s pristupnim cestama iz fondova EU.

2016.

10. lipnja - Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture dostavilo je stručnjacima JASPERS-a prijavu velikog projekta za projekt cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom. Kao glavni cilj navedeno je da će realizacija projekta smanjiti negativne posljedice ulaska Hrvatske u schengenski prostor.

21. lipnja - Hrvatske ceste objavile su tekst javnog nadmetanja za gradnju mosta kopno - Pelješac s pristupnim cestama. Procijenjena vrijednost radova je 1.756,000.000 kuna, a rok gradnje 42 mjeseca. Postupak nabave provodit će se u dva stupnja.

22. prosinca - JASPERS je potvrdio da je projekt pripremljen za financiranje.

Osam ponuditelja ušlo je u drugi krug izbora izvođača radova.

image

Inženjer Darko Svirač iz IGH 2017. godine predstavlja plan pristupnih cesta za Most Pelješac

Dragan Matić/Cropix

2017.

7. veljače - Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije upućuje prijavu za financiranje na pregled i daljnje postupanje Neovisnoj kontroli kvalitete, tijelu koje za potrebe Europske komisije pregledava tu vrstu dokumenata.

16. veljače - Vlada RH donosi odluku o višegodišnjem financiranju projekta.

20. ožujka - Neovisna kontrola kvalitete projekt ocjenjuje prihvatljivim za sufinanciranje iz fondova EU u maksimalnom iznosu od 85 posto.

28. ožujka - Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU šalje Europskoj komisiji prijavu za financiranje velikog projekta "Cestovno povezivanje s južnom Dalmacijom".

Parlament BiH pokreće inicijativu za zaustavljanje radova na Pelješkom mostu dok se ne riješi pitanje morske granice kod Neuma.

image

Dubravka Šuica s povjerenicom Europske komisije za regionalnu i urbanu politiku Corinom Creţu u Bruxellesu 7. lipnja 2017. nakon što je Europska komisija donijela odluku da prihvaća sufinanciranje projekta Pelješac

Ahmet Kalajdžić/Cropix

7. lipnja - Europska komisija donosi odluku o financiranju projekta u iznosu od 357 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

13. lipnja - U Dubrovniku je potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava.

15. rujna - U prostorijama Hrvatskih cesta otvorene su tri ponude za gradnju mosta. Najpovoljniju, u iznosu od 2,08 milijardi kuna bez PDV-a, predao je kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation (CRBC).

2018.

12. siječnja - Hrvatske ceste priopćile su da je za posao gradnje Pelješkog mosta odabran kineski konzorcij.

Ožujak - Hrvatske ceste objavile su natječaj za gradnju dionice pristupne ceste Duboka - Sparagovići. Rok za dovršetak radova je 33 mjeseca.

23. travnja - Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić i predstavnik China Road and Bridge Corporationa Zhang Xiaoyuan u Dubrovniku su potpisali ugovor o građenju.

31. srpnja - Izvođač radova uveden je u posao i gradnja Pelješkog mosta je počela.

Prosinac - Stigao je brod Zhen Hua s opremom za gradnju mosta. Na njemu su i četiri manja broda za radove.

image

Početkom 2019. godine zabijen je prvi probni pilot. Dugačak je 74 metara

Hrvatske Ceste/

2019.

10. siječnja - Zabijen je prvi probni pilot mosta. Dugačak je 74 metra.

Svibanj - CRBC je završio zabijanje svih 148 pilota u temelje mosta.

image

Premijer Andrej Plenković i predsjednik Državnog vijeća Narodne Republike Kine Li Keqiang u Brijesti 11. travnja 2019. godine zajedno pritišću gumb za početak pobijanja najdužeg pilota koji je ugrađen u temelje mosta

Tom Dubravec/Cropix

Srpanj - Hrvatske ceste odlučile su da će tvrtka Strabag graditi dionicu pristupne ceste Duboka - Sparagovići, a grčka tvrtka Avax dionice Sparagovići - Prapratno i Prapratno - Doli.

9. listopada - Sa Strabagom i Avaxom potpisani su ugovori o gradnji pristupnih cesta.

Listopad - Počela je gradnja prvih stupova mosta. Prvo se gradi stupno mjesto S8.

Studeni - Strabag je počeo graditi svoju dionicu pristupne ceste.

image

Radovi na mostu Dumanja Jaruga 2

Strabag/Hrvatske Ceste

2020.

Veljača - Na Pelješac je iz Kine stigao brod sa segmentima čelične konstrukcije.

Srpanj - Specijalnim letom iz Kine stiglo je 150 zavarivača, i to u posljednji trenutak jer je zbog pandemije koronavirusa bio ugrožen nastavak procesa radova.

Prosinac - Radnici Strabaga probili su tunel Debeli brijeg, dužine 2467 metara. To je najduži tunel na Pelješcu i peti po dužini u Hrvatskoj.

image

Stanje na gradilištu mosta u ožujku 2021. godine

Božidar Vukičević/Cropix

2021.

Ožujak - Hrvatske ceste objavile su natječaj za gradnju čvora Brijesta. U tom je trenutku plan bio da se preko tog čvora promet s mosta preusmjeri na postojeću cestu preko Pelješca jer pristupne ceste neće biti završene do puštanja mosta u promet.

Lipanj - Brod s posljednjim elementima mosta iz Kine stigao je na Pelješac.

Spojena su prva dva stupa mosta, u povodu čega je kineska kompanija organizirala veliki vatromet.

29. srpnja - Spojen je Pelješki most. Hrvatski teritorij u potpunosti je povezan.

image

Svečanost povodom spajanja mosta

Hrvatske Ceste/

Probijen je tunel Polakovica na stonskoj obilaznici, posljednji od četiri tunela na novoj cesti preko Pelješca.

Listopad - Hrvatske ceste informiraju javnost da stonska obilaznica neće biti završena i puštena u promet istodobno s mostom i cestom do čvora Prapratno. Ta dionica bit će završena krajem 2022. godine.

Počelo je postavljanje prvog sloja asfalta na mostu.

2022.

27. siječnja - Nakon 1277 dana završeni su radovi na mostu. Slijedi tehnički pregled.

Ožujak - Radnici Brodosplita spojili su most Ston.

Travanj - Pelješki most prošao je tehnički pregled.

26. srpnja - U promet su pušteni Pelješki most i pristupna cesta od Duboke do čvora Prapratno.


Veliki specijal Jutarnjeg lista o Pelješkom mostu pronađite ovdje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. srpanj 2022 17:50