Od ideje do izrade

Tuđman je sanjao most i potajno o njemu pričao, ali s razradom ideje je krenuo - Sanader

Na početku je profil plovnog puta ispod mosta trebao biti 35 metara visine i 150 metara širine

Godine 1994. jedna od glavnih tema bio je završetak rat u Bosni i Hercegovini i primjena netom potpisanog Washingtonskog sporazuma između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Među ostalim njime se regulirao status Luke Ploče i slobodnog prolaza kroz Neum. "Bilo je to vrijeme nakon sukoba u Bosni i Hercegovini i postavljalo se pitanje Neuma, a bosanska strana tražila je poseban status Luke Ploče. Na jednoj sjednici Kluba HDZ-a kazao sam kako mi kao država ne bismo smjeli dozvoliti ucjenjivanje zbog pitanja prolaska kroz Neum. Tada sam predložio da ozbiljno razmislimo i poduzmemo korake kako bismo to jednom zauvijek riješili i to gradnjom mosta Pelješac. Gradnjom mosta za vijeke vjekova rješavamo taj problem i razvijamo taj dio Hrvatske", prisjeća se danas Luka Bebić, tada zastupnik u Hrvatskom državnom saboru koji je te 1994. godine prvi put predložio gradnju Pelješkog mosta."

image

Luka Bebić bio je zastupnik Hrvatskog sabora kada je 1994. prvi put na sastanku HDZ-a zatražio gradnju Pelješkog mosta

Marko Todorov/Cropix

Dio kolega prijedlog je shvatio ozbiljno, a dio njih baš i nije bio oduševljen, objašnjava Bebić. Ideja je iznijeta, ali je i brzo zaboravljena. Sve do 1. listopada 1998. godine kada je u Hrvatskom državnom saboru vođena rasprava o prijedlogu Zakona o otocima. U ime Kluba HDZ-a za govornicu je stao Luka Bebić. "Nisam obavijestio stranački Klub što ću govoriti pa su mnogi moje kolege bili iznenađeni kada sam iznio prijedlog o potrebi gradnje Pelješkog mosta u ime Kluba HDZ-a. Ja sam tada prvi službeno u javnosti iznio prijedlog o potrebi njegove gradnje. Na taj je način projekt legaliziran na razini države. Većina mojih stranačkih kolega bila je oduševljena prijedlogom, ali dio nije. Pelješac je nekima od njih bilo daleko i nisu razumjeli zbog čega je potrebna gradnja mosta", ističe Bebić.

U to vrijeme u tijeku je predizborna kampanja za izvanredne izbore za Županijsku skupštinu Dubrovačko-neretvanske županije koji su se održali 11. listopada. Županijski HDZ u izbore ide sa sloganom "Raditi i graditi", a glavni njihov projekt je upravo gradnja mosta kopno – Pelješac. Na izborima za župana izabran je kandidat SDP-a Ivan Šprlje. On 1999. godine postaje gorljivi zastupnik ideje o gradnji mosta i s pozicije župana inicira izmjenu Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije u koji je Pelješki most uveden 2000. godine.

image

Župan Ivan Šprlje

Milo Kovač/Slobodna Dalmacija

Predsjednik dr. Franjo Tuđman javno nije zagovarao gradnju mosta, ali je 1999. na jednom sastanku Juri Radiću, ministru obnove i razvitka, Peri Đukanu, direktoru Instituta građevinarstva Hrvatske i Luki Bebiću kazao da rade na projektu, ali da o tome ne izlaze u javnost. Jure Radić tada je i pročelnik Katedre za mostove na Građevinskom fakultetu u Zagrebu. Zadatak izrade prijedloga mosta dobili su dr. Petar Sesar, voditelj Odjela za mostove u IGH, i inženjer mr. Damir Tkalčić. Izradili su dvije varijante. Procijenjeno je kako bi jednostavnija, gredna varijanta stajala oko 70 milijuna eura, a druga, kompliciranija i glamuroznija, s dva velika pilona, više od 200 milijuna eura. Autori rješenja svoj prijedlog su opisali kao most sličan vijaduktu na 30 metara iznad vode.

image

Godine 2000. dr. sc. Petar Sesar, voditelj Odjela za mostove u IGH i mr. sc. Damir Tkalčić iz IGH izradili su prvo idejno rješenje Pelješkog mosta. Riječ je o grednom mostu, a procijenjeno je da bi njegova gradnja stajala oko 70 milijuna eura

Katedra Za Mostove, Građevinski Fakultet U Zagrebu/

U to vrijeme na nacionalnoj razini na vlasti je lijeva koalicija predvođena SDP-om koja tada promovira grandiozan Vladin infrastrukturni projekt izgradnje autocesta i nikome u tadašnjoj Vladi most Pelješac nije na pameti. Projekt će još jednom pasti u zaborav.

Sve do jeseni 2003. godine kada na predizbornom skupu HDZ-a, 27. rujna u Splitu, predsjednik stranke Ivo Sanader poručuje: "Ne možemo dopustiti da dva tako važna grada poput Splita i Dubrovnika budu odvojena granicom". Sanader izjavljuje kako je most "sveti cilj stranke" koji će "konačno povezati hrvatski jug i omogućiti hrvatskim građanima da putuju iz jednog kraja Hrvatske u drugi bez putovnice". Biračima poručuje kako će gradnja mosta Pelješac biti glavni infrastrukturni projekt HDZ-a nakon pobjede na izborima. Kada je pobjeda osigurana, novi premijer Ivo Sanader obećanje nije zaboravio i tijekom 2004. godine Katedra za mostove Građevinskog fakulteta u Zagrebu započinje s razradom idejnih rješenja mosta.

"Profesor dr. sc. Jure Radić i dr. sc. Zlatko Šavor na jednom sastanku na Fakultetu 2003. ili 2004. godine kazali su nam da ćemo projektirati most Pelješac i da trebamo napraviti idejno rješenje", prisjeća se dipl. ing. Gordana Hrelja Kovačević i stručna suradnica na Katedri za mostove kojoj će most Pelješac obilježiti sljedećih gotovo 20 godina profesionalne karijere.

image

Ovo je jedno od jednostavnijih rješenja. Predložena je kontinuirana čelična greda sandučastog poprečnog presjeka promjenjive visine s rasponima 182+8x242+182 metara

Katedra Za Mostove, Građevinski Fakultet U Zagrebu/
image

Godine 2005. godine na Katedri za mostove na zagrebačkom Građevinskom fakultetu izrađeno je više idejnih rješenja budućeg mosta. Jedan od prijedloga je ovješeni most s čeličnom gredom i rasponima 130+4x170+175+330+175+4x170+130

Katedra Za Mostove, Građevinski Fakultet U Zagrebu/
image

2005. godine predložena je i varijanta lučnog mosta s čeličnom gredom i rasponima 125+3x200+250+350+250+3x200+125

Katedra Za Mostove, Građevinski Fakultet U Zagrebu/
image

2005. godine, idejno rješenje s nizom od minimalno šest čeličnih lukova s rasponima 135+7x290+135 m. U tom slučaju najveći raspon je 290 metara

Katedra Za Mostove, Građevinski Fakultet U Zagrebu/
image

Jedno od idejnih rješenja bio je i gredni most s "rašljastim" pilonima koji su postavljeni na glavnom rasponu koji je u tom slučaju bio 350 metara

Katedra Za Mostove, Građevinski Fakultet U Zagrebu/

Na početku je profil plovnog puta ispod mosta trebao biti 35 metara visine i 150 metara širine. Kako bi most bio što lakši, odmah su se odlučili za čeličnu gredu u svim inačicama prijedloga. U početku je razrađivano više od 10 različitih idejnih rješenja – grede, rešetke, lukovi i ovješeni mostovi. Crtao se i prijedlog s glavnim rasponom od 290 te prijedlog mosta s dva pilona i glavnim rasponom od 390 metara. Prema tadašnjim proračunima, cijena gradnje mosta, ovisno o inačici, kretala se od 180 do 450 milijuna eura. Osim samog mosta, radio se i projekt pristupne ceste koja će most spajati s Jadranskom magistralom D8 te s Pelješcem.

image

Od svih prijedloga 2005. godine pobijedila je ova inačica - gredni kontinuirani rasponski sklop jednostavne tehnologije izvedbe. Počela je izrada idejnog projekta. Tada je visina mosta bila 35 metara. Na osnovi ovog idejnog projekta u rujnu 2005. godine ishođena je i lokacijska dozvola

Katedra Za Mostove, Građevinski Fakultet U Zagrebu/
image

Gordana Hrelja Kovačević, dipl. ing. građ., stručna suradnica u Zavodu za konstrukcije, Katedra za mostove Građevinskog fakulteta u Zagrebu. Na projektu Most Pelješac radi još od 2002. Godine;

Matija Djanješić/Cropix

Godine 2005. kreće razrada prijedloga koji je uključivao gredu konstantne visine i glavni raspon od 178 metara s plovnim putem od 150x35 metara te 14 stupova u moru. Most je trebao biti širok 15 metara te imati dvije vozne trake sa zaustavnom trakom. U studenom te godine u Komarnu dolazi premijer Ivo Sanader i otvara radove na mostu iako u tom trenutku nije postojao ni projekt mosta, ni građevinska dozvola i izvođači radova, niti je bilo poznato kako će se financirati.

image

Godine 2006. Hrvatska i BiH dogovaraju novu visinu mosta – 51 metar. Na Građevinskom fakultetu izrađene su četiri inačice mosta za tu visinu, a odabran je viseći most s piramidalnim pilonima

Katedra Za Mostove/Građevinski Fakultet U Zagrebu
image

Godine 2006. Hrvatska i BiH dogovaraju novu visinu mosta – 51 metar. Na Građevinskom fakultetu izrađene su četiri inačice mosta za tu visinu, a odabran je viseći most s piramidalnim pilonima

Katedra Za Mostove/Građevinski Fakultet U Zagrebu

No 2006. godine na Građevinski fakultet stiže informacija da je s Bosnom i Hercegovinom usuglašena nova visina mosta - 51 metar. Na tome je inzistirala BiH strana, tvrdeći kako će u luku Neum uplovljavati veliki vojni brodovi i kruzeri. "Napravili smo četiri varijante mosta koji je bio visok 51 metar, a glavni raspon mosta bio je između 280 i 330 metara", prisjeća se Hrelja Kovačević. Odabran je prijedlog mosta s pilonima piramidalnog oblika, no njegova razrada kratko traje jer su Hrvatska i Bosna i Hercegovina usuglasile nove dimenzije plovnog puta - širina 200 metara i visina 55 metara. No, premijer Ivo Sanader, Jure Radić i njihovi politički suradnici donose odluku o gradnji mosta s, u tom trenutku, drugim najvećim rasponom u Europi. Odlučeno je da raspon mosta bude čak 568 metara.

image

Krajem 2006. godine Hrvatska i BiH usuglašavaju plovni put ispod mosta širine 200 metara i visine 55 metara. Premijer Ivo Sanader, Jure Radić i njihovi politički suradnici tada donose odluku da raspon mosta bude čak 568 metara. Odabrana je inačica – ovješeni most s čeličnim sandukom

Katedra Za Mostove/Građevinski Fakultet U Zagrebu
image

Krajem 2006. godine Hrvatska i BiH usuglašavaju plovni put ispod mosta širine 200 metara i visine 55 metara. Premijer Ivo Sanader, Jure Radić i njihovi politički suradnici tada donose odluku da raspon mosta bude čak 568 metara. Odabrana je inačica – ovješeni most s čeličnim sandukom

Katedra Za Mostove/Građevinski Fakultet U Zagrebu
image

Krajem 2006. godine Hrvatska i BiH usuglašavaju plovni put ispod mosta širine 200 metara i visine 55 metara. Premijer Ivo Sanader, Jure Radić i njihovi politički suradnici tada donose odluku da raspon mosta bude čak 568 metara. Odabrana je inačica – ovješeni most s čeličnim sandukom

Katedra Za Mostove/Građevinski Fakultet U Zagrebu

Tada se prvi put krenulo s projektiranjem ovješenog mosta s velikim rasponom. Piloni su u toj varijanti visoki 118 metara iznad kolnika i 170 metara iznad mora. Usporedbe radi, piloni na današnjem mostu visoki su 40 metara iznad kolnika. Most dobiva četiri vozne trake, šesnaest stupova i 17 raspona. Širina plovnog puta bila je 440 metara. Ovaj novi projekt s onim prijašnjim praktički je imao samo jednu zajedničku točku – dužinu od 2440 metara.


Veliki specijal Jutarnjeg lista o Pelješkom mostu pronađite ovdje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. srpanj 2022 13:41