EU STOJI UZ ZAGREB

‘Taj iznos najviši je dosada isplaćeni iznos jednoj članici pogođenoj prirodnom katastrofom‘

Ognian Zlatev: ‘Taj iznos najviši je dosada isplaćeni iznos članici Europske unije pogođenoj prirodnom katastrofom‘
Otvorenje izložbe Cropix foto i video agencije pod nazivom 'Zagreb - grad koji treba nasu ljubav'
 Davor Pongracic/Cropix

Razorni potres koji je zatekao Zagreb 22. ožujka 2020. u rano nedjeljno jutro utjecao je na živote svih građana. Dugoročne posljedice tih zbivanja obilježile su ne samo sadašnjost, već i budućnost razvoja grada.

U znak podrške svim građanima Zagreba pogođenim teškom prirodnom nepogodom, neviđenom u posljednjih sto godina, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj podržalo je multimedijalni projekt Jutarnjeg lista i Cropixa, čiji su fotoreporteri svojim fotografijama zauvijek zabilježili neposredne trenutke nakon potresa. Trenutke šoka, straha, neizvjesnosti, ali i neizmjerne međusobne solidarnosti te osjećaj bliskog zajedništva, fotoreporteri su uspjeli prenijeti fotografijama koje su bile dio izložbe na Europskom trgu i privukle veliku pažnju svih prolaznika i posjetitelja Zagreba.

Uslijed tog nemilog događaja Europska unija podržala je građane Zagreba, a potporu je pobliže objasnio Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj: „U svojim nastojanjima da pomogne stanovništvu Zagreba i okolice u obnovi infrastrukture grada i oštećenih domova građana, Europska komisija poduzela je hitne mjere potpore prvom isplatom financijske pomoći u vrijednosti 88,9 milijuna eura iz Fonda solidarnosti Europske unije u kolovozu ove godine, u obliku predujmova. Taj iznos najviši je dosada isplaćeni iznos članici Europske unije pogođenoj prirodnom katastrofom.“

Također, Europska komisija je prošli tjedan najavila novi paket financijske potpore u okviru Fonda solidarnosti EU-a (FSEU), koji između ostalog, uključuje pomoć za saniranje posljedica potresa u Hrvatskoj. Komisija je predložila 683,7 milijuna eura za pomoć u otklanjanju razornih posljedica potresa u Zagrebu i okolici. Prijedlog trebaju odobriti Europski parlament i Vijeće, a sredstva će se isplatiti nakon tog odobrenja.

Naime, u okviru FSEU-a pruža se financijska potpora državama članicama i zemljama pristupnicama uslijed teških prirodnih katastrofa, a od ove godine i uslijed zdravstvenih kriza. Od njegova osnutka 2002. sredstva iz tog fonda olakšala su saniranje posljedica u više od 90 slučajeva različitih elementarnih nepogoda, kao što su poplave, šumski požari, potresi, oluje i suše. Dosad je iz FSEU-a mobilizirano više od 5,5 milijardi eura u 23 države članice i jednoj zemlji pristupnici. U okviru iznimnog odgovora EU-a na pandemiju bolesti COVID-19 područje primjene FSEU-a prošireno je na izvanredna stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja, a najveći dopušteni iznos predujmova povećan je s 30 na 100 milijuna eura.

S druge strane, obzirom da je jedan od Komisijinih prioriteta pomoć regijama i gradovima da razumiju i odgovore na izazove zelenih, digitalnih, ali i demografskih tranzicija, što je u svom govoru o stanju nacije naglasila i sama predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, situacija nakon potresa se može shvatiti kao prilika da Hrvatska izgradi zdrave temelje i postane predvodnicom ostvarenja ciljeva Europskog zelenog plana.

Naime, kako je istaknula predsjednica von der Leyen: Europski zeleni plan nije samo projekt za okoliš i gospodarstvo: mora biti i novi kulturni projekt za Europu. Kultura je plod suradnje velikih umova. Upravo zato želim da osnujemo novi europski Bauhaus, nadahnut umjetničkim smjerom iz prošlog stoljeća koji je bio spoj oblika i funkcionalnosti. Bit će to prostor za kreativnost koji će okupiti arhitekte i umjetnike, studente, inženjere i dizajnere, koji će spojiti stil i održivost.

U svom nedavnom govoru o stanju nacije predsjednica von der Leyen istaknula je da zgrade u Uniji proizvode 40 % naših emisija te da moraju postati štedljivije, jeftinije i održivije, a prilika za to je građevinski sektor koji koristi pametnu tehnologiju, pa i umjetnu inteligenciju. Stoga je cilj da instrument NextGenerationEU pokrene europski val obnove i da tako Unija postane predvodnica u kružnom gospodarstvu, odnosno oblikuje svijet u čijoj je službi gospodarstvo koje smanjuje emisije, potiče konkurentnost, smanjuje energetsko siromaštvo, otvara kvalitetna radna mjesta i poboljšava kvalitetu života. Također, svijet u kojem upotrebljavamo digitalne tehnologije za izgradnju zdravijeg i zelenijeg društva.

Konkretno, Europski zeleni plan nacrt je i plan Europske komisije kako bi Europa do 2050. postala prvi klimatski neutralan kontinent s održivim gospodarstvom u kojem nitko ne smije biti zapostavljen. Kako bi se taj cilj postigao do 2050., bit će potrebno provesti mjere u svim sektorima gospodarstva, među ostalim: ulagati u tehnologije prihvatljive za okoliš, poticati industriju na inovacije, uvesti čišće, jeftinije i zdravije oblike privatnog i javnog prijevoza, dekarbonizirati energetski sektor, povećati energetsku učinkovitost zgrada te surađivati s međunarodnim partnerima na poboljšanju globalnih standarda u području okoliša.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. listopad 2020 15:18