STRADALA U POTRESU

Već početkom sljedeće godine zgrada Zagrebačke banke na Trgu zasjat će punim sjajem

Otkako je sagrađena, 20-ih godina prošloga stoljeća, u toj palači na Trgu bana Jelačića 10 smještena je banka
 Darko Tomas/Cropix

Među prepoznatljive građevine na središnjem zagrebačkom trgu koje su u potresu pretrpjele znatna oštećenja spada i zgrada na čijem pročelju velikim slovima piše - Gradska štedionica.

Otkako je sagrađena, 20-ih godina prošloga stoljeća, u toj palači na Trgu bana Jelačića 10, na uglu s Cesarčevom ulicom, smještena je banka. I danas je tu sjedište Zagrebačke banke, najveće banke u Hrvatskoj, a u prizemlju je do potresa 22. ožujka ove godine radila njezina najpoznatija poslovnica.

Osim po svom specifičnom interijeru koji odiše vrhunskom arhitekturom vremena u kojem je sagrađena, ta je poslovnica ujedno i najfrekventnija jer je svakodnevno posjeti u prosjeku čak tisuću klijenata.

Na samom ulazu sada su postavljene skele, a umjesto bankarskih službenika i klijenata, danas je cijela zgrada puna građevinskih radnika jer je ubrzo nakon potresa započela temeljita obnova i rekonstrukcija.

Direktorica Upravljanja iskustvom klijenata, marketinga, identiteta i komuniciranja Zagrebačke banke Nikolina Zečić nam otkriva kako su u zgradi na istočnoj strani Trga Bana Jelačića donedavno bilo uredi članova uprave kao i zaposlenika određenih odjela koji su privremeno preseljeni na druge lokacije jer je cijeli objekt pretrpio znatna oštećenja na svih pet katova. Na nekim su mjestima, pokazuje nam Nikolina Zečić, popadali stropovi, a urušili su se i krov i dimnjak.

"Ova je zgrada jedna od prepoznatljivih vizura glavnog zagrebačkog trga. Prije gotovo stotinu godina građena je po najvišim građevinskim standardima koji su tada ipak bili mnogo niži nego danas pa ćemo doista imati mnogo posla oko obnove. No, nadamo se da će već početkom iduće godine zgrada zasjati punim sjajem i ponovno otvoriti svoja vrata za zaposlenike i klijente banke", ističe Nikolina Zečić i otkriva kako su na prvom katu stradali i posebno vrijedni vitraji čiji autor čuveni zagrebački arhitekt Ignjat Fischer koji je i projektirao cijelu zgradu. Stilski zgrada Gradske štedionice ima obilježja neoklasicizma i art decoa i zaštićena je kao spomenik kulture.

image
Darko Tomas/Cropix

Upravo je Fischer jedan od arhitekata čija su djela u prvoj polovici 20. stoljeća značajno utjecala na oblikovanje užeg zagrebačkog središta i identiteta grada. Bilo je to vrijeme nakon velikog potresa 1880. godine kada su se vodeće tvrtke i ustanove u gradu natjecale koja će u samom središtu podići atraktivniju palaču.

Jedan od njih bila je upravo Gradska štedionica koja je s radom počela u ožujku 1914. godine, osnovana da podrži razvoj i modernizaciju Zagreba, a ubrzo se razvila u vodeću banku u Hrvatskoj. Prva poslovnica joj se nalazila u Petrinjskoj ulici, a već 1916. Štedionica otkupljuje zemljište na Trgu bana Jelačića za gradnju buduće reprezentativne palače sa suvremenim uređajima za štedioničko poslovanje. Gradnja počinje 1924. i najprije je podignut južni dio u kojem su, osim ureda, predviđeni stanovi, apoteka i restoran Gradski podrum.

U razdoblju od 1929. do 1939. godine gradi se i sjeverni dio, orijentiran glavnim pročeljem na trg, a bočnim na ulicu, današnju Cesarčevu, koja je trebala spojiti središnji gradski trg s obližnjom Vlaškom ulicom. U tom su dijelu palače planirane dodatne dvorane i točionice restorana, Gradska kavana te stambeni prostori na katovima. Gradske kavana i Gradski podrum ubrzo postaju omiljena okupljališta Zagrepčana i njihovih gostiju, a u bankarskim odajama kroz naredna se desetljeća donose odluke o financiranju nekih od najvećih investicija koje su u turbulentnom 20. stoljeću promijenile život i vizuru Zagreba poput gradnje prve sljemenske žičare, adaptacije zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, gradnje Dinamova stadiona i zračne luke u Plesu pokraj Velike Gorice.

Gradska štedionica 1960. godine kao filijala ulazi u Komunalnu banku Zagreb koja je 1966. preimenovana u Kreditnu banku Zagreb koja se 1977. udružuje s Jugobankom te se osnova Zagrebačka banka. Ona počinje poslovati 1. siječnja 1978., a Gradska štedionica ostaje specijalizirana poslovna jedinica za poslove sa stanovništvom. Zagrebačka banka 1989. postaje prva banka u bivšoj državi koja je organizirana kao suvremeno dioničko društvo.

Povodom obilježavanja 100 godina poslovanja, 2014. godine, Zagrebačka je banka za sve građane otvorila jedinstveni Vremenski trezor koji je smješten u povijesnoj zgradi na Trgu bana Jelačića i srećom nije stradao u potresu. Riječ je o vremenskoj kapsuli odnosno mjestu u kojem je bez naknade tisuće građana pohranilo svoje uspomene, predmete, fotografije ili poruke za koje žele da ih Banka čuva sljedećih sto godina. U predvorju banke tako godine, dane, sate, minute i sekunde odbrojava digitalni sat koji posjetitelje podsjeća da je do otvaranja Vremenskog trezora 2114. godine preostalo još nešto više od 94 godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. listopad 2020 19:12