Jedna od najuspješnijih hrvatskih kompanija, Ericsson Nikola Tesla objavio je rekordne poslovne rezultate koje su i na globalnom tržištu izmučenom krizom već petu godinu zaredom samo rijetki uspjeli ostvariti. Kompaniju je do rasta dobiti od čak 353 posto, koja je dioničarima donijela zaradu od 170 kuna po dionici, i lani dovela Gordana Kovačević, koja je upravo zakoračila u devetu godinu mandata na čelu Ericssona Nikola Tesle. I premda će ona istaknuti da je za to zaslužno svih 1597 zaposlenih, riječ je, ustvari, o uspjehu kontinuiteta za koji je zaslužna upravo ona. Nevjerojatna priča o uspjehu zagrebačke cure s Trešnjevke počela je još 1976. godine, kada je Gordana Kovačević kao stipendistica na posljednjoj godini studija elektrotehnike prvi put zakoračila u kompaniju Ericsson Nikola Tesla. I ostala. Stepenicu po stepenicu, prošla je sve što jedna uspješna šefica treba znati da bi uspjela u biznisu. Osobito kad je riječ o ustvari muškom svijetu u ICT biznisu. Predsjednicom kompanije imenovana je 1. siječnja 2005. godine.
Tijekom proteklih godina osvojila je brojne nagrade, koje su je potvrdile u statusu jedne od najuspješnijih menadžerica u Hrvatskoj i Europi. Među brojnim nagradama je i odlikovanje bivšeg predsjednika Stipe Mesića Redom Danice hrvatske s likom Nikole Tesle.
Ni traga umoru
Na ranojutarnji intervju u 7.30 stigla je pozitivna. Nimalo traga umoru bez obzira na posao koji ne prestaje 24 sata dnevno, pa tako upravo sklapa jedan važan posao, i to je jutro već odradila jedan sastanak. I nakon što je prije koji dan objavila impresivne poslovne rezultate zbog kojih joj je odmah od srca čestitao šef švedskog Ericssona Hans Vestberg, ponavlja svoj stav da prihodi i dobit nisu uvijek najvažnije mjerilo uspjeha jedne kompanije. Gordane Kovačević nema svaki dan u novinama ili na televiziji kako bi komentirala novi potez ministra financija. Ona za to jednostavno nema vremena. Premda bi nam ponekad možda svima bilo bolje da ga ima.
1 Kako ste uspjeli u 2012. godini ostvariti rekordne poslovne rezultate - prihode od 1,9 milijardi kuna i neto dobit od 126,9 milijuna kuna, što je rast od 353 posto?
- Ericsson Nikola Tesla je kompanija kontinuiteta, tako da su prošlogodišnji rezultati poslovanja rezultat rada i u prethodnim godinama. Mi smo još u 2011. godini intenzivno radili, ulagali i odredili kvalitetne timove koji su proaktivno radili na ruskom tržištu da bi se dogodio taj veliki posao s Rostelekomom godinu kasnije. Kada se analiziraju rezultati rada jedne kompanije, često se gleda kvartal po kvartal, godina po godina. Međutim, čak i kad su prihodi i profit bili nešto niži - ako smo se strateški fokusirali i ulagali u strateška područja, kupce i ugovore, bili smo na dobitku. Ako smo ulagali u razvoj kompetencija naših stručnjaka u najvažnijim područjima, onda je i to bila uspješna godina. Za nas je, primjerice, važan jedan značajan uspjeh koji možda nije vidljiv na prvi pogled, a to je više od 533 milijuna kuna prihoda, što je porast od 14 posto, koje smo 2012. ostvarili samo na prodaji znanja naših stručnjaka kroz razvojne istraživačke i druge ekspertne centre. U jednoj ogromnoj korporaciji kao što je Ericsson, u kojoj radi preko 110.000 zaposlenika u 170 zemalja svijeta, zadržati odgovornosti i dobiti nove jako je zahtjevno i samo oni najbolji i najinovativniji opstaju.
Posao u Rusiji
Jedan od ključnih poslova koji ste dobili u prošloj godini bio je ugovor s vodećim ruskim operatorom Rostelekomom. Koliko je vrijedan taj ugovor i koje ste konkurente pobijedili na natječaju?
- Ugovor je vrijedan oko 100 milijuna eura. Radi se o modernizaciji druge i treće generacije mobilnih mreža. Svi veliki konkurenti s kojima se inače susrećemo na tržištima bili su i u ovom poslu. Raduje nas da naši kupci, pa i Rostelekom, prepoznaju naše tehnološko liderstvo jer je riječ o dugoročnim ulaganjima kod kojih se strateški odlučuje i analizira. Neupitno je da je Ericsson lider kada su u pitanju mobilni telekomunikacijski sustavi. Posao smo dobili zbog znanja i mogućnosti da u kratkom roku isporučimo opremu i realiziramo posao.
Struktura poslovanja kompanije odlično oslikava sliku Hrvatske. U Hrvatskoj ste odradili samo 14 posto prihoda jer su izostale državne investicije, ali i investicije telekomunikacijskih kompanija. Dakle, mi stojimo, a svijet ipak ide dalje i u krizi se nalaze nove šanse?
- Često šaljem poruke da informacijsko-komunikacijske tehnologije igraju izuzetnu ulogu u razvoju čovjeka, poslovanja i društva u cjelini. Upravo u godinama krize treba ulagati maksimalno u ICT jer će se na taj način postići troškovna učinkovitost, transparentnost i brže donošenje odluka. Znači, svi oni elementi koji su važni da lakše i bolje poslujemo. Ako analizirate najuspješnije ekonomije svijeta, onda ćete vidjeti poveznicu između korištenja novih tehnologija. Nordijske zemlje, Izrael, Južna Koreja i ostale brzorastuće ekonomije u ranoj su fazi prepoznale da treba investirati u ICT. I u Hrvatskoj treba ići tim putem. U godinama krize investicije su stopirane ili se odgađaju. Mogu razumjeti operatore s kojima surađujemo jer su oni vezani uz kupovnu moć, pa ako je njima priljev manji, manje su i investicije. Nekad imam osjećaj da se puno novca koristi, bilo da je riječ o poslovnim segmentima ili državnoj upravi, da se stvaraju rješenja otoci, koji nisu povezani i integrirani, dakle problem kod povezivanja pojedinih ministarstava i organizacija rijetko se sagleda u cjelini. U Hrvatskoj trebamo više kompleksnih i kvalitetnih projekata u ICT-u. Definitivno.
Na kritiku da nema investicija u Vladi će reći da uz strukturu proračuna u kojem većina novca odlazi na plaće, mirovine i socijalna davanja nema za investicije. Teleoperateri također imaju izgovor - kriza je i pad kupovne moći, pa onda traže od države ukidanje poreza na mobilne usluge kao uvjet za investicije. Zašto uvijek imamo za sve izgovore i na svim razinama čekamo da prvo netko drugi odradi posao? Zašto nikada nismo od vas čuli da kompaniji smeta preskupa radna snaga ili da očekujete od države da vam olakša poslovanje?
- Vremena su jako dinamična i vremena za izgovore apsolutno nema. Hrvatska mora krenuti prema putu prosperiteta. Izuzetno je važno ulaganje u znanje, inovativnost i razvoj novih tehnologija. Razmatranje o tome kakve će industrije biti u budućnosti, stvaranje preduvjeta da se promovira znanje i inovativnost. Možete imati ekipe stručnjaka ili pojedince koji su jeftiniji ili skuplji, ali važna je vrijednost koju oni stvaraju. Čovjek u svakom sustavu mora biti u centru organizacije. Naši timovi su najviše pridonijeli rezultatima kompanije. Možete imati fantastičnu strategiju, ali uvijek je tu važan čovjek koji to mora realizirati. Mi u Ericssonu znamo reći da će organizacijska kultura uvijek pobijediti strategiju. Kvalitetni ljudi će i iz malo lošije strategije izvući maksimum.
Kakva je obrazovna struktura gotovo 1600 zaposlenih? Kolika je prosječna neto plaća u kompaniji?
- Prosječna neto plaća u kompaniji u siječnju je iznosila 9600 kuna. U kompaniji je 87 posto visokoobrazovanih magistara elektrotehnike i računarstva te 10 posto doktora i magistara znanosti. Prosječna dob zaposlenih je 38 godina, a i u krizi smo u proteklih pet godina zaposlili 444 novih stručnjaka.