Svaki mjesec zagrebačka Porezna uprava ovrhom skida dio mirovine 80-godišnjem umirovljeniku iz Zagreba: u namjeri da naplati porezni dug od čak 72,930.825,51 kunu! Najveći je to dug u hrvatskoj metropoli koji poreznici potražuju od fizičke osobe, dužnika koji je svih ovih godina uspio ostati bogat i anoniman.
Umirovljenik Marijan Kunina široj javnosti potpuno je nepoznat: na zagrebačkom Trgovačkom sudu nikad nije imao registriranu tvrtku, ne zna se gdje je radio, a ni u stručnim konzultantskim i biznis-krugovima nismo naišli na sugovornika koji ga poznaje. Ali Kunina u Hrvatskoj posjeduje, ili je donedavno posjedovao (u međuvremenu ih je darovao članovima obitelji), nekoliko impozantnih nekretnina: poslovno-stambeni kompleks u centru Zagreba, vilu na moru, obiteljsku kuću u Vrapču. Porezna uprava dosad je samo na nekretninu u Vrapču stavila zabilježbu o ovrsi zbog poreznog duga u visini od 2,4 milijuna kuna. Kažu neslužbeno da ostale tek slijede.
Kako natučeš toliki dug?
No, kako je nekadašnji konzultant, danas umirovljenik iz Zagreba uspio nagomilati toliki porezni dug? S kime je poslovao? Zar nikad nije platio porez u Hrvatskoj? Tim su tragom, očito, krenuli poreznici, a i novinari Jutarnjeg lista pokušali su u vlastitoj istrazi rekonstruirati poslovni put Marijana Kunine. Intrigantno je i to što se njegovo ime pojavljuje u dokumentu objavljenom na internetu naslovljenom: “Ferrostaal. Final Report: Compliance Investigation” od 13. travnja 2011., a koji potpisuje renomirana američka odvjetnička kuća Debevoise & Plimpton LLP. Riječ je o dokumentu koji je “iscurio” neslužbenim kanalima na internet, a u kojem se na 99 stranica opisuje kako je njemačka kompanija Ferrostaal isplaćivala mito političarima čije su zemlje kupovale njihove proizvode. Zato je u Njemačkoj izbio korupcijski skandal, a pod istragom su se našli svi poslovi Ferrostaala.
U tom dokumentu, među ostalim, objavljen je i sadržaj u kojem se kao konzultant spominje Kunina, no dokument nije u cijelosti plasiran na internet. Iz spomenute odvjetničke kuće koja ga je napravila dobili smo odgovor da nam nisu u mogućnosti odgovoriti. Ali došli smo do saznanja da je Kuninin porezni dug u Hrvatskoj nastao upravo zbog prihoda koje je ostvario u Njemačkoj u razdoblju od 2002. do 2009. godine, baš u vrijeme suradnje Ferrostaala i Hrvatskih željeznica. Kunina je za konzultantske usluge od njemačke tvrtke MAN Ferrostaal primio više desetaka milijuna kuna. S obzirom na visinu poreznog duga, zamolili smo jednog stručnjaka da pokuša izračunati osnovicu, odnosno napraviti neslužbenu procjenu dohotka koji je mogao ostvariti u tom periodu. Naš sugovornik došao je do računice od nešto manje od sto milijuna kuna, ako računamo da je svake godine primao, primjerice, podjednake iznose, pritom su uzeli u obzir porezne razrede po današnjim stopama. S obzirom na dostupne informacije, izračunali su da je ukupan dohodak mogao biti oko 80 milijuna kuna, što bi značilo da je u 2008. i 2009. godini ostvario dohodak od oko 6,5 milijuna kuna, a ako ravnomjerno rasporedimo od 2002. do 2007. godine, po 13,4 milijuna!
Uzimaju mu od penzije
Poreznici su u nadzoru, naime, utvrdili da su sve uplate isplaćivane na Kuninin devizni račun u jednoj banci u Njemačkoj. Hrvatski poreznici došli su do tih podataka o uplatama koje Kunina nije prijavljivao. Otkrili su tom prilikom razmjene podataka s njemačkim poreznicima i na temelju Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sklopljenog između dvije države. Poreznici su stoga krenuli u nadzor, a u prvom iz 2012. su, prema podacima kojima raspolaže Jutarnji list, utvrdili da je Kunina 2008. i 2009. godine od spomenute tvrtke kćeri MAN-a primio ukupno 6,5 milijuna kuna. Nadležna Porezna uprava (Susedgrad) za te je dvije godine razrezala Kunini porez i prirez koji je zajedno s kamatama premašio iznos od četiri milijuna kuna. Zato Kunina svaki mjesec ostaje bez dijela mirovine. Porezna uprava je istodobno protiv njega podnijela i kaznenu prijavu zbog utaje poreza. Nastavili su istragu, pa su proveli nadzor i za prethodno razdoblje.
Služba za otkrivanje poreznih kaznenih djela lani je tako ustanovila da je Kunina primao slične uplate i u periodu od 2002. do 2007. godine, ponovno se radilo o provizijama, odnosno honorarima za konzultantske usluge njemačke tvrtke. Čini se da se radilo o još većim provizijama jer mu je za to razdoblje izračunata porezna obveza, doduše zajedno s kamatama, na čak 68,5 milijuna kuna. Sve su te isplate, kako smo doznali, vezane uz posao koji je Ferrostaal u spomenutom razdoblju obavljao za Hrvatske željeznice. Radilo se o projektu obnove pruge Zagreb - Split, tzv. Ličke trase.
Obnova i modernizacija
U Hrvatskim željeznicama dobili smo odgovore o poslovima koje je ta državna tvrtka ostvarila s Ferrostaalom. Ministarstvo financija je, naime, u ime Vlade 1. srpnja 2003. s njemačkom KfW bankom potpisalo ugovor o zajmu za financiranje programa obnove i modernizacije infrastrukture. “Ministarstvo financija i Hrvatske željeznice zaključili su podugovor kojim su HŽ ovlaštene za namjensko korištenje sredstava zajma u iznosu od 180 milijuna eura. Dio zajma u iznosu od 130 milijuna eura iskoristio se za financiranje kupoprodajnog ugovora između HŽ-a i tvrtke Ferrostaal AG. Ovaj se ugovor odnosio na kupovinu potrebne opreme, uređaja i materijala. Drugi dio zajma u iznosu od 50 milijuna eura korišten je za financiranje radova i montaže. Prva tranša zajma realizirana je 2003. godine, i to 70 milijuna eura (40 milijuna eura za materijal i robe i 30 milijuna eura za radove). Druga tranša realizirana je 2004. godine u iznosu 70 milijuna eura (60 milijuna za materijal i 10 milijuna za radove). Treća tranša realizirana je 2005. godine u iznosu od 40 milijuna eura (30 milijuna za materijal i 10 milijuna za radove)”, navodi se u odgovoru šefa Korporativnih komunikacija HŽ-a Ivana Kartela, koji dodaje da u HŽ Infrastrukturi ne raspolažu informacijama o prirodi angažmana Kunine od strane tvrtke Ferrostaal AG.
“Našim djelatnicima je poznato da se Kunina pojavljivao kao prevoditelj ili kao osoba koja je usuglašavala termine sastanaka, ali s Ferrostaalove strane, HŽ nije imao nikakav ugovor s njim niti mu je išta isplaćivao”, rekao nam je Kartelo iz HŽ Infrastrukture. Kunine se nije mogao sjetiti ni tadašnji prvi čovjek HŽ-a Marijan Drempetić, a i Mato Crkvenac, tadašnji ministar financija, zaboravio je taj posao te mu nije poznat ni Kunina. Za njega nisu čuli ni renomirani hrvatski konzultanti, a u HŽ-u kažu da nije bio angažiran kao stručnjak za željeznice, nego da se u poslu našao zbog suradnje s Ferrostaalom.
Ova poslovna suradnja počela je u vrijeme Vlade premijera Ivice Račana, a nastavila se i u mandatu Ive Sanadera kroz potrebne odluke Vlade. Zanimljivo je da je 2009., u trenutku kada je MAN odlučio prodati svoju tvrtku kćer Ferrostaal jednom arapskom investicijskom fondu, u Njemačkoj izbila korupcijska afera jer je na površinu isplivalo da su dotadašnji menadžeri Ferrostaala plaćali mito posrednicima i političarima u nekoliko zemalja diljem svijeta kako bi se tamo domogli unosnih poslova. Primjerice, gradnja podmornica za Grčku ili Potugal, za poslove u Argentini ili Vernezueli u kojima su platili 7,6 milijuna eura da bi dobili posao gradnje plinskih postrojenja, a ujedno su i stranci šefa države Huga Cháveza tajno uplatili iznos od 423.000 eura.
Pisanje Der Spiegela
U korupcijskoj aferi Ferrostaal kao jedan u nizu “nečistih poslova” spominjao se i taj posao s Hrvatskom željeznicom. U tom kontekstu isplivalo je baš ime Marijana Kunine, koji je, prema podacima njemačkih istražitelja, bio savjetnik Ferrostaala. I ugledni njemački tjednik Der Spiegel spominje u izvještajima o aferi Ferrostaal hrvatskog posrednika koji je od te tvrke za posao s HŽ-om dobio proviziju od šest posto vrijednosti ugovorenog posla.
Pozivajući se na podatke iz završnog izvješća koje je 2011. o spornom poslovanju Ferrostaala izradila odvjetnička tvrtka Debevoise & Plimpton, Spiegel je objavio da je bivši menadžer Ferrostaala, Matthias Mitscherlich, kako visina isplaćene provizije ne bi izazvala sumnje, organizirao da se dio isplati istoj osobi za svojevrsnu studiju, koja je u stvarnosti bila potpuno bezvrijedna. Protiv Mitscherlicha i drugih umiješanih menadžera Ferrostaala u Münchenu se vodio i kazneni postupak koji je okončan osuđujućim presudama. Sama tvrtka platila je nakon nagodbe s nadležnim tužiteljstvom kaznu od 149 milijuna eura i time je zapravo okončana afera. U tom dokumentu odvjetničke kuće Kunina se spominje u sadržaju pod stavkom Željeznice, navodi se: “a) Projekti pod istragom 142. stranica b) Marijan Kunina: Restrukturiranje konzultantske naknade 143. stranica c) Marijan Kunina: Studija provedivosti 146. stranica d) Bonus isplate 149. stranica e) Hrvatske željeznice generalni projekt 149. stranica”. No, kako je riječ o neslužbenom dokumentu, do dijela o Kunini i Hrvatskoj nismo uspjeli doći.
Međutim, iako se kroz njemačke medije provlačilo da je posao s HŽ-om također bio predmet istrage i jedna od optužbi koja se menadžerima stavljala na teret, iz nadležnog državnog odvjetništva u Münchenu ipak smo dobili službeni podatak da posrednik Kunina nije bio, niti jest, pod istragom u ovom slučaju. Međutim, nikakve detalje vezano uz sporni posao Ferrostaala i HŽ-a nisu nadalje željeli iznositi u javnost.
Sve prebacio ženi i kćeri
Pokušali smo stupiti u kontakt i s Kuninom, ali njegova kći nam je rekla da je njezin otac “bolestan i da ne želi da ga se uznemirava”. Pozvonili smo i na adresi u centru Zagreba, kći je izašla, ali rekla nam je da njezin otac ne želi razgovarati s medijima.
“Proslijedit ću mu vaš broj, pa ako bude smatrao potrebnim da vam se javi, to će i učiniti. Ali, koliko čujem, sve znate, pa i gdje je radio i kako je taj novac zaradio”, rekla nam je kći, a njezin nam se otac do zaključenja ovog broja nije javio. Upravo je na suprugu i kćer Kunina u veljači 2012. Ugovorom o darivanju prebacio vlasništvo nad svojim dijelomkompleksa u centru Zagreba, ali zadržao je pravo na “doživotno plodouživanje”.
Obitelj posjeduje i vilu u Dramlju, koju očito iznajmljuju jer je oglašavaju na internetu, no obiteljska kuća u Vrapču koja jedina glasi na Marijana Kuninu stoji prazna. U susjedstvu su bili vlasnici još jedne nekretnine. Susjedi u Vrapču rijetko ga viđaju. Nagađaju da je bio inženjer strojarstva i da je radni vijek proveo, kažu, kao trgovački putnik, konzultant, te da je danas u mirovini. Kažu da živi u zagrebačkom centru, a na toj adresi njegova je kći registirala i tvrtku koja se bavi iznajmljivanjem poslovnih prostora u tom stambeno-poslovnom kompleksu, koji nije opterećen nikakvim kreditnim zaduženjima.