Ruža Tomašić, zastupnica u Europskom parlamentu i predsjednica Hrvatske konzervativne stranke, sa svojom novom koalicijom na desnici planira na predstojećim parlamentarnim izborima osvojiti, kako kaže, najmanje sedam mandata. Iako joj neki prigovaraju da često mijenja stranke, jer HKS joj je dosad treća u kojoj se našla, uvjerena je da će birači prepoznati njihovu vjerodostojnost.
- Ne mislim da je stranka cilj, nego sredstvo. Kad se netko deklarira da je pravaš, onda bi mu temelji trebali biti bogoljublje, domoljublje i čovjekoljublje, i to bi trebao živjeti mišlju, riječju i djelom. Kad se cijela stranka ili vodstvo stranke ogriješi o takvo što, svatko onaj tko ne želi tako živjeti, treba napustiti takvu stranku. Meni cilj nije bio ostati u jednoj stranci i nešto od sebe napraviti, nego imati jednu stranku koja govori ono što radi, radi ono što govori, a iza toga stoji. Ja sam išla tamo gdje osjećam da nisam prevarena, gdje mi se ne radi iza leđa, i tamo gdje svi radimo onako kako se dogovorimo. Da mi je bilo stalo do neke velike pozicije, bila bih u nekoj velikoj stranci - kaže Ruža Tomašić koju smo “uhvatili” na Korčuli gdje provodi posljednje dane odmora. Već od ponedjeljka čekaju je obaveze u EP-u, najprije u Strasbourgu, a potom i u Bruxellesu.
Vaša je stranka dogovorila koaliciju s HSP-om i Obiteljskom strankom. Kada ćete potpisati koalicijski sporazum i očekujete li da vam se pridruži još neko?
- Koalicijski sporazum potpisat ćemo sredinom rujna, a nakon toga zajednički ćemo nastupati prema potencijalnim novim partnerima. Otvoreni smo prema svim strankama desnice jer ne želimo da sutra govore kako smo zbog strančarenja i uskih interesa naudili desnici tako što smo bilo kome zalupili vrata. Svi koji se nisu ogriješili o hrvatski narod i državu, a dijele naše vrijednosti, apsolutno su dobrodošli!
Na popisu onih s kojima ste pregovarali bila je i udruga U ime obitelji Željke Markić. Jeste li s njima nešto dogovorili?
- Udruga kao takva ne može izaći na izbore. Pred gospođom Markić i njezinim ljudima je proces registriranja političke stranke obiteljskog predznaka i tek ćemo tada moći konkretnije otvoriti priču oko predizborne ili postizborne koalicije.
Na koliko mandata računate?
- Prema istraživanjima javnog mnijenja koja smo proveli u nekoliko velikih hrvatskih gradova, smiješi nam se devet mandata. Osobno sam malo manje optimistična i računam da zasigurno imamo potencijal za sedam mandata. Vjerujem da ćemo uspjeti motivirati najveći dio desnih birača koji ne izlaze na izbore jer su odavno izgubili vjeru u HDZ i koji sad konačno imaju jednu relevantnu opciju kojoj mogu dati glas. Veliki je posao pred nama u pretkampanji i kampanji i o njemu ovisi krajnji rezultat naše koalicije.
Branko Borković - Mladi Jastreb, koji se ovih dana priključio HSP-u i član je vaše koalicije, pokrenuo je nedavno inicijativu da se u Oružane snage kao službeni uvede pozdrav ‘Za dom spremni’. S druge strane, radni naziv vaše koalicije je Spremni. Radi li se o namjernoj provokaciji?
- Mladi Jastreb je, prije svega, posljednji zapovjednik obrane Vukovara i njegova riječ ima težinu kad se radi o ovakvim pitanjima. Ako ništa, ima pravo javno izreći mišljenje. Radni naziv naše koalicije je, kao što i sami kažete, radni, dakle ne mora biti konačan. Radi se, naravno, o spremnosti za preuzimanje odgovornosti za državu, čega je dosad na desnici nedostajalo. Da smo izašli zajedno 2011., osvojili bismo deset mandata. Nije bilo mudrosti, nije bilo spremnosti za takav kompromis. Sad toga ima i zato smo optimistični.
Ipak, teško je izbjeći asocijaciju na ustaški pozdrav. Svi relevantni i lijevi i desni političari osudili su to jer se ne radi o starom hrvatskom pozdravu. Može li se na desnici nešto napraviti bez asocijacija na ustaštvo?
- Ne znam zašto bi bilo tako. Ja, a vjerujem i mnogi drugi, često upotrebljavam riječ ‘spremni’ u smislu ‘ja sam spreman’ ili ‘ja sam gotov’. Možda to neke asocira, ali Bože moj. Ako pogledate crkvu Svetog Marka, možete reći - ustaše su bile u toj crkvi. Želite li iz toga izvlačiti neke konotacije, to se uvijek može učiniti. Ako mi zadržimo taj naziv, što još nismo odlučili, to će biti zato što smo - spremni proglasiti gospodarski pojas, spremni poboljšati situaciju poljoprivrednicima, spremni saslušati naše ribare... To će biti jedna riječ koja će se često upotrebljavati, a ako netko misli da je to ustaška riječ, što im ja mogu.
Svojedobno ste bili u sukobu s Danijelom Srbom, šefom HSP-a, a među vama je bilo i teških riječi. Kako ste prevladali sukob?
- U politici nije mudro zatvarati vrata i rušiti mostove, a pravaši su to prečesto radili. Kad je riječ o odnosima s pravašima, od početka sam birala riječi, što inače nije moja jača strana. S Danijelom Srbom sam cijelo ovo vrijeme imala i više nego korektan odnos, a takvu su klimu kvarili isključivo neodgovorni pojedinci iz moje bivše stranke koji su stalno zatezali te odnose. Danas ja to breme više ne nosim i s Danijelom mogu mirne duše sjesti za stol, a oni koji su išli toliko daleko da su mu i majku javno spominjali zato što je protestantkinja, sad su briga HDZ-a.
Kakav je program HKS-a i vaše koalicije? Koje mjere planirate poduzeti kad je riječ o ključnim, gospodarskim pitanjima?
- HKS je zgotovio svoj program i sad sjedamo za stol s partnerima kako bismo dogovorili zajedničke smjernice rada u sljedeće četiri godine. Ne želim solirati, ne želim ni da naši partneri soliraju, nego da nastupamo zajedno - i prije izbora i poslije njih. Zato držim da je jako važno da se sve detaljno dogovori, a svjesna sam da ćemo svi morati napraviti određene kompromise. Ono od čega HKS ne može odustati su reforme poreznog sustava koje bi donijele značajno smanjenje i pojednostavljenje poreza, drastično smanjenje broja ministarstava, državnih zavoda i agencija, reforma jedinica lokalne samouprave koje bi se temeljile na ekonomskoj održivosti i proglašenje gospodarskog pojasa na Jadranskom moru. To je crvena crta ispod koje ne idemo.
Ima li vaša koalicija stručnjake za gospodarstvo i na koga računate?
- Surađujemo s nekoliko ljudi iz zemlje i inozemstva o kojima u ovom trenutku ne bih govorila. Osobno držim da je mnogo važnije imati ljude koji će te dobre ideje provesti, a ne se busati u prsa sa stručnjacima i institutima čiji će prijedlozi ostati nerealizirani zbog manjka političke volje. Hrvatsku mora mijenjati politika koja njome upravlja, a ne institut. Institut savjetuje, ali uzalud ako ga se ne sluša. Mi smo spremni provesti reforme koje ‘veliki’ nisu.
Što mislite o mjerama koje je poduzela aktualna Vlada, primjerice o oprostu dugova i vaučerima za struju?
- Kratkoročne mjere koje neće dati prave rezultate. Vidi se da Vlada nema dugoročni plan i da su ovi posljednji potezi najobičnija kupnja glasova novcem poreznih obveznika. O ugroženim kupcima energije sam govorila prije godinu i pol i upozoravala da Vlada radi protiv dviju direktiva EU. Tad su na moj dopis iz Vlade odgovorili potpuno nesuvislo, a sad su se u predizborno vrijeme toga sjetili.
Podržavate li Vladino rješenje za franak?
- Nažalost, Hrvatska je država u kojoj je franak političko pitanje. U pravnoj državi ako te prevare, ideš na sud, a ne premijeru. Ali u nas politika sve određuje, od sudaca do tržišnih odnosa, tako da je i franak postao prvoklasno političko pitanje. Vladino rješenje je diskriminatorno prema onima koji imaju kredite u eurima, ali definitivno donekle olakšava onima koji su bili dužni u francima. Neozbiljno je, međutim, da u državi koja ima vlastitu valutu dominiraju krediti u stranim valutama. To je put u ropstvo.
Kako bi se Hrvatska trebala postaviti po pitanju izbjeglica? Nedavno ste izjavili da bi ih trebalo naseliti u nenaseljenu Liku, koliko bi izbjeglica Hrvatska mogla prihvatiti?
- Nikad nisam rekla da bilo koga treba planski naseljavati - ni u Liku, ni u Zagreb, ni bilo gdje drugdje. Na Hrvatsku će biti izvršen golem pritisak da zbrine dio izbjeglica i mi ćemo to naposljetku biti primorani učiniti. Nije li onda bolje da sami odredimo koliko ljudi možemo primiti i koji su to ljudi? Otvoriti granice za točno određen broj ljudi, prednost imaju žene i djeca, i smjestiti ih u napuštene vojne objekte ili kampove sagrađene na državnom zemljištu, daleko od napučenih urbanih sredina, dok rat ne završi. Kontrolirani broj u kontroliranim uvjetima. Sigurno bolje rješenje nego ignorirati krizu i čekati da nas iz Europe prisile da uzmemo onoliko koliko oni žele.
Izjavili ste kako bi Hrvatska trebala ukinuti status nacionalnih manjina. Kako biste reagirali da neke druge države, primjerice Austrija ili Srbija, odluče smanjiti prava hrvatskoj manjini?
- Kad sam govorila da treba ukinuti status manjina, mislila sam na politička prava, dok se kulturna prava, kao i u svim državama, trebaju ostaviti. Svi trebamo imati ista politička prava, primjerice želi li se netko kandidirati, onda to treba učiniti kao i svi mi ostali. Dakle, sve isto, nema pozitivne diskriminacije ni za koga. Mi smo u Kanadi, gdje sam živjela, imali svoj centar, svoju crkvu, kulturnu autonomiju, ali ako smo htjeli u politiku, zna se kako se u politiku ide. Ne zato što smo Hrvati pa smo nešto dobili, nego smo se morali izboriti kao i svi drugi političari. Isto tako treba biti i kada je u pitanju hrvatska manjina. Recimo, Hrvati u Kanadi, Srbiji ili bilo gdje drugdje imaju ista prava kao i svi drugi, treba im se dati kulturna autonomija, ali ne i politička. Ne može neka manjina voditi politiku države iz koje oni dolaze. Oni moraju voditi politiku države u kojoj žive.
Što su pravi razlozi vašeg odlaska i razlaza i s HSP-om AS i s HDZ-om?
- Sjetite se samo koliko smo glasova toj koaliciji donijele Marijana Petir i ja na posljednjim izborima. HDZ je možda pokupio lovorike, ali rezultat prošlih europskih izbora govori sve. Nikad nisam lagala hrvatskoj javnosti, pa nisam ni pri odlasku iz HSP-a dr. Ante Starčević. Otišla sam jer mi se trgovalo iza leđa, jer su se obećavala ministarska i saborska mjesta. Imam svoje ime i prezime.
U kakvim ste danas odnosima s Karamarkom? Jesu li vas možda zvali na neke razgovore?
- Uvijek smo bili u korektnim odnosima. Mi imamo svoj put, oni svoj. Dosad nismo razgovarali ni o predizbornoj, ni o postizbornoj suradnji.
Prije ste izjavili da vaš novi savez neće u koaliciju s HDZ-om, ali ste ostavili otvorenu mogućnost da se to možda dogodi poslije izbora. Nekim vašim biračima, međutim, neprihvatljiva je suradnja s HDZ-om.
- Ako naš blok bude odlučivao o tome tko će formirati vlast, mislim da je sasvim logično da podržimo HDZ, a ne SDP. Sumnjam da bi ijedan od naših birača želio da Milanovića zadržimo na vlasti. Ali, potencijalna suradnja s HDZ-om neće biti bezuvjetna, niti će se temeljiti na funkcijama u Vladi ili javnim poduzećima. Tražit ćemo da se usvoji dobar dio naših reformskih smjernica i točne rokove do kojih će biti provedene.
Hoćete li i vi biti na listi za Sabor s obzirom na to da ste u EP-u? Što ćete učiniti budete li u prilici birati - posao u Hrvatskoj ili u EP-u?
- Vjerujem da ću biti na listi za Sabor, ali ne kao udarna igla, nego kao nekakav pokrovitelj mladim kadrovima koje ćemo isturiti u prvi plan. Ja sam 2013. kao saborska zastupnica izabrala Europski parlament jer sam procijenila da tu mogu više napraviti za Hrvatsku. Sad sam članica treće najveće grupe u EP-u, imam golemu podršku kolega, a HKS je član najbrže rastuće političke obitelji. Iz ove pozicije mogu dosta napraviti za našu domovinu do kraja ovog mandata. No, ne mogu isključiti raniji povratak u domaću politiku ako se karte tako poslože pa poslije izbora budemo dio vlasti.
Na predsjedničkim izborima dali ste podršku Kolindi Grabar Kitarović. Kako ocjenjujete njezin dosadašnji mandat?
- Vjerujem da nisam pogriješila pri izboru, ali za konačni sud pričekajmo do kraja predsjedničina mandata.