Hrvatski Zavod za javno zdravstvo (HZJZ) uskoro će uvesti serološke testove koji su važni kako bi se odredila raširenost Covida-19 u populaciji. Iskustva iz Kine, ali i drugih zemalja uče nas da su brojni ljudi preboljeli Covid-19, a da to nisu znali jer uopće nisu imali simptome ili su oni bili toliko blagi da nisu ni išli liječniku.
Budući da svi koji su preboljeli Covid-19 imaju imunitet, odnosno protutijela koja ih štite od ponovne infekcije, mogu se vratiti na posao i time postati jedan od ključeva oporavka gospodarstva. Inače, znanstvenici procjenjuju da bi se epidemija Covida-19 trajno zaustavila u nekoj zemlji, nužno je da se stekne tzv. imunitet krda, odnosno da 50 do 60 posto stanovništva postane imuno na novi koronavirus SARS-CoV-2.
Sporo mutira
No, znanstvenicima je zasad enigma koliko traje imunitet na Covid-19. - Nakon preboljenih virusnih infekcija, protutijela ostaju prisutna dulje vrijeme i štite od ponovne infekcije. Međutim, to nije uvijek tako. Neki virusi kao npr. virusi gripe podložni su promjenama te preboljenje infekcije prouzročene jednim podtipom ne mora nužno štititi od infekcije drugim podtipom.
Isto tako, zna se da preboljenje infekcija prouzročenih respiratornim virusima, uključujući uobičajene koronaviruse koji izazivaju prehlade, ne ostavlja dugotrajnu zaštitu pa se tijekom života možemo više puta zaraziti istim tipom ili vrstom virusa. Zasad nema dovoljno podataka o dugotrajnosti imuniteta u osoba koje su preboljele Covid-19 - rekla nam je dr. Tatjana Vilibić-Čavlek, voditeljica Odjela za virološku serologiju HZJZ-a.
SARS-CoV-2 je novi virus, a kao i ostali virusi mutira, što bi raniji imunitet moglo učiniti neučinkovitim. No, srećom mutira sporo, znatno sporije od virusa gripe, što ukazuje da bi imunitet mogao trajati neko vrijeme.
- Imat ćete neki stupanj trajnijeg imuniteta. Možda neće biti 50 godina, ali sigurno će biti pitanje nekoliko godina - smatra američki imunolog dr. Anthony Fauci. Kako se Covid-19 pojavio prije 3,5 mjeseca, znanstvenici nisu imali dovoljno vremena za istraživanja koja bi odgovorila na temeljna pitanja o imunitetu na novu bolest.
U nedostatku informacija, istraživači su okreću spoznajama o ostalim članovima obitelji koronavirusa, posebno onima koji izazivaju SARS (teški akutni respiratorni sindrom) i MERS (bliskoistočni respiratorni sindrom) jer ih smatramo “bliskim rođacima” novog virusa.
- Komentari koje iznosimo temelje se na prethodnom znanju o drugima ljudskim koronavirusima. No, može li se to ekstrapolirati na Covid-19, zasad nismo sigurni - rekao je za Time prof. Hsu Li Yang, stručnjak za zarazne bolesti na Nacionalnom sveučilištu u Singapuru. Istraživanje koje su proveli tajvanski istraživači pokazalo je da su pacijenti koji su 2003. godine preboljeli SARS u prosjeku zadržali imunitet oko tri godine. No, bilo je i pacijenta koju su antitijela na SARS imali čak osam do 10 godina.
Jačina reakcije
Na temelju onoga što se zna o drugim koronavirusima, dr. Vineet Menachery, virolog s University of Texas Medical Branch u Galvestonu, procjenjuje da će antitijela za Covid-19 ostati u pacijentovu tijelu dvije do tri godine. - Ipak, prerano je to tvrditi sa sigurnošću. Stupanj imunosti, također, se može razlikovati od osobe do osobe, ovisno o jačini reakcije pacijentovih antitijela. Mlađi, zdraviji ljudi vjerojatno će imati viši stupanj zaštite u budućnosti - rekao je Menachery za Time.
Što je s pacijentima koji su ponovno oboljeli?
Studija o pacijentima koji su se oporavili u Shenzhenu otkrila je da je 38 od 262, odnosno gotovo 15 posto pacijenata, nakon otpusta iz bolnice bilo pozitivno. Riječ je 38 bolesnika uglavnom mlađih od 14 godina, a imali su blage simptome bolesti.
U Wuhanu su zabilježeni slučajevi četvero medicinskih radnika koji su imali tri uzastopna pozitivna testa nakon što su se naizgled oporavili. Svih četvero su bili asimptomatski, a članovi njihovih obitelji nisu bili zaraženi. Izvan Kine prijavljena su najmanje dva takva slučaja u Japanu, a jedan je slučaj zabilježen u Južnoj Koreji.