U središtu Ljubljane nalazi se kompleks tri reprezentativne državne zgrade: u dva stara objekta smješteni su uredi predsjednika države i dio državne uprave, a uz njih je sredinom devedesetih, kako bi istaknuo diskontinuitet s komunističkim vladama, bivši premijer Janez Janša sagradio novu zgradu u koju je smjestio Vladu.
Unutrašnjost tog objekta modernoga je, minimalističkog dizajna, pa je čak i premijerov kabinet koncipiran kao otvoreni prostor sa staklenim zidovima i pregradama. Što je u usporedbi s ambijentima u kojima su smještene druge, pa i hrvatska Vlada, posve neuobičajeno. Vladini uredi uglavnom su, naime, smješteni u starim, povijesnim zgradama i sve su sobe, kao i premijerski kabineti, odvojene debelim zidovima i dvostrukim, tapeciranim vratima. Moderan ambijent zgrade slovenske Vlade savršeno pristaje novoj slovenskoj premijerki Alenki Bratušek .
Čim je predsjednica Vlade ušla u sobu, postalo je jasno zašto su slovenski mediji i javnost toliko zaokupljeni njenim izgledom. Alenka Bratušek djeluje zaista vrlo atraktivno, lijepa je, visoka. Došla je odjevena u diskretnu kombinaciju bež suknje i bluze, sa smeđim sakoom, svijetlim bež cipelama s visokim potpeticama, a od nakita je nosila samo tanku narukvicu i maleni prsten. Da nije imala kratku suknju, izgledala bi kao više rangirana menadžerica u nekoj svjetskoj tradicionalnoj korporaciji.
I još se u jednom Alenka Bratušek razlikuje od ostalih političarki: stisak njene ruke uopće ne odgovara njenom fizičkom izgledu. Toliko je snažan da je malo reći da je muški, prije bi se reklo da odgovara stisku ruke nekog dobro utreniranog sportaša. Visina i snažan stisak ruke vjerojatno su pomogli Alenki Bratušek da se u društvu kolega političara čak ni fizički ne osjeća inferiorno.
Alenka Bratušek rođena je 1970. u Celju, diplomirala je na Fakultetu za prirodne nauke i tehnologiju u Ljubljani, gdje je i magistrirala na Fakultetu društvenih nauka. Prvo je radila u Ministarstvu gospodarstva, a potom se preselila u Ministarstvo financija, gdje je šest godina bila direktorica Odjela za proračun. Od 2008. članica je stranke Zares, a 2012. prešla je u novoosnovanu stranku ljubljanskog gradonačelnika Milana Jankovića Pozitivna Slovenija. Zastupnica je u slovenskom parlamentu. U siječnju ove godine, nakon što se Janković zbog optužbi za korupciju morao povući, Alenka Bratušek izabrana je za predsjednicu stranke. U ožujku, nakon ostavke Janeza Janše, postala je prva žena premijer u povijesti Slovenije .
Majka je dvoje djece u dobi od 19 i 13 godina, s nevjenčanim suprugom i obitelji živi u Kranju, a kako nam je priznala, svaki godišnji odmor provodi na Jadranu. Godinama je ljetovala u Baškoj Vodi i Brelima dok nije otkrila Mljet, na kojemu se sada redovito odmara s obitelji. Kad sam je pitao mogu li joj postavljati pitanja na hrvatskom, s obzirom na to da slovenski odlično razumijem, ali slabo govorim, Alenka Bratušek je odmah odgovorila: - Ja odlično razumijem hrvatski pa neće biti problema.
Otkad ste na čelu slovenske Vlade, doživjeli ste nekoliko neugodnih kritika. Bivši predsjednik države dr. Danilo Türk ovih je dana izjavio da mu ‘jako smeta način kritičnosti prema vama, jednom kritiziraju vaše cipele, drugi put dužinu suknje, treći put vaš engleski jezik’. Imate li osjećaj da su te kritike posljedica činjenice da ste žena ili su rezultat neslaganja s vašim političkim programom?
- Najvjerojatnije je posrijedi kombinacija jednog i drugog. Već sam jednom rekla da nisam na tom mjestu zbog sudjelovanja u izboru za najbolje odjevenu ženu niti na natjecanju iz znanja engleskog jezika. Moja je zadaća napraviti što više dobrog za moju državu, da svojim radom na najbolji mogući način pridonesem da se ova država izvuče iz krize. Inače, naravno da primjećujem takve ‘kritike’, ali se na njih ne obazirem previše.
Kako nakon ratifikacije sporazuma o ulasku Hrvatske u EU vidite odnose Ljubljane i Zagreba? Hoće li oni biti u znaku strateškog partnerstva ili međusobnog natjecanja?
- Isključivo kao strateške partnere, ali i kao partnere u svakodnevnom životu, posebice za ljude koji žive uz granicu i koja će ulaskom Hrvatske u EU dobiti drugo značenje. Nedavno sam u izjavi za vaš list rekla da je ulazak Hrvatske u EU iznimno značajan ne samo za vašu zemlju, nego i za Sloveniju, pa i za Europu u cjelini. Želim ponovno istaknuti osobno zadovoljstvo da smo u Državnom zboru jednoglasno ratificirali ugovor Hrvatske s EU. Uostalom, naši su odnosi, unatoč određenim problemima, uvijek bili dobri.
Može li se ostvariti tješnja suradnja u gospodarstvu, osobito turizmu, pogotovo kad je riječ o zajedničkim projektima ili nastupima na trećim tržištima?
- Uvjerena sam da je tako nešto ne samo korisno, nego i moguće. Hrvatska ima stvari koja Slovenija nema i obrnuto. To vrijedi ne samo za zajedničku turističku ponudu kao regionalne destinacije, nego i za gospodarsku suradnju u cjelini. S premijerom Milanovićem sam prigodom njegova posjeta Ljubljani razgovarala i o tome. Možda se, na primjer, može zajednički nastupati na poslovnim sajmovima u inozemstvu. Potrebno je iskoristiti ona područja gdje postoji kompatibilnost i takvu dodatnu vrijednost ponuditi svjetskom tržištu. No, ne treba zaboraviti da je gospodarsko sudjelovanje između naših dviju država već danas iznimno dobro.
Pitanje kvalitetnije suradnje još će se više aktualizirati kada bude pomaknut schengenski režim sa slovensko-hrvatske na hrvatsku granicu na jugoistoku. Tada će Hrvatskoj biti lakše sudjelovati u nogometnoj ili košarkaškoj ligi s Austrijom, Slovenijom, Mađarskom, Slovačkom, nego s njenim južnim susjedima?
- U potpunosti se slažem. To samo potvrđuje da smo i da ćemo biti unutar EU daleko više partneri, nego suparnici. No, želim još jednom naglasiti: i do sada je suradnja između Slovenije i Hrvatske, posebice gospodarska, bila više nego dobra.
(...)
Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista
