ZAGREB - Svaki četvrti pripadnik hrvatske elite, pokazalo je ad hoc istraživanje Jutarnjeg lista, završio je Pravni fakultet u Zagrebu. Ako tom fakultetu dodamo još Filozofski, Ekonomski i Medicinski fakultet u Zagrebu, onda računica kaže da svaki drugi pripadnik naše elite dolazi s jednog od tih fakulteta.
U istraživanje smo uključili 111 ljudi koji su na najistaknutijim političkim, gospodarskim, kulturnim, znanstvenim ili sportskim funkcijama u zemlji. Elitu smo, dakle, odredili kao one ljudi koji imaju formalno najveći utjecaj na različite procese u zemlji. Naravno da postoje i oni čija je stvarna moć znatno veća od formalne, ali takav je izbor, a da pritom ne bude sasvim prizvoljan, zapravo nemoguće napraviti.
Manjak politologa
Što je još pokazalo naše zavirivanje u biografske činjenice hrvatske elite? Od 111 “odabranih”, srednju je školu u Zagrebu završilo njih 50. Sedam ih je srednju školu završilo izvan granica Hrvatske, od toga pet u zemljama bivše Jugoslavije, a ostatak u drugim gradovima Hrvatske. (Za četvero ljudi nismo uspjeli dobiti podatke). Zbirno najviše pripadnika hrvatske elite, njih 79, školovalo se u gimnazijama (koje su, istina, tijekom proteklih 40-ak godina mijenjale svoja imena).
Kada je riječ o fakultetima, najviše ih je, kao što smo rekli, završilo Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu - njih čak 25. Na tom su fakultetu, među ostalima, diplomirali predsjednica Vlade i HDZ-a Jadranka Kosor , predsjednik države Ivo Josipović te čelni čovjek glavne oporbene stranke Zoran Milanović.
Završio ga je i bivši predsjednik države Stjepan Mesić koji, s obzirom na to da više nije na funkciji, nije ušao na naš popis elitnih članova hrvatskog društva. Osamnaest ih je završilo ekonomiju, 15 neki od filozofskih fakulteta (najviše Filozofski fakultet u Zagrebu), a 11 medicinski. Zaninljivo je da je među 111 ljudi koje smo izdvojili samo pet politologa.
Politički analitičar Ivan Rimac, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu, kaže kako je mali broj politologa na istaknutim funkcijama u zemlji najbolji dokaz da nam je politička struktura samouka.
- To se vidi i u njihovu ponašanju. Nema ideološke, pa ni idejne dosljednosti. Nema znanja za razmišljanje o konzekvencama odluka ili zakona. Pored toga, nema ni kulture institucijskog ponašanja, ni iskustva u ‘policy’ akcijama. Sve je apriorno, bez empirijskog uvida i po tome nasilno - rekao je Rimac. Iz toga se, dodao je, nameće jedini zaključak: u Hrvatskoj politici moguće je opstati bez znanja.
Hrvatski Oxford
Istraživanje nedavno provedeno u Velikoj Britaniji pokazalo je da bivši učenici privatnih škola i fakulteta čine samo sedam posto populacije, no upravo njima pripada najveći broj dobrih poslova u zemlji.
Čak 70 posto britanskih sudaca, 54 posto najcjenjenijih novinara i financijskih stručnjaka, 68 posto odvjetnika te 87 posto liječnika pohađalo je privatne škole i elitne fakultete.
Je li tako i u Hrvatskoj? Znači li, ako sudimo prema obrazovanju ovih 111 nositelja najistaknutijih funkcija u zemlji, da i mi imamo svoj Oxford ili Cambridge (Oxbridge, rekli bi Britanci), koji se kod nas zovu Pravni ili Ekonomski fakultet? Nikako. Spomenute visokoškolske institucije nemaju baš nikakvog razloga za zadovoljstvo.
Statistička činjenica da najveći broj pripadnika naše elite dolazi s četiri fakulteta ne govori u prilog njihovoj kvaliteti. Tako stvari, naime, vidi mlada znanstvenica Davorka Budimir. U svojoj doktorskoj dizertaciji koju upravo završava na temu “Uloga političke elite u konsolidaciji demokracije u Hrvatskoj” Budimir je istražila i obrazovanje velikog broja pripadnika tzv. političke elite.
- Istražila sam kompletnu političku elitu od ‘90-ih do danas, sve članove Vlade, zastupnike u Saboru, savjetnike predsjednika te vodeće ljude u HDZ-u i SDP-u. Pokazalo se, s jedne strane, da se u politici posljednjih 20 godina regrutiraju jedni te isti ljudi i, s druge strane, da je njihov tip obrazovanja pritom potpuno nevažan. Puno su važnije neformalne mreže - kaže Budimir.
- Rezultati do kojih sam došla najbolji su dokaz da je naša politička elita dobro umrežena i da sama sebe regrutira. Fromalno je obrazovanje tu potpuno sporedna stvar. Najvažnije je biti dobar s čelnim ljudima vodećih političkih stranaka.
Kadar iz komunizma
I, konačno, govore li nam ovi podaci nešto o stanju hrvatskog školstva danas? Zapravo, malo. Naime, među ljudima koji presudno utječu na sudbinu zemlje nema onih koji su se školovali u Hrvatskoj. Svi su oni svoje školovanje (uz dva ili tri zanemariva izuzetka) završili još u bivšoj državi.
- Na političkim i drugim funkcijama dominiraju ljudi koje su se obrazovali u doba komunizma, Jugoslavije i planske ekonomije, a dio njih već je u to vrijeme bio na funkcijama. Sudeći po ovoj listi, nema političara mlađeg od 35 godina koji ima stvarnu političku moć.
Mladi strankama služe više kao ukrasi pa se može postaviti pitanje koliko su ljudi na funkcijama zaista za demokraciju i tržišnu ekonomiju ili su se samo oportunistički promijenili - ističe politolog Berto Šalaj, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.