HRVATI I POREZI

SVE TAJNE KUĆNIH BUDŽETA Jutarnji otkriva kako bismo živjeli da država manje troši i da su porezi na plaće niži

Zagreb, 130208.Sjediste HYPO grupe, Slavonska avenija. Banka - ilustracije.Brojanje novca. Foto: Elvir Tabakovic / CROPIX
 Elvir Tabaković / CROPIX

U posljednje četiri krizne godine Hrvatska je pet puta mijenjala sustav oporezivanja dohodaka . Nema toga u što se nije diralo - od poreznih razreda i stopa, preko neoporezivog dijela dohotka pa do zdravstvenih doprinosa. Posljedice tih zadiranja u porezni sustav svi smo osjetili na svojoj koži. Svima je naročito teško pao krizni porez koji se gotov godinu i pol obračunavao na neto plaću. Krizni je harač, doduše, spasio državnu blagajnu od najžešćeg kriznog udara, ali istodobno je znatno osiromašio ionako stanjene džepove građana.

Posebni porez na plaće , koji je vrlo brzo dobio naziv harač, Vlada Jadranke Kosor uvela je 1. kolovoza 2009. godine te se obračunavao po dvije stope - dva posto na primanja do 6000 kuna, a na ona veća od tog iznosa četiri posto.

Još veće izmjene u sustavu poreza na dohodak uslijedile su 1. srpnja 2010. godine kad su se smanjili broj i visina poreznih stopa. Naime, umjesto dotadašnje četiri stope od 14, 25, 35 i 45 posto, uvedene su tri porezne stope. Dohodak do 3600 kuna počeo se oporezivati po stopi od 12 posto, na idućih 7200 kuna porez je bio 25 posto, a na plaću veću od 10.800 kuna 40 posto. Uz te izmjene, ukinuta je i niža stopa kriznog poreza od dva posto. Od 1. studenoga iste godine ukinuta je i veća stopa harača od četiri posto.

Veliki paket poreznih izmjena u sustavu poreza provela je i aktualna Vlada od 1. ožujka 2012. godine. Povećan je osnovni mjesečni odbitak s 1800 na 2200 kuna. Uvećao se i osobni mjesečni odbitak za mirovine, i to s 3200 kuna na 3400 kuna. Ostale su tri porezne stope na dohodak, ali su pomaknuti porezni razredi pa se po stopi od 12 posto oporezuje dohodak do 2200 kuna, od 25 posto dohodak od 2200 do 8800 kuna, te 40 posto na više od 8800 kuna mjesečno.

Od novog sustava oporezivanja plaća najviše su profitirali zaposleni roditelji s djecom, posebno oni s višim primanjima. S druge strane, primjerice samci s iznadprosječnim primanjima izgubili su na svojim plaćama. Zaposleni s niskim primanjima nisu gotovo niti osjetili te promjene.

Jedina promjena koja je poslodavcima smanjila trošak rada jest smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje. Naime, od 1. svibnja 2012. godine ta je stopa smanjena s 15 na 13 posto. Procjenjuje se da je to poslodavcima donijelo godišnju uštedu od 2,5 milijardi kuna.

Općenito gledajući, može se reći da je u više od četiri godine od početka krize njezin najveći teret - barem što se tiče izmjena u sustavu oporezivanja dohodaka - podnio viši srednji sloj.

Profesori, liječnici, suci i svi oni s plaćama koje su više od prosječnih, a koje opet nisu toliko visoke da bismo ih ocijenili bogatima, u krizi su najviše izgubili na svojim plaćama. Umirovljenici su zbog rasta inflacije osjetili pad standarda, ali budući da ni aktualna ni prošla Vlada ni u jednom trenutku nisu pomišljale na smanjenje mirovina, umirovljenici su ustvari rijetka skupina koja nije izgubila svoja primanja koja su im tijekom svih ovih godina krize isplaćivana na vrijeme.

Cijeli članak pročitajte u tiskanom izdanju Magazina

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. kolovoz 2022 00:40