Europska komisija u srijedu je predložila niz mjera za ublažavanje posljedica naglog skoka cijena te potencijalne nestašice goriva uzrokovane sukobom u Perzijskom zaljevu. U posljednjih 50 dana, otkad su započeli napadi SAD-a i Izraela na Iran — što je rezultiralo blokadom Hormuškog tjesnaca i oštećenjima naftnih i plinskih postrojenja u regiji — Europljani su za uvoz fosilnih goriva platili dodatne 24 milijarde eura, a da pritom uvoz uopće nije povećan.
Kako navodi Europska komisija, ovo je drugi put u manje od pet godina da europski građani plaćaju visoku cijenu ovisnosti Europe o uvozu fosilnih goriva.
Komisija je predložila set mjera koje države članice mogu iskoristiti kako bi ublažile udar na najugroženije skupine građana i gospodarstvo. Istovremeno, Europska komisija koristi ovu krizu kako bi ponovno upozorila na nužnost ubrzanja domaće proizvodnje energije, smanjenje potrošnje, a time i uvoza fosilnih goriva, te na konačni prijelaz s fosilnih goriva na električnu energiju.
‘AccelarateEU‘
Nakon sastanka Kolegija održanog u srijedu, Europska komisija predstavila je paket pod nazivom ‘AccelerateEU‘. U njemu se navode instrumenti za pružanje hitne pomoći europskim kućanstvima i industrijama, posebno onim najranjivijima, dok se Europu istodobno usmjerava prema trajnoj energetskoj neovisnosti.
- Trenutačna geopolitička situacija snažan je podsjetnik da je ubrzavanje prelaska na čistu, sigurnu i cjenovno pristupačnu energiju gospodarski i sigurnosni imperativ. ‘AccelerateEU‘ donosi kratkoročne i strukturne mjere s dugoročnim učinkom kako bi se dodatno smanjila ovisnost o nestabilnim tržištima fosilnih goriva te izgradila otpornost Europe na buduće rizike, temeljena na domaćoj čistoj energiji i elektrifikaciji, stoji u priopćenju Europske komisije.
Iako Komisija smatra da trenutačno ne postoji izravan rizik za energetsku sigurnost Unije, naglašava se kako rast cijena ugrožava određene slojeve društva i ekonomiju.
Predlaže se veća koordinacija među državama članicama EU-a, posebno pri punjenju skladišta plina i fleksibilnoj razmjeni kerozina, kako bi se izbjegle teže posljedice za avioindustriju.
Naime, upravo sada, uoči ljetnih godišnjih odmora, sve veći broj zrakoplovnih kompanija otkazuje letove zbog krize u opskrbi gorivom, što može ostaviti ozbiljne posljedice na mnoge zemlje.
Budući da je većina letova upravo između država članica, niti jedna zemlja neće biti pošteđena posljedica masovnih otkazivanja. Zbog toga Komisija predlaže posebne mjere i za industriju prijevoza kako bi se osigurala uravnotežena opskrba gorivom u svim morskim i zračnim lukama.
Što se sve predlaže?
Europska komisija predlaže i pakete pomoći građanima koji mogu uključivati vaučere, izravnu novčanu pomoć, porezne olakšice ili smanjenje trošarina. Prema procjeni Komisije, čak 25 posto troškova kućanstava na računima za struju odlazi na poreze, pa se u suradnji s državama članicama radi na smanjenju tih nameta.
POLITICO: ‘Europa nije u stanju ni zamisliti što je čeka. Već za par tjedana‘
Također, Komisija traži od država članica da građanima dodatno olakšaju promjenu distributera energije kako bi mogli slobodno birati najpovoljniju opciju.
Vladama članicama bit će dopuštene i javne potpore za određene industrije s ciljem ublažavanja posljedica rasta cijena goriva. Te mjere pomoći trebale bi biti ciljane, ograničene i privremene te vezane uz trajna rješenja.
Upravo trajna rješenja Komisija vidi u većim ulaganjima u domaću proizvodnju, obnovljive i čiste izvore energije, modernizaciju distribucijskih mreža te smanjenje ovisnosti o uvozu.
Većina predloženih mjera u nadležnosti je samih država članica, dok će EU igrati ulogu koordinatora, s obzirom na to da se niti jedna zemlja ne može sama nositi s ovim izazovima.
Na kraju, Komisija upozorava da će, čak i u slučaju trenutačnog prekida sukoba, trebati dosta vremena za potpunu normalizaciju situacije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....