U nastavku donosimo:
- zašto je javni dug “slon u sobi” zapadnih ekonomija i gdje se tu pozicionira EU
- što makroanalitičar Ruchir Sharma ističe o naftnom šoku i ponašanju obvezničkih tržišta
- koje poruke i ograničenja prema članicama šalju EK i ECB, te što to znači za nacionalne proračune
- gdje su najveće ranjivosti razvijenih i tržišta u razvoju prema razini duga, deficita i monetarnoj politici
- što aktualni signali iz Bruxellesa znače za Hrvatsku: fiskalni prostor, inflaciju i rizike otvorene ekonomije
Pomalo je smiješno primijetiti da je Ruchir Sharma, jedan od najpreciznijih makroekonomskih analitičara današnjice, iznova upro kažiprstom u slona u sobi, jer je doista mnoge u Europi iznova vrlo bitno upozoriti na – ogromnog slona u sobi; golemu životinju koju zapravo ne možete ne vidjeti, ali se europski političari vrlo često prave da slon ne postoji. Taj slon zove se javni dug i može nas zgaziti, baš kao i pravi slon, ako mu se, kojim slučajem, u premaloj sobi uporno motate oko nogu.
Sharma postavlja jednostavnu, ali potpuno objektivnu, razložnu i razornu tezu: iranski naftni šok nije kao nijedan prije njega u modernoj ekonomskoj povijesti, ali ne zato što je nafta skočila više nego ikad, jer nije, niti zato što su ekonomije nespremne u smislu energetske učinkovitosti ili...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....