-
Danas počinju izravni pregovori u Islamabadu između SAD-a i Irana
-
Libanon pristao na pregovore s Izraelom
-
Trump: ‘Uskoro otvaramo Hormuški tjesnac‘
-
Trump govori o ‘najmoćnijem resetiranju na svijetu‘: ‘Punimo brodove za slučaj da ne uspije‘
-
Nova znakovita poruka Pape
Rat na Bliskom istoku pratili smo i jučer. OPŠIRNIJE
Trump: Hormuz se uskoro otvara
Američki predsjednik Donald Trump uoči pregovora američke i iranske strane u Islamabadu poručio je da će se "Hormuški tjesnac uskoro otvoriti", piše Sky News.
Dodao je da je ključni dio dogovora taj da Iran ne razvije nuklearno oružje, a poručio je i da nema rezervni plan:
- Ne trebamo ga, jako smo ih udarili, naša je vojska moćna.
Iranska delegacija stigla u Islamabad, poznati ključni članovi pregovaračkog tima
Iranski pregovarački tim, predvođen predsjednikom parlamenta Mohammadom-Bagherom Ghalibafom, sletio je u Islamabad, prenosi Sky News iranske medije.
Tim se sastoji od sigurnosnih, političkih, vojnih, ekonomskih i pravnih dužnosnika, uključujući ministra vanjskih poslova Abbasa Araghchija.
Al Jazeera je objavila popis nekih od članova pregovaračkog tima - to su, uz predsjednika iranskog parlamenta i šefa diplomacije, tajnik Vrhovnog nacionalnog vijeća obrane Ali Akbar Ahmadian, guverner središnje banke Abdolnaser Hemmati i bivši zapovjednik IRGC-a (Revolucionarne garde) Mohammad Bagher Zolghadr.
Prema iranskim medijima, delegaciji se pridružilo i nekoliko članova iranskog parlamenta.
Pakistanski premijer: ‘Pregovori u Islamabadu su biti ili ne biti‘
Predstojeći mirovni pregovori između Irana i SAD-a u Islamabadu su "biti ili ne biti", prema riječima pakistanskog premijera.
Shehbaz Sharif rekao je da je ovo odlučujuća faza u tome hoće li se postići trajni prekid vatre.
Dodao je da će pregovarači, uključujući američkog potpredsjednika JD Vancea, u subotu započeti pregovore u Islamabadu.
Sharif je rekao da domaćinstvo pregovora "nije samo trenutak za ponos Pakistana već i za cijeli muslimanski svijet".
Libanon: Broj poginulih porastao na 357; IDF: Ubili smo 180 boraca Hezbolaha u simultanom napadu
Broj poginulih u izraelskim napadima od srijede na Libanon porastao je na 357, prema podacima libanonskog ministarstva zdravstva, prenosi BBC.
Libanonsko ministarstvo zdravstva priopćilo je da je više od 1953 ljudi ubijeno, a 6303 ranjeno od izbijanja novih neprijateljstava 2. ožujka.
Izraelska vojska je, pak, izvijestila da je u srijedu simultano pogodila oko 100 ciljeva Hezbolaha u tri područja istovremeno u Bejrutu, dolini Bekaa i južnom Libanonu, tvrdeći da je ubila najmanje 180 boraca militantne skupine koju podržava Iran, kako prenosi Al Jazeera.
Ograničen promet Hormuškim tjesnacem
Promet u Hormuškom tjesnacu u petak je i dalje ograničen, a stotine trgovačkih brodova blokirane su u Zaljevu, dva dana nakon stupanja na snagu krhkog dvotjednog prekida vatre između Sjedinjenih Država i Irana.
Od proglašenja prekida vatre u noći s utorka na srijedu, sedam tankera i devet brodova za rasuti teret prošlo je kroz taj morski tjesnac, ključan za međunarodnu pomorsku trgovinu. Iran je tjesnac gotovo potpuno zatvorio od početka rata 28. veljače, a njegovo ponovno otvaranje bilo je uvjet za privremenu obustavu vatre.
Vrlo ograničen promet
Od uspostave prekida vatre, promet u Hormuškom tjesnacu ostaje vrlo ograničen. Prema podacima stranice za pomorske podatke Kpler, kroz tjesnac je prošlo samo 16 brodova za prijevoz sirovina. Među njima je 10 dolazilo iz Irana ili išlo prema njemu, što je isti omjer kao i prije prekida vatre (oko 60 posto). Ostali brodovi imali su veze sa zemljama koje nisu neprijateljski nastrojene prema Islamskoj Republici.
Uz prosjek od osam brodova dnevno, broj prolazaka ostao je stabilan u usporedbi s razdobljem prije prekida vatre. Promet kroz tjesnac "i dalje je 90 posto manji od normalne razine i gotovo se u potpunosti odnosi na iransku trgovinu", navodi Bridget Diakun, analitičarka pri Lloyd’s List Intelligence.
Očekuje se da će broj prolazaka "ostati na najviše 10 do 15 dnevno ako prekid vatre potraje", ocijenila je Ana Subašić, analitičarka Kplera. Od 328 prolazaka brodova sa sirovinama zabilježenih od 1. ožujka do 9. travnja, 208 se odnosilo na tankere za naftu ili plin, od kojih se većina kretala prema istoku, u smjeru Omanskog zaljeva.
Osamsto blokiranih brodova
Oko 800 brodova blokirano je u Zaljevu od kraja veljače, prema pomorskom časopisu Lloyd‘s List. Među njima je oko 600 teretnih brodova srednje i velike veličine. Ukupno se 172 milijuna barela sirove nafte i derivata, raspoređenih na oko 187 tankera, nalazilo u Zaljevu na dan 7. travnja, prema podacima Kplera.
Isti izvor trenutačno u tom području navodi četrdesetak brodova za prijevoz umjetnih gnojiva, natovarenih ili u postupku ukrcaja, te 15 brodova za prijevoz ukapljenog prirodnog plina (LNG). Brod "Prix", koji prevozi 25.000 tona krutog gnojiva za Tanzaniju, u petak je prema svom signalu bio na korak do prolaska kroz tjesnac. To bi bio tek sedmi teret gnojiva koji je morskim putem izašao iz Zaljeva od početka rata.
Iranska pristojba
Od početka rata Teheran je de facto uveo naknade za prolazak kroz tjesnac i želi ih zadržati u sklopu pregovora sa Sjedinjenim Državama.
Nakon što se činio otvorenim za tu ideju, Donald Trump je u četvrtak upozorio Iran protiv uvođenja bilo kakve naplate, što je opcija koju Europska unija smatra "neprihvatljivom" i koja izaziva podjele u samom Zaljevu.
Prema agenciji Bloomberg, od brodova bi se moglo tražiti i do dva milijuna dolara po prolasku. Financial Times pak spominje iznos od jednog dolara po barelu nafte, plativo u kriptoimovini ili u kineskim juanima.
Iran je u četvrtak propisao alternativne rute za brodove koji koriste tjesnac, navodeći rizik od morskih mina na uobičajenoj ruti dalje od svoje obale. Revolucionarna garda dodatno je precizirala da brodovi koji žele proći moraju to činiti u koordinaciji s iranskim pomorskim snagama, navodi obavještajna tvrtka Vanguard Tech. Osim tri omanska tankera koji su prošli tjedan prošli blizu obale Omana, svi nedavni prolasci odvijali su se rutom koju je odobrio Iran, pri čemu su neki, prema medijskim izvještajima, platili naknade.
Trideset ciljanih brodova
Od objave prekida vatre nije zabilježen nijedan novi napad na brodove. Revolucionarna garda preuzela je odgovornost za tri napada između subote i utorka, od kojih je jedan potvrdila Međunarodna pomorska organizacija (IMO).
Ukupno je 30 trgovačkih brodova, uključujući 13 tankera, napadnuto ili je prijavilo incidente od 1. ožujka u Zaljevu, Hormuškom tjesnacu ili Omanskom zaljevu, prema podacima IMO-a, UKMTO-a i Vanguard Tech-a.
Dva su pitanja koja Iran poteže možda ključna za pregovore
Iran signalizira svojim saveznicima i posrednicima u regiji da ih neće napustiti, inzistirajući da Libanon bude uključen u bilo koji okvir prekida vatre i da Izrael zaustavi napade na libanonsku šijitsku militantnu skupinu Hezbolah koju podržava.
Ovaj stav je u nedavnoj objavi na X-u potvrdio predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf, istaknuti dužnosnik s dubokim vezama s Korpusom islamske revolucionarne garde (IRGC), kako prenosi BBC.
Čini se da je Ghalibaf odabran da vodi iranski pregovarački tim u Islamabadu, što je potvrdio i zamjenik predsjednika Mahmoud Nabavia.
U svojoj objavi, on je naglasio da se prije početka pregovora moraju riješiti dva pitanja - prekid vatre u Libanonu i deblokiranje iranske imovine.
No, Sjedinjene Države vjerojatno neće unaprijed deblokirati tu imovinu, što dovodi u pitanje sudjelovanje Irana u pregovorima u Pakistanu.
Ističući takve zahtjeve, Teheran možda projicira snagu i traži poluge, možda s ciljem ublažavanja svog stava kasnije u pregovorima, piše BBC.
Ugledni stručnjak: ‘Trenutačno je previše prepreka za mirovni sporazum SAD-a i Irana‘
Ugledni vojni analitičar Sky Newsa Michael Clarke smatra da u ovome trenutku nema gotovo nikakve šanse za postizanje dogovora između SAD-a i Irana na mirovnim pregovorima u Islamabadu, čiji je početak zakazan za sutra.
"Gotovo je nemoguće" zamisliti kako bi se američki prijedlog od 15 točaka i raniji iranski mirovni plan od 10 točaka mogli povezati u bilo kakav kompromis, kaže on.
Trenutačno, kako kaže, i jedni i drugi iznose maksimalističke zahtjeve koje druga strana neće moći prihvatiti.
"Dakle, možete tražiti neku sredinu za nekoliko točaka gdje bi mogli stvoriti dogovor, ali ovdje ima previše prepreka, po mom mišljenju, da bi se složili... Ako žele da ovi razgovori budu uspješni, morat će pronaći drugačije formulacije... Ponovno će odgoditi razgovor i reći ‘ne možemo se sada složiti, ponovno ćemo se sastati za tjedan dana‘", predviđa Clarke.
Iranske ‘prekretnice‘ uključuju njihov zahtjev za civilnim nuklearnim programom i zadržavanjem zaliha visoko obogaćenog uranija, što je nešto što je Donald Trump jasno dao do znanja da neće prihvatiti, kaže Clarke.
Trump: ‘Punimo brodove oružjem koje smo izrađivali na višoj razini od onoga za potpuno uništenje‘
SAD pune svoje ratne brodove "najboljim oružjem" u slučaju da mirovni pregovori s Iranom propadnu, izjavio je američki predsjednik Donald Trump u telefonskom intervjuu za New York post u petak, kako prenosi BBC.
Trump je rekao da "ćemo doznati o tome za otprilike 24 sata", izvještavaju novine.
"Punimo brodove najboljim oružjem ikad napravljenim, čak i na višoj razini nego što smo to činili s onim za potpuno uništenje... A ako ne postignemo dogovor, koristit ćemo ga i koristit ćemo ga vrlo učinkovito", dodao je.
Za Irance je rekao da su to ljudi za koje "ne znate govore li istinu ili ne".
Pregovori između dviju zemalja trebali bi se održati u subotu u Islamabadu.
U izraelskom napadu na Libanon ubijeno 13 pripadnika sigurnosnih snaga
Libanonski predsjednik Joseph Aoun rekao je u petak da je 13 pripadnika državnih snaga sigurnosti ubijeno u izraelskom napadu na vladinu zgradu u južnom gradu Nabatiji.
U priopćenju, Aoun je osudio neprestane izraelske napade i rekao da ciljanje državnih institucija neće odvratiti Libanon od obrane vlastitog suvereniteta.
Do toga je došlo u vrijeme intenzivnog diplomatskog pritiska na Izrael da se suzdrži od obnavljanja smrtonosnih napada na Libanon.
Pregovori između Izraela i Libanona najavljeni su za sljedeći tjedan u SAD-u, nakon što će se tijekom vikenda u Pakistanu održati pregovori SAD-a i Irana.
Hezbolah je u petak pozvao libanonske dužnosnike da ne čine ustupke Izraelu uoči planiranih razgovora između dvije zaraćene nacije s ciljem okončanja sukoba koji je odnio gotovo 1900 života.
Nove objave Trumpa
Donald Trump ponovno je nedavno bio aktivan na svojoj društvenoj mreži Truth Social. Američki predsjednik ovoga je puta u kraćem vremenskom razmaku napisao dvije objave vezane uz američko-izraelski rat protiv Irana.
"Iranci kao da ne shvaćaju da nemaju adute, osim kratkoročnog iznuđivanja svijeta u vezi korištenja međunarodnih plovnih putova. Jedini razlog zašto su danas živi je da pregovaraju! Predsjednik DONALD J. TRUMP", napisao je.
"Iranci su bolji u baratanju lažnim vijestima u medijima i "odnosima s javnošću" nego u borbi! Predsjednik DONALD J. TRUMP", stoji u drugoj objavi autora.
Trump je bijesan: Iz Europe je stigao odgovor kakav on i Rutte nisu očekivali
Trump je bijesan jer je mislio da će ga članice NATO-a slijediti kao poslušnici u njegovim globalnim vojnim avanturama, iako ih o njima ne samo da nije pitao za mišljenje nego niti izvijestio. Zato neprestano prijeti na društvenim mrežama, ponavljajući tezu da "NATO nije bio tu kad smo ga trebali".
Više pročitajte OVDJE.
Raste inflacija u SAD-u: ‘Ovo ne pamtimo od 1967.‘
Inflacija u SAD-u ubrzala se prošlog mjeseca na najvišu stopu u gotovo dvije godine jer su se više cijene nafte izazvane američko-izraelskim ratom u Iranu počele prelijevati na šire gospodarstvo.
Više pročitajte OVDJE.
Upozorenje europskih zračnih luka
Udruženje europskih zračnih luka upozorilo je na rizik od "sistemske nestašice" kerozina ako se pomorski promet u Hormuškom tjesnacu ne uspostavi u iduća tri tjedna, stoji u pismu u koje je AFP u petak imao uvid. Više pročitajte OVDJE.
Uskoro pregovori u Pakistanu
Hotel s pet zvjezdica Serena, smješten u sigurnom sjevernom dijelu Islamabada, ovih je dana postao ključno diplomatsko žarište. Upravo bi u tom pakistanskom hotelu tijekom vikenda trebali odsjesti američki i iranski diplomati te voditi izravne razgovore o okončanju sukoba između Irana i Sjedinjenih Država. Više pročitajte OVDJE.
Gvajana, najveću dobitnik rata?
Američke rakete i iranski dronovi daleko su od Gvajane, tropske zemlje s manje od milijun stanovnika na sjeveroistočnom rubu Južne Amerike. No zahvaljujući najbrže rastućem izvozu nafte na svijetu, Gvajana je zasad ta koja profitira od kaosa u Hormuškom tjesnacu. Više pročitajte OVDJE.
Nova znakovita poruka Lava XIV.
Papa Lav XIV. objavio je na X-u novu jedva prikrivenu kritiku američko-izraelskog rata protiv Irana, rekavši da "vojna akcija neće stvoriti prostor za slobodu".
Također je poručio da Bog "ne blagoslivlja nijedan sukob".
"Bog ne blagoslivlja nijedan sukob. Svatko tko je učenik Krista, Kneza mira, nikada nije na strani onih koji su nekada vitlali mačem, a danas bacaju bombe. Vojna akcija neće stvoriti prostor za slobodu ili vremena Mira, koja dolaze samo iz strpljivog promicanja suživota i dijaloga među narodima", poručio je Papa.
Netanyahu optužio Španjolsku za licemjerje i neprijateljstvo: ‘Oni neće biti naši partneri‘
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu optužio je u petak Španjolsku za "neprijateljstvo" prema svojoj zemlji te je najavio isključenje Madrida iz međunarodnog mehanizma za nadzor prekida vatre u Pojasu Gaze.
"Španjolska je odlučila više puta biti protiv Izraela (...) Oni koji napadaju Državu Izrael umjesto da se okome na terorističke režime neće biti naši partneri u oblikovanju budućnosti regije", izjavio je Netanyahu u videoporuci.
Optužio je Madrid, s kojim Izrael ima iznimno loše odnose, za "licemjerje" i "neprijateljstvo" te za "klevetanje vojnika izraelske vojske".
"Stoga sam danas naredio isključenje španjolskih predstavnika iz koordinacijskog centra u Kiryat Gatu", uspostavljenog pod američkim nadzorom kako bi se nadziralo prekid vatre između Izraela i palestinskog islamističkog pokreta Hamasa u Pojasu Gaze koji je stupio na snagu 10. listopada.
Vojno-civilni koordinacijski centar (CCMC) tijelo je za nadzor krhkog prekida vatre pod američkim nadzorom.
Uz otprilike 200 američkih vojnika, u njemu sudjeluju predstavnici nekoliko zemalja, uključujući Francusku, Veliku Britaniju i Ujedinjene Arapske Emirate. Zaduženi su za nadzor prekida vatre, ali i za nadgledanje dostave humanitarne pomoći na teritorij razoren dvogodišnjim ratom.
Španjolski predstavnici također su do sada sudjelovali u CCMC-u, koji se nalazi u Kiryat Gatu na jugu Izraela.
Odnosi između Izraela i Španjolske na najnižoj su razini otkako je Madrid 2024. godine priznao palestinsku državu, a obje su zemlje povukle svoje veleposlanike.
Socijalistički premijer Pedro Sanchez, jedan od najžešćih kritičara rata u Pojasu Gaze, također se usprotivio američko-izraelskoj vojnoj kampanji protiv Irana pokrenutoj 28. veljače.
Madrid je zatvorio svoj zračni prostor za američke zrakoplove uključene u taj rat, a u srijedu je ocijenio "neprihvatljivim" to što Izrael nastavlja borbe u Libanonu nakon prekida vatre dogovorenog između Washingtona i Teherana.
Španjolska je uspostavila diplomatske odnose s Izraelom tek 1986. godine, nakon smrti diktatora Francisca Franca 1975. godine, koji nikada nije priznao tu zemlju te je održavao bliske diplomatske veze s arapskim državama.
Trump: ‘Najmoćnije resetiranje svijeta‘
Američki predsjednik Donald Trump ponovno se oglasio na svojoj društvenoj mreži Truth Social. Trump je samo kratko napisao: ‘Najmoćnije resetiranje svijeta!!! Predsjednik DJT‘.
Nije jasno na što se konkretno autor objave referirao.
Novi izraelski napad na Libanon, ubijeno osam sigurnosnih djelatnika
Libanonska nacionalna novinska agencija (NNA) izvijestila je o novim jakim zračnim napadima izraelske vojske koji su danas pogodili velike dijelove južnog grada Nabatiyeha u južnom Libanonu. U napadu je pogođen i ured državne sigurnosti.
Navodi se da su napadi uništili više zgrada te ubili najmanje osam državnih sigurnosnih djelatnika. Lokalni mediji opisali su incident kao "strašan masakr".
Kola hitne pomoći trenutačno prevoze ranjene u bolnice, prema NNA-i.
Hezbolah upozorava libanonske dužnosnike: ‘Ne dajte Izraelu besplatne ustupke‘
Šef Hezbolaha pozvao je u petak libanonske dužnosnike da Izraelu ne daju "besplatne ustupke", dok se dvije zemlje spremaju na pregovore sljedeći tjedan u Washingtonu.
"Pozivamo dužnosnike da prekinu s davanjem besplatnih ustupaka", rekao je Naim Kasem u pisanom govoru pročitanom na televiziji Hezbolaha al-Manar.
On je osudio "krvave zločine" Izraela koji je u srijedu izveo snažne napade na Libanon u kojima je poginulo više od 300 ljudi.
Izraelski i libanonski dužnosnici trebali bi se sljedeći tjedan sastati u Washingtonu, a obje su strane pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa da zaustave borbe, što je jedan od ključnih zahtjeva Irana koji ovaj vikend sa SAD-om vodi paralelne pregovore u Pakistanu.
Izrael je pojačao svoje zračne napade na Libanon nakon što je Hezbolah ispalio rakete na Izrael 2. ožujka, tri dana nakon početka američko-izraelskog rata protiv Irana.
Od tada je proširio kopnenu invaziju na jug Libanona.
Najmanje 1888 ljudi ubijeno je u izraelskim napadima u Libanonu, dok su najmanje dva Izraelca ubijena u raketnoj vatri Hezbolaha, piše Reuters.
SAD nudi ‘posudbu‘ još 30 milijuna barela nafte iz rezervi
Američka vlada pozvala je naftne kompanije da dostave prijave za ‘posudbu‘ još 30 milijuna barela nafte iz državnih rezervi, u trećem ‘valu‘ od odluke članica Međunarodne agencije za energiju (IEA) da se zastoj u opskrbi iz regije Perzijskog zaljeva ublaži posezanjem u rezerve.
Kompanije mogu podnijeti zahtjev za posudbu barela iz rezervi do 13. travnja, stoji u dokumentu objavljenom na stranicama ministarstva energetike.
Sredinom ožujka članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) odlučile se otpustiti iz rezervi (IEA) ukupno 411,9 milijuna barela nafte i naftnih derivata. Nafta će činiti 72 posto plasiranih barela, a derivati 28 posto.
SAD je najavio ukupno 172,2 milijuna barela iz rezervi, isključivo nafte, i to u više faza.
Već 20. ožujka plasirali su na tržište 45,2 milijuna barela, uz napomenu da će u rezerve biti vraćeno 55 milijuna barela. Na samom početku travnja otpustili su još deset miljuna barela, napominjući da je rok ‘povrata‘ kraj godine, plus ‘dodatak‘, ne precizirajući o koliko je barela riječ.
U četvrtak ponudili su kompanijama još 30 milijuna barela, također s rokom povrata do kraja godine, uz ponovljenu neodređenu napomenu o ‘dodatku‘.
U odluci objavljenoj 11. ožujka procijenili su da bi 172 milijuna barela trebalo biti otpušteno u roku od otprilike 120 dana. To bi značilo da bi preostalih nešto više od 87 milijuna barela nafte, prema planovima ministarstva, trebalo naći put na tržište do sredine srpnja.
Vance: ‘Ako nas Iran pokuša izigrati, nećemo biti susretljivi‘
JD Vance upozorio je Iran da američki pregovarači neće dobro prihvatiti pokušaje "igranja" sa SAD-om.
Međutim, potpredsjednik je rekao da se tim nada "pružiti otvorenu ruku" Irancima ako su spremni pregovarati "u dobroj vjeri".
Neposredno prije odlaska na pregovore u Islamabad, rekao je: "Radujemo se pregovorima, mislim da će biti pozitivni, ali naravno ćemo vidjeti.
"Kao što je predsjednik Sjedinjenih Država rekao, ako su Iranci spremni pregovarati u dobroj vjeri, sigurno smo spremni pružiti otvorenu ruku. Ako će nas pokušati izigrati, onda će otkriti da pregovarački tim nije toliko susretljiv. Dakle, pokušat ćemo imati pozitivne pregovore. Predsjednik nam je dao neke prilično jasne smjernice, i vidjet ćemo", kazao je Vance.
Libanon pristao na mirovne pregovore s Izraelom
Libanon je pristao prisustvovati pregovorima o prekidu vatre s Izraelom u Washingtonu sljedeći tjedan.
Benjamin Netanyahu, izraelski premijer, predložio je da se pregovori održe "što je prije moguće" u četvrtak, unatoč nastavku napada na ciljeve Hezbolaha u južnom Libanonu.
Točan datum sastanka sljedećeg tjedna nije potvrđen, ali visoki libanonski dužnosnici rekli su da će sudjelovati u izravnim pregovorima. To bi bio tek drugi sastanak između Izraela i Libanona u 40 godina.
Jedan dužnosnik rekao je za BBC da se mora uspostaviti prekid vatre kako bi se pregovori održali, dok je drugi rekao za Reuters da bi se prvim nizom pregovora dogovorilo početno primirje prije dugoročnih razgovora.
Iran i Pakistan inzistirali su da je Bejrut uključen u dvotjedno primirje na Bliskom istoku, što su SAD i Izrael opovrgnuli.
Izrael je započeo teško bombardiranje Libanona samo nekoliko sati nakon što je postignut krhki mirovni sporazum, nastavljajući napade na skupinu Hezbolah koju podržava Iran u petak ujutro i odbacujući apele SAD-a da se smanje vojne operacije.
Visoki iranski dužnosnici kažusu da će mirovni pregovori u Islamabadu u subotu između SAD-a i Irana biti besmisleni ako Izrael nastavi napadati Libanon.
UN upozorava da Libanonu prijeti nestašica hrane
Libanonu prijeti nestašica hrane jer rat s Iranom ometa opskrbu unutar zemlje, priopćio je u petak Svjetski program za hranu Ujedinjenih naroda (WFP).
„Ovo čemu svjedočimo nije samo izbjeglička kriza, to ubrzano prerasta u krizu sigurnosti hrane”, rekla je direktorica WFP-a za Libanon Allison Oman, javljajući se putem videoveze iz Bejruta.
Upozorila je da hrana postaje sve nedostupnija zbog rasta cijena i povećane potražnje zbog raseljenog stanovništva. UN je još krajem ožujka upozorio da se u Libanonu dogodilo jedno od najbržih i najvećih raseljavanja stanovništva u povijesti te zemlje.
Ta bliskoistočna država suočava se s dvostrukom krizom – na jugu ne funkcionira više od 80 posto tržnica i trgovina, a ona u Bejrutu su pod sve većim pritiskom, rekla je Oman.
Mnogi trgovci javljaju da su im preostale zalihe osnovnih prehrambenih namirnica dovoljne za manje od tjedan dana, upozorila je.
Reuters piše da je mogućnost isporuke pomoći u hrani u teško dostupna područja na jugu, od 2. ožujka pod snažnim udarima izraelskih zračnih snaga, postaje sve teža.
Konvoju WFP-a koji je ovaj tjedan ušao na jug zemlje trebalo je više od 15 sati za put koji bi u normalnim okolnostima trajao tek nekoliko sati.
Izrael je pokrenuo žestoke zračne udare i kopnenu ofenzivu na Libanon nakon što je Hezbolah, militantni pokret iz te zemlje, gađao Izrael u odgovoru na njegov napad na Iran.
Izraelske snage ranije su naredile Libanoncima da napuste domove na području koje obuhvaća oko 15 posto teritorija zemlje, uključujući cijeli jug. (Ivan Šaravanja/Hina)
Trump traži od Vancea da pronađe izlaz iz rata
Donald Trump navodno je poručio potpredsjedniku SAD-a JD Vanceu da pronađe izlaz iz rata protiv Irana.
Vance bi danas trebao stići u Pakistan na ključne mirovne pregovore, a u Islamabadu društvo će mu praviti Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff i zet Jared Kushner.
Vance je, inače, dugo bio skeptičan prema stranim vojnim intervencijama i otvoreno je govorio o mogućnosti slanja trupa u rat bez kraja, piše Daily Mail.
Prvi neiranski tanker prošao kroz Hormuški tjesnac od prekida vatre
Iran još uvijek dosta ograničava prolaz kroz Hormuški tjesnac, Donald Trump nije zadovoljan, ali kako javlja Sky News po prvi put se od prekida vatre dogodilo da je propušten neiranski tanker. Prema dostupnim inforamacijama to se dogodilo još tijekom jučerašnjeg dana.
Riječ je o tankeru koji plovi pod zastavom Gabona i prevozi oko 7000 tona loživog ulja. Tanker se, prema podacima MarineTraffica, kreće prema Indiji.
Prema podacima Lloyds List Intelligence, pomorske obavještajne tvrtke, preko 600 plovila zaglavljeno je u Perzijskom zaljevu, od kojih su 154 tankeri koji prevoze terete, prenosi Sky News.
Izraelski vojni zapovjednik: ‘Nismo u primirju s Hezbolahom‘
Načelnik glavnog stožera Izraelskih obrambenih snaga (IDF) Eyal Zamir rekao je da izraelske snage nastavljaju svoje borbene operacije u Libanonu i da "nisu u primirju" s Hezbolahom.
"IDF je u ratnom stanju, nismo u primirju, nastavljamo se boriti u ovom sektoru, ovo je naš glavni borbeni sektor", izjavio je i dodao:
"U Iranu smo u primirju, ali se možemo vratiti djelovanju u bilo kojem trenutku, i to s velikim intenzitetom."
Pogledajte cijene nafte
Azijske dionice i cijene nafte zabilježile su rast u petak uoči iščekivanih razgovora SAD-a i Irana u Islamabadu. Razgovori će započeti u subotu ujutro po lokalnom vremenu u Pakistanu. Ishod ovih pregovora mogao bi odrediti hoće li se Hormuški tjesnac ponovno otvoriti za transport prijeko potrebne sirove nafte, objavio je CNN.
Reuters: ‘Trump razmatra povlačenje vojske iz Europe‘
Američki predsjednik Donald Trump, iznerviran time što saveznici iz NATO-a nisu pomogli u osiguravanju Hormuškog tjesnaca i ljut jer njegovi planovi o preuzimanju Grenlanda nisu odmaknuli s mrtve točke, razgovarao je sa savjetnicima o mogućnosti povlačenja dijela američkih vojnika iz Europe, rekao je u četvrtak za Reuters visoki dužnosnik Bijele kuće.
Nikakva odluka zasad nije donesena, a Bijela kuća još nije naložila Pentagonu da izradi konkretne planove za smanjenje američke vojne prisutnosti na europskom kontinentu, rekao je isti dužnosnik, koji je želio ostati anoniman kako bi mogao govoriti o internim raspravama.
No već sama činjenica da se o tome razgovara, dovoljno govori o tome koliko su se odnosi između Washingtona i njegovih europskih saveznika u NATO-u posljednjih mjeseci pogoršali.
Ujedno sugerira i da posjet glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea Bijeloj kući u srijedu nije bitno popravio transatlantske odnose, koji su, moglo bi se reći, na najnižoj razini još od osnutka Saveza 1949. godine.
Bijela kuća je i javno poručila da je Trump razmatrao čak i potpuno povlačenje iz NATO-a. Povlačenje američkih vojnika iz Europe omogućilo bi mu da drastično smanji sigurnosne obveze Washingtona prema kontinentu, a da formalno ne izađe iz Saveza — potez koji bi ujedno otvorio i ozbiljna ustavnopravna pitanja.
Sjedinjene Države trenutačno u Europi imaju više od 80 tisuća vojnika i još od Drugog svjetskog rata igraju ključnu ulogu u europskoj sigurnosnoj arhitekturi. Više od 30 tisuća njih raspoređeno je u Njemačkoj, a znatne snage nalaze se i u Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu te Španjolskoj.
Dužnosnik nije naveo koje bi zemlje mogle biti pogođene niti koliko bi vojnika na kraju moglo biti povučeno ako Trump odluči krenuti u realizaciju te ideje.
Šef naftne industrije Abu Dhabija oglasio se o Hormuškom tjesnacu
Čelnik državne naftne tvrtke Abu Dhabija rekao je da Hormuški tjesnac "nije otvoren".
Sultan Al Jaber, koji vodi Nacionalnu naftnu kompaniju Abu Dhabija (ADNOC), rekao je da je prolaz kroz plovni put podložan "uvjetima i političkom utjecaju" Irana. "Tjesnac nije izgradila, projektirala, financirala ili konstruirala nijedna država", nastavio je.
„Ovaj trenutak zahtijeva jasnoću. Zato budimo jasni: Hormuški tjesnac nije otvoren. Pristup je ograničen, uvjetovan i kontroliran“, rekao je u četvrtak na LinkedInu.
Pod upitnikom izravni sastanak SAD-a i Irana?
Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei rekao je da održavanje pregovora o okončanju rata ovisi o tome hoće li se Sjedinjene Države pridržavati svojih obveza o prekidu vatre.
Te obveze, tvrdio je, uključuju prekid vatre u Libanonu, za koji SAD i Izrael tvrde da nije bio dio sporazuma.
Baghaei je osudio izraelske napade velikih razmjera u Libanonu, u kojima je, prema libanonskom ministarstvu zdravstva, u srijedu ubijeno više od 300 ljudi. Izrael je rekao da su ciljali više od 100 zapovjednih središta i vojnih lokacija Hezbollaha.
CNN: Procurili detalji sastanka Trumpa i Ruttea
Donald Trump je u srijedu, tijekom sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, od članica Saveza zatražio hitne i vrlo konkretne poteze kako bi se osigurala sigurnost plovidbe kroz Hormuški tjesnac, rekla su za CNN dvojica europskih diplomata upućenih u razgovor.
Jedan od njih kaže da je Trump tražio da se te obveze preuzmu doslovno u roku od nekoliko dana. Drugi ističe da pitanje nije hitno samo za Sjedinjene Države, nego jednako tako i za Europu.
Prolaz kroz Hormuz i dalje prerizičan
Hormuški tjesnac možda se i službeno vraća u pogon, ali ljudi iz brodarskog biznisa i analitičari upozoravaju da je zbog neizvjesnosti oko primirja plovidba tim putem i dalje previše rizična. Kako su rekli za CNN, još nema izričitog odobrenja ni sigurnosnih jamstava iz Irana, nema jasnih uputa kada i kako prolaziti tim koridorom, a zasad izostaje i ikakva dugoročnija slika o budućnosti samog tjesnaca.
Teheran: ‘Vrijeme istječe‘
Iranski predsjednik parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf upozorio je u četvrtak SAD i Izrael da "vrijeme istječe" i rekao da je Libanon "neodvojivi dio sporazuma o primirju".
„Libanon i cijela Osovina Otpora, kao iranski saveznici, čine neodvojivi dio primirja“, rekao je Ghalibaf u četvrtak u objavi na X.
Ghalibaf je upozorio na "SNAŽAN ODGOVOR" onima koji krše primirje, tvrdeći da će platiti skupu cijenu nastave li s dosadašnjom praksom.
"Odmah ugasite požar", napisao je.
Bivši iranski ministar vanjskih poslova preminuo od ozljeda
Iranski mediji izvještavaju da je bivši ministar vanjskih poslova Kamal Kharrazi preminuo od posljedica ozljeda zadobivenih u napadu ranije ovog mjeseca.
Kharrazi je u iranskoj političkoj atmosferi bio poznat kao reformistički političar, čelnik iranskog Strateškog vijeća za vanjske odnose i savjetnik pokojnog iranskog vrhovnog vođe Alija Hameneija. Bio je iranski ministar vanjskih poslova od 1997. do 2005. godine.
Trump upozorio Iran
Donald Trump izdao je upozorenje Iranu nakon što je čuo izvješća da Teheran naplaćuje naknade tankerima koji putuju kroz Hormuški tjesnac.
"Bolje da ne naplaćuju, a ako naplaćuju, bolje da prestanu odmah!" dodao je u objavi na svojoj platformi Truth Social.
Trump je u zasebnoj objavi poručio da će se "nafta ponovno početi kretati, sa ili bez pomoći Irana".
Sirene za zračnu uzbunu oglasile su se u Tel Avivu
Sirene za zračnu uzbunu oglasile su se u Tel Avivu u Izraelu, javlja Reuters.
Izraelske obrambene snage tvrde da su napadi uzrokovani raketnim napadom Hezbolaha na Izrael.
Rakete iz Libanona ispaljene na Izrael
Izraelske hitne službe tvrde reagiraju na napad pokrenut koji je pokrenut prema sjeveru Izraela. Trenutno nema poznatih žrtava, izvještava BBC.
Times of Israel, izraelski medij, pozivajući se na IDF, tvrdi da je Hezbollah ispalio mali broj raketa na sjeverni Izrael.
Izraelski mediji ranije su izvijestili da su se sirene oglasile u području Haife, na sjeveru zemlje.
U izjavi koju je podijelio pro-Hezbollahov televizijski kanal Al Manar, navodi se da je Haifa ciljana "baražom naprednih projektila".
Zabrinjavajuće upozorenje WHO-a
Bolnice u Libanonu mogle bi ostati bez medicinske opreme u trenutku dok se bore s ozljedama uzrokovanim nedavnim izraelskim napadima, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Abdinasir Abubakar, predstavnik WHO-a u Libanonu, rekao je za novinsku agenciju Reuters da bi neke bolnice u zemlji mogle ostati bez kompleta za spašavanje života - koji uključuju zavoje, antibiotike i anestetik - u roku od "nekoliko dana".
Prema libanonskom ministarstvu zdravstva, u srijedu su u izraelskim napadima diljem zemlje ubijene 303 osobe, a više od 1000 ih je ranjeno.
„Ako budemo imali još jedan masovni napad, kao jučer, to će biti katastrofa“, rekao je Abubaker za Reuters.
"Vjerojatno ćemo gubiti živote samo zato što nemamo zaliha."
WHO kaže da će surađivati s libanonskim Ministarstvom zdravstva kako bi se izbjeglo potpuno iscrpljivanje zaliha, ali upozoravaju da je zdravstveni sustav opterećen do svojih granica.
IDF pokreće nove napade u Libanonu
Izraelske obrambene snage (IDF) priopćile su da su pokrenule novi val napada na Libanon, za koje tvrde da su usmjereni na lokacije povezane s Hezbollahom.
"Prije kratkog vremena, IDF je počeo napadati Hezbollahove lansirne položaje u Libanonu", stoji u izjavi.
Netanyahu: ‘Nema prekida vatre u Libanonu‘
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu upravo je objavio poruku onima na sjeveru zemlje i naglašava da "u Libanonu nema prekida vatre", dok su Izraelske obrambene snage (IDF) priopćile da su pokrenule novi val napada na Libanon, za koje kažu da su usmjereni na lokacije povezane s Hezbolahom.
"Nastavljamo napadati Hezbolah silom i nećemo stati dok ne vratimo vašu sigurnost", u poruci koju je objavio ured premijera, prenosi BBC.
Netanyahu ponavlja izraelske ciljeve - razoružati Hezbolah i "osigurati povijesni i održivi mirovni sporazum između Izraela i Libanona".
Ova poruka dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump rekao američkim medijima da mu je Netanyahu rekao da će Izrael "smanjiti" napade u Libanonu dok se mirovni pregovori odvijaju.
Američki predsjednik također je potvrdio da je u srijedu tijekom telefonskog poziva rekao Netanyahuu da smanji intenzitet izraelskog bombardiranja Libanona kako bi se očuvao krhki prekid vatre s Iranom.
"Razgovarao sam s Bibijem i on će to činiti suzdržanije. Mislim da moramo biti malo suzdržaniji", rekao je Trump za NBC News u telefonskom intervjuu.
CNN je javio kako je i odluka Benjamina Netanyahua da zatraži izravne pregovore s Libanonom došla na zahtjev Donalda Trumpa.
Pakistanski ministar obrane: ‘Izrael je zlo i prokletstvo‘
Pakistanski ministar obrane Khawaja Asif nazvao je Izrael "zlom i prokletstvom za čovječanstvo" u objavi na društvenim mrežama, optužujući ga za "genocid" u Libanonu dok su u tijeku mirovni pregovori.
"Izrael ubija nevine građane, prvo Gaza, zatim Iran, a sada Libanon, krvoproliće se nastavlja nesmanjenom žestinom", napisao je on na X-u, kako prenosi Al Jazeera.
Hezbolah: ‘Odbacujemo pregovore, prvo prekid vatre i povlačenje‘
Zastupnik šijitske proiranske militantne skupine Hezbolah u libanonskom parlamentu, Ali Fayyad, izjavio je da je skupina odbila izravne pregovore s Izraelom i da bi libanonska vlada trebala zahtijevati prekid vatre kao preduvjet, prije nego što se poduzmu bilo kakvi daljnji koraci, javlja Al Jazeera.
Fayyadova izjava uslijedila je nakon što je Netanyahu rekao da je naložio svom kabinetu da započne izravne pregovore s Libanonom "što je prije moguće".
Fayyad je rekao da bi stav libanonske vlade također trebao dati prioritet povlačenju izraelskih snaga s libanonskog teritorija i povratku raseljenih osoba njihovim domovima.
Modžtaba Hamenei: ‘Osvetit ćemo se‘
Iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamenei u izjavi pročitanoj na državnoj televiziji poručio je da Iran ne traži rat, ali da se neće odreći svojih prava.
Hamenei je rekao da Iran još uvijek čeka odgovarajuću reakciju svojih južnih susjeda kako bi im mogao "iskazati naše bratstvo", najavio je da će Iran tražkako prenosi Al Jazeera.
Također je rekao kako je Iran odlučan osvetiti se smrt svog pokojnog vrhovnog vođe Alija Hameneija, njegova oca, i svojih mučenika, odnosno poginule u ratu.
"Svakako ćemo tražiti odštetu za svaku nanesenu štetu, te cijenu u krvi za mučenike i odštetu za ranjene u ovom ratu", rekao je u poruci koja se pripisuje njemu.
Poručio je i da građani ne bi trebali napuštati ulice unatoč "pregovorima s neprijateljem".
Trump optimističan da je mirovni sporazum ‘nadohvat ruke‘
Donald Trump rekao je za NBC News da je "vrlo optimističan" da je mirovni sporazum s Iranom nadohvat ruke, dok se diplomatska delegacija koju predvodi njegov potpredsjednik JD Vance priprema za odlazak u Pakistan na razgovore s visokim ulozima usmjerene na okončanje rata ovog vikenda.
Iranski čelnici "govore puno drugačije kada ste na sastanku nego s novinarima. Mnogo su razumniji", rekao je američki predsjednik, u skladu s narativom svoje administracije da postoji jaz između onoga što Teheran govori javno i privatno.
"Pristaju na sve stvari oko kojih se moraju složiti. Zapamtite, pokoreni su. Nemaju vojsku. Ako ne postignu dogovor, bit će vrlo bolno", rekao je Trump.
CNN: ‘Trump tražio od Netanyahua izravne pregovore s Bejrutom‘
CNN javlja kako je odluka Benjamina Netanyahua da zatraži izravne pregovore s Libanonom došla na zahtjev Donalda Trumpa.
Naime, tijekom razgovora u srijedu, Trump je zatražio od izraelskog premijera da smanji napade na Libanon i započne pregovore s libanonskom vladom o razoružanju Hezbollaha, rekli su izvori upoznati s tim pitanjem za CNN.
Nije jasno je li Netanyahu pristao smanjiti napade u Libanonu, s obzirom na to da je IDF u četvrtak naredio ljudima da napuste svoje domove u južnim predgrađima Bejruta.
Izraelski dužnosnik ponovio je CNN-u da "trenutačno nema prekida vatre", dodajući da će se "razgovori voditi pod vatrom". To je suprotno onome što traži libanonska vlada - prekid vatre prije razgovora.
Izraelski veleposlanik u SAD-u Yechiel Leiter predstavljat će Izrael u predstojećim pregovorima s Libanonom, rekao je za CNN izraelski dužnosnik i izvor upoznat s tim pitanjem.
AP: Pregovori Izraela i Libanona sljedeći tjedan u SAD-u
Pregovori između Izraela i Libanona trebali bi započeti sljedeći tjedan u State Departmentu u Washingtonu, javlja AP.
Broj poginulih u izraelskim napadima na Libanon u srijedu porastao je na više od 300 ljudi, prema podacima ministarstva zdravstva te zemlje, a 1150 je ranjeno, navodi BBC.
U prethodnom ažuriranju navodi se da je u napadima ubijeno 203 ljudi, a više od 1000 ranjeno.
U Libanonu je proglašen dan žalosti nakon napada za koje je izraelska vojska tvrdila da su bili usmjereni na Hezbolah.
Netanyahu: ‘Naredio sam pregovore s Libanonom‘‘
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu kaže da je naredio izraelskim dužnosnicima da što prije započnu pregovore s Libanonom, u kojem Izrael napada šijitsku militantnu skupinu Hezbolah, koju podupire Iran.
"U svjetlu ponovljenih zahtjeva Libanona za otvaranje izravnih pregovora s Izraelom, jučer sam naredio kabinetu da što je prije moguće započne izravne pregovore s Libanonom", rekao je Netanyahu.
"Pregovori će se usredotočiti na razoružavanje Hezbolaha i uspostavljanje mirnih odnosa između Izraela i Libanona", rekao je on, kako prenosi Sky News.
Iran je ranije rekao da mu "prsti ostaju na okidaču" ako Izrael nastavi napadati Libanon, nazivajući to kršenjem američko-iranskog primirja.
-
U subotu izravni pregovori u Islamabadu između SAD-a i Irana
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....