U nastavku donosimo:
- unutarnje prijepore u Teheranu oko nacrta memoranduma sa SAD-om
- profil i uspon Ahmada Vahidija, novog šefa IRGC-a, te njegov utjecaj na odluke
- što o dinamici pregovora otkrivaju izvori poput WSJ-a i Reutersa
- kako se stavovi prema Hezbolahu prelamaju kroz diplomatske poteze i vojna odvraćanja
- iskustva i stavovi aktera iz regije te posrednika o ulozi Garde u zadnjim koracima dogovora
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči izjavio je kako unutar iranske vlade postoje različita mišljenja te da nisu svi članovi “sto posto” za “ovakav” mirovni memorandum sa Sjedinjenim Državama. Tu je izjavu dao u petak, 12. lipnja, tijekom televizijskog intervjua za državnu iransku televiziju u kojem je detaljnije pojasnio nacrt tzv. Islamabadskog memoranduma o razumijevanju sa Sjedinjenim Državama. Prema objavi katarske Al Jazeere, tom je prilikom naglasio da se dokument i dalje razmatra te da su promjene moguće.
U međuvremenu The Wall Street Journal piše o Ahmadu Vahidiju, novom šefu IRGC-a i novoj ključnoj osobi unutar iranske vlasti, koji se, kao šef moćne garde, pokazuje kao ključni donositelj odluka o iranskoj politici u ratu sa SAD-om.
Vahidi se zalagao za nedavno raketiranje Izraela, iako su umjereniji glasovi unutar elite bili protiv, navodi WSJ.
Podsjetimo, Iran je posljednji put žestoko raketirao Izrael zbog izraelskih napada na Bejrut i obračuna s Hezbolahom 7. lipnja. Bio je to prvi iranski udar balističkim projektilima od travnja ove godine, a uslijedio je nakon što je Iran zaprijetio odmazdom zbog eskalacije sukoba u Libanonu unatoč ranijem dogovoru o primirju. Kako piše WSJ, protivnici te odluke strahovali su da će udari potopiti pregovore sa SAD-om koji bi spasili raspadajuće iransko gospodarstvo. Vahidi je pobijedio.
Izvor za Reuters: Iran pristao na ključan uvjet! Procurio novi nacrt sporazuma
Trenutačno se vode posljednje rasprave o sadržaju dokumenta koji Iran i SAD trebaju potpisati. Prema pisanju WSJ-a, upravo su Vahidi i Garda bili glavni oponenti bržeg rješavanja krize. Vahidi je navodno jedan od najglasnijih oponenata, koji je tražio da Sjedinjene Države prvo pristanu na sve iranske zahtjeve.
Vahidi je 67-godišnjak, čiji je prethodnik ubijen prvoga dana rata, a pod sankcijama je SAD-a zbog uloge u gušenju prosvjeda za ženska prava 2022. godine. Interpol je za njim izdao crvenu potjernicu zbog umIješanosti u napad na Židove u Argentini još 1994. godine, pri čemu je poginulo 85 osoba. Prema argentinskoj optužnici, bio je mozak napada.
Vahidijev čvrst stav jest da Iran mora uspostaviti vojni sustav odvraćanja ako želi biti uspješan za pregovaračkim stolom. Vahidi je također žestoki zaštitnik Hezbolaha, skupine koja djeluje poput produljene ruke Irana u Libanonu te se uključila u sukob već za vrijeme rata u Gazi, napadajući Izrael sa sjevera.
Kako su pisali američki i izraelski izvori, dok su umjerenije političke struje u Teheranu, predvođene predsjednikom Masudom Pezeškijanom i ministrom vanjskih poslova Abasom Arakčijem, žurile sklopiti brzi sporazum sa SAD-om kako bi spasile iransku ekonomiju od blokade, Vahidi ih je izravno nadglasao i blokirao.
Arapski posrednici izričito navode da je upravo Vahidi bio taj koji je donio odluku da se prekid neprijateljstava između SAD-a i Irana čvrsto veže uz prekid izraelskih napada na Hezbolah u Libanonu. Njegov primarni cilj bio je očuvanje i obrana Hezbolahove pozicije pod svaku cijenu, tvrde izraelski mediji.
Navodno je upravo on pregovarače potaknuo da zaštite iranske zalihe raketa i da traže odmrzavanje zamrznutih sredstava. Dakako, njegov je stav da se ta sredstva ne bi trebala zabraniti za vojne potrebe. Ovi navodi idu u prilog kritikama na račun Donalda Trumpa i Benjamina Netanyahua da je likvidacija vodećih iranskih dužnosnika u prvim danima rata dovela na vlast radikalnije struje u iranskoj politici.
Zanimljiva je Vahidijeva biografija. Jedan je od osnivača Garde. Preuzeo je njezin obavještajni odjel 1982. godine, kao 23-godišnjak. Pomogao je uspostaviti Quds (optužen da je počinio teroristički napad u Argentini 90-ih). Iranske vlasti, treba dodati, negiraju njegovu povezanost s napadom u Buenos Airesu.
Obnašao je niz dužnosti u sigurnosno-vojnom aparatu. Bio je ministar obrane, unutarnjih poslova i zamjenik zapovjednika Revolucionarne garde. Dok je bio ministar obrane 2009., bio je uključen u nabavu raketa, dronova i nuklearni program, tvrdi američko ministarstvo financija, koje mu je iduće godine uvelo sankcije, za vrijeme administracije Baracka Obame. Dok je bio ministar unutarnjih poslova, izbili su prosvjedi zbog slučaja Mahse Amini, 22-godišnje djevojke koja je umrla u pritvoru, u koji je dospjela zbog nepropisnog nošenja hidžaba.
Iako su njegovi prethodnici završavali kao žrtve likvidacijskih udara, Vahidi se zasad tvrdo postavlja u aktualnim pregovorima
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....