Poznata europska aviokompanija pred bankrotom, duguju skoro 700 milijuna eura

Latvijska nacionalna aviokompanija airBaltic zatražila je zaštitu od vjerovnika prema američkom poglavlju 11. kako bi restrukturirala dugove i izbjegla stečaj. Prema pisanju Reutersa, kompanija je objavila da je osigurala 350 milijuna eura novog financiranja od skupine investitora i banaka, među kojima su Strategic Value Partners, Barclays, Morgan Stanley i Oaktree Capital Management. Kredit nosi kamatu od oko 12 posto, a njegovo odobrenje još mora potvrditi sud.

Uprava očekuje da će postupak omogućiti kompaniji da stabilizira poslovanje i dogovori održivije uvjete s vjerovnicima. AirBaltic zasad poručuje da će se svi letovi odvijati prema planu, a cijeli proces restrukturiranja trebao bi biti završen do lipnja iduće godine. Uprava pritom očekuje da će novim poslovnim planom godišnje poboljšati rezultat za oko 44 milijuna eura.

Jedan od ključnih poteza bit će smanjenje planiranog širenja flote. AirBaltic je naručio još 40 Airbusovih zrakoplova A220, u vrijednosti oko 3,5 milijardi dolara, kao i dodatne motore vrijedne više od 100 milijuna dolara. Kompanija će sada pokušati dio tih isporuka odgoditi ili otkazati. Trenutačno ima flotu od oko 50 zrakoplova, a većinski je u vlasništvu latvijske države. Njemačka Lufthansa ima manjinski udio od 10 posto.

Problemi počeli nakon početka rata s Iranom

Financijska situacija airBaltica dodatno se pogoršala zbog rasta cijena avionskog goriva nakon izbijanja rata s Iranom, koji je izazvao veliku krizu u zračnom prometu. Kompanija u sudskom postupku navodi da je pod snažnim financijskim pritiskom zbog kombinacije gospodarskih i geopolitičkih okolnosti. Ima oko 583 milijuna dolara duga i obveza po leasingu, a dodatno duguje oko 106 milijuna eura za poreze, plaće i različite naknade. Prošlogodišnji prihodi iznosili su joj oko 779 milijuna eura.

Restrukturiranje bi moglo dovesti i do smanjenja broja zaposlenih. AirBaltic danas zapošljava više od 3000 ljudi, a uprava je već počela pregovore sa sindikatima o smanjenju radne snage. Planira se i smanjenje poslovanja tzv. wet leasea, odnosno iznajmljivanja zrakoplova zajedno s posadom drugim aviokompanijama.

Kompanija je posljednjih godina planirala snažno širenje i povećanje flote na čak 100 zrakoplova, računajući i na tranzitne putnike iz Rusije, Bjelorusije i Ukrajine. No taj se plan pokazao neodrživim nakon promjena na tržištu i rasta troškova goriva. Latvijski premijer Andris Kulbergs rekao je da je kompanija postala prevelika za tržište koje opslužuje te da je za latvijske i baltičke linije dovoljno oko 30 zrakoplova, a ne 100.

Latvijska vlada smatra da je postupak prema poglavlju 11. jedna od najboljih opcija za očuvanje airBaltica i dobivanje vremena za provedbu restrukturiranja. Istodobno nastavlja tražiti strateškog investitora koji bi dugoročno pomogao kompaniji.

AirBaltic je već druga aviokompanija čiji je opstanak ozbiljno ugrožen zbog posljedica rata s Iranom, nakon što je u svibnju propala američka niskotarifna kompanija Spirit Airlines.