Izrael se u subotu obranio od stotina bespilotnih letjelica i projektila koje je ispalio Iran, koristeći kombinaciju vlastite sofisticirane protuzračne obrane i ključne potpore zapadnih sila, ali i arapskih partnera.
Ipak, Izrael možda neće moći održati tu svoju obranu na tako visokoj razini i zauvijek iza sebe imati bitnu vanjsku potporu, pogotovo ako pokrene veliki osvetnički udar protiv Teherana, što bi dovelo do eskalacije regionalnih napetosti na način na koji to nitko od izraelskih saveznika ne želi.
Dok je samo nekolicina iranskih projektila - a nijedna od njihovih jeftinih bespilotnih letjelica na dizelski pogon - prošli vikend prošla kroz višeslojnu zračnu obrambenu liniju Izraela, Iran i oružane skupine koje Teheran podržava, poput libanonskog Hezbollaha, imaju mnogo projektila i bespilotnih letjelica za koje se procjenjuje da se broje u desecima tisuća. Sam Iran ima najveći arsenal balističkih projektila u regiji.
U općem ratu, čak i izraelski vojni dužnosnici priznaju da bi se barem neke od tih zračnih prijetnji probile, pogotovo zato što bi i dronovi i projektili bili ispaljivani opetovano iz više smjerova od strane proiranskih oružanih skupina u Libanonu, Jemenu, Siriji i Iraku.
Partneri najavili da neće podržati osvetnički napad
Drugim riječima, takav bi napad nalikovao očajnoj situaciji s kojom se trenutačno suočava još jedan zapadni saveznik - Ukrajina.
"Mi u Ukrajini vrlo dobro znamo užas sličnih napada", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u videoobraćanju u nedjelju, u kojem je osudio napad Irana na Izrael, ali i pozvao zapadne čelnike da Kijevu pruže istu vojnu pomoć koju su pružili Izraelu.
Ukrajinska protuzračna obrana krajem prošle godine presrela je gotovo sve ruske zračne napade koji koriste oružje slično onom koje je Iran ispalio prošli vikend. No, ta obrana je sada iscrpljena konstantnim udarima neprijateljskih projektila, a prošli su tjedan ukrajinske snage uspjele zaustaviti manje od dvije trećine projektila i dronova koji su uništili veliku termoelektranu u blizini Kijeva.
"Riječi ne zaustavljaju dronove i ne presreću projektile", poručio je ljutito Zelenski u obraćanju. "Samo opipljiva pomoć to može."
Ta potreba za kontinuiranom "opipljivom pomoći" u fokusu je izraelskog ratnog kabineta dok važe kako odgovoriti na napad Irana. Teheran je poručio da će, ako Izrael uzvrati, njegov novi odgovor biti znatno oštriji.
K tome, SAD, Velika Britanija i Francuska najavili su da neće podržati Izrael u osvetničkom napadu na Iran te su pozvali na suzdržanost s obzirom na minimalnu štetu od iranskog napada.
"Savezi funkcioniraju u oba smjera", ukazao je Ben Wallace, bivši britanski ministar obrane. Podsjetio je da je Izrael odbio pomoći Ukrajini kada je Kremlj pokrenuo invaziju na tu zemlju te je odbio zahtjev Zelenskog da Kijevu isporuči svoj moćni protuzračni obrambeni sustav poznat kao Željezna kupola. "Izrael mora shvatiti da su Iran i Rusija kao prst i nokat, a tu je još jedan židovski predsjednik kojem treba pomoć", dodao je Wallace, misleći na Zelenskog.
Iranski napad na Izrael prošli vikend bio je golem prema svim standardima. Teheran je lansirao oko 170 bespilotnih letjelica, više od 30 krstarećih projektila i oko 120 balističkih projektila, prema podacima Instituta za proučavanje rata (ISW), i to u valovima tempiranim tako da je više od 300 zračnih prijetnji stiglo u Izrael unutar deset minuta.
No, za razliku od nedavnih ruskih napada na Ukrajinu, gotovo svi iranski projektili i bespilotne letjelice su presretnuti. To je djelomično izvedeno zahvaljujući izraelskoj dobro opremljenoj i višeslojnoj protuzračnoj obrani, izgrađenoj i plaćenoj uglavnom uz pomoć američke vojske.
"Izrael se sada branio pod idealnim uvjetima"
No, to je također bilo moguće zahvaljujući značajnoj pomoći koalicije predvođene SAD-om i činjenici da je informacija o iranskom udaru bilo poznata unaprijed, što je dalo dovoljno vremena za pripremu. Američki i britanski borbeni lovci, u kombinaciji s jordanskom protuzračnom obranom, srušili su mnoge bespilotne letjelice i projektile mnogo prije nego što su uopće stigli do izraelske granice. CENTCOM, središnje zapovjedništvo američke vojske za regiju - koja od 2021. godine uključuje i Izrael - koordinirao je obavještajna i radarska upozorenja iz cijele regije i oborio gotovo trećinu projektila i dronova.
Izrael je uložio značajne resurse u odbijanje iranskog udara, za razliku od Ukrajine koja nakon više od dvije godine ruskih napada mora pažljivo raspoređivati svoju protuzračnu obranu.
"Izrael se obranio pod idealnim uvjetima prošli vikend kada se suočio s jednokratnim napadom odmazde", ističe Franz-Stefan Gady, suradnik istraživačkog centra Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) u Londonu.
No, kako upozorava, prava opasnost za Izrael je situacija u kojoj bi njegova protuzračna obrana bila zasićena tijekom dugotrajnog rata. "Odnosno, ako se suoči s velikim brojem zračnih napada, u vrlo kratkim intervalima, koji bi na kraju nadjačali svaku vrstu protuzračnog obrambenog sustava", dodaje. "Čak bi i Izrael tada prije ili poslije iscrpio svoje zalihe i suočio se sa sličnim izazovima kao Ukrajina sada", ističe Gady.