KRIZA BEZ PRESEDANA

Ako nestašica energije izmakne kontroli, Njemačka bi mogla pasti u recesiju, a vlasti se boje i socijalnih nemira

Njemačka ne može računati čak ni na Francusku, gdje neispravni nuklearni reaktori pogoršavaju plinsku krizu

Hladni udari diljem Europe i Azije natjerat će energetske kompanije da se bore za ionako ograničene zalihe ukapljenog prirodnog plina

 Ina FASSBENDER/AFP

Možda je još uvijek vrhunac ljeta, ali Njemačka ima malo vremena za izgubiti da spriječi nestašicu energije ove zime koja bi bila bez presedana za razvijenu naciju, ocjenjuje Bloomberg u osvrtu na pripreme najveće europske ekonomije za očekivanu energetsku krizu najesen i u zimu.

- Njemačka predsjednička palača u Berlinu više nije osvijetljena noću, grad Hannover isključuje toplu vodu u tuševima svojih bazena i teretana, a općine diljem zemlje pripremaju grijanje utočišta kako bi zaštitile ljude od hladnoće. A to je tek početak krize koja će zahvatiti Europu - najavljuje isti izvor, podsjećajući kako veliki dio Europe osjeća pritisak zbog pritiska Rusije na isporuke prirodnog plina.

No, dodaje, nijedna druga zemlja nije toliko izložena kao najveće gospodarstvo u Europskoj uniji, gdje se gotovo polovica domova oslanja na gorivo za grijanje.

Bloomberg, po ustaljenome običaju američkih i britanskih medija kada su u pitanju njemačko-ruski odnosi prije napada Rusije na Ukrajinu, i ovom prilikom kritizira politiku službenog Berlina.

- Administracija kancelara Olafa Scholza sporo se bavila ranjivošću Njemačke, tek nedavno postavljajući ciljeve za smanjenje potražnje jer napori da se osiguraju alternativne opskrbe nisu uspjeli. Budući da Moskva nastavlja pooštravati isporuke, a Francuska se bori s izvozom električne energije svojim susjedima, očekuje se malo predaha, a rizici idu dalje od ove zime - komentira Bloomberg, ne ostavljajući ‘neokrznutima‘ ni Scholzove prethodnike na kancelarskom položaju.

Desetljećima je, dodaje se, njemačko vodstvo pod Gerhardom Schröderom i Angelom Merkel tvrdilo da su srdačni energetski odnosi s Rusijom prednost, a ne obveza. Vraćajući se dociranju aktualnom kancelaru, Bloomberg podsjeća da je Scholz u prošlogodišnjoj kampanji američku kritiku njemačke politike nazvao "lažnom" jer nije uzela u obzir cjelokupnu energetsku mješavinu.

- Razmišljanje u velikom dijelu političkog spektra zemlje bilo je da ako Rusija nije prekinula opskrbu tijekom Hladnog rata, neće ni tijekom sukoba s Ukrajinom - komentira Bloomberg.

Citira se i izjava njemačkog ministra gospodarstva Roberta Habecka kako su ‘izazovi s kojima se Njemačka suočava golemi i utječu na značajna područja gospodarstva i društva‘. Habeck je, podsjećaju, nedavno otkrio plan za prijenos povećanja troškova s ​​energetskih kompanija na potrošače i poručio kako je ‘Njemačka jaka zemlja i jaka demokracija što su dobri preduvjeti za izlazak iz ove krize‘.

Politika podjela

Kremlj će, procjenjuje Bloomberg, pozivajući se na izvore koji su upoznati s razmišljanima vodstva Ruske Federacije, vjerojatno zadržati vitalne protoke plina u Europu na minimalnim razinama sve dok se zastoj oko Ukrajine nastavi. To znači, zaključuje isti izvor, da će nestašice u regiji vjerojatno i dalje postojati, a cijene plina za svaku godinu do 2025. već su dosegle rekord ove godine.

Njemačkoj prijete racionalizacija i recesija, a vlasti su izrazile zabrinutost zbog socijalnih nemira ako nestašica energije izmakne kontroli, napominje Bloomberg. Njemačka, dodaje se, ne može računati čak ni na Francusku, gdje neispravni nuklearni reaktori pogoršavaju plinsku krizu. Cijene električne energije u dva najveća europska gospodarstva porasle su prošlog tjedna do rekorda, zaključuje Bloomberg.

Podsjećaju da je Rusija kao povijesno najveći opskrbljivač plinom Europske unije s obuhvatom 40 posto potražnje za plinom u Uniji postupno smanjivala isporuke u očitoj odmazdi na sankcije. Izazov EU je održati protok energije preko granica u testu jedinstva bloka i njegove odlučnosti da se odupre agresiji predsjednika Vladimira Putina, zaključuje se.

Citira se i izjava Martinsa Kazaksa, guvernera središnje banke Latvije, da je ‘ruska politika uvijek bila politika podjela jer su tada jači‘. Ako dopustimo da nas se podijeli, postat ćemo slabiji, prenosi Bloomberg upozorenje Kazaksa.

Analizirajući nedavnu odluku Gazproma da smanji protok plina prema Njemačkoj i srednjoj Europi zbog problema s turbinom na ključnom plinovodu Sjeverni na tek oko 20 posto kapaciteta, Bloomberg upozorava kako su cijene plina skočile preko 30 posto prošlog tjedna, a cijene električne energije rušile su jedan rekord za drugim.

Pritisak na siromašne

- Habeck, koji nadzire energetsku politiku, nazvao je Gazpromovo obrazloženje ‘farsičnim‘, ali je priznao da je situacija ozbiljna i obnovio je apel tvrtkama i potrošačima da pojačaju napore za štednju. Kako bi premostio jaz, njegovo ministarstvo dopustilo je oživljavanje elektrana na ugljen u zastoju u borbi protiv klimatskih promjena i preporučuje Nijemcima da ugrade učinkovite tuševe i peru odjeću na nižim temperaturama - navodi Bloomberg.

Isti izvor podsjeća da, ako mjere za ponovno uspostavljanje ravnoteže ponude i potražnje plina u Njemačkoj ne uspiju, vlada ima ovlasti proglasiti "izvanredno stanje" za plin, što bi, dodaje, uključivalo preuzimanje kontrole nad distribucijom od strane države i odlučivanje tko će dobiti gorivo, a tko ne. Iako su kućanstva i kritična infrastruktura poput bolnica zaštićeni od prekida rada, navodi Bloomberg, nema jamstva da će sobne temperature biti jednako ugodne. Dodaje se kako je najveći njemački stanodavac već najavio planove za smanjenje grijanja tijekom noći, a javne zgrade, uključujući Reichstag u Berlinu, isključuju termostate.

Bloomberg komentira i kako povećanja troškova za grijanje, koja će se ove jeseni ozbiljno početi filtrirati, povećati pritisak na siromašne. Otprilike jedan od četiri Nijemca, navodi Bloomberg, pozivajući se na podatke Kölnskog instituta za ekonomska istraživanja, već je pao u energetsko siromaštvo, što znači da troškovi grijanja i rasvjete utječu na sposobnost pokrivanja ostalih troškova. Vlada sada radi na programima pomoći za kućanstva s niskim primanjima, dodaje se.

Hladni udari diljem Europe i Azije natjerat će energetske kompanije da se bore za ionako ograničene zalihe ukapljenog prirodnog plina, procjenjuje Bloomberg. Dodaje se procjena analitičarke u konzultantskoj tvrtki Wood Mackenzie Ltd. Penny Leake kako bi rast cijena plina mogao potaknuti tvrtke da zaustave pogone ove zime i unište oko 17 posto industrijske potražnje za gorivom. Ako protok Sjevernog toka ostane na 20 posto, približavamo se opasnoj zoni, upozorava Leake.

Odustajanje od poslova

Polazeći od podatka da su trenutni skladišni kapaciteti plina Njemačke popunjeni 68 posto i da će stope dopunjavanja vjerojatno pasti nakon prošlotjednog prekida plinovoda, Bloomberg zaključuje da Njemačka riskira da ne postigne vladin cilj od 95 posto do 1. studenoga. Nacionalni mrežni regulator kaže da je postizanje te razine teško moguće bez dodatnih mjera, dodaje.

Korporacijski sektor u Njemačkoj, prema informacijama Bloomberga, već reagira na očekivane nestašice plina. Istraživanje poslovnog lobija DIHK u 3500 poduzeća pokazalo je da 16 posto industrijskih poduzeća zbog energetske krize razmišlja o smanjenju proizvodnje ili odustajanju od određenih poslova, tvrdi Bloomberg.

- Kemijski div BASF planira smanjiti proizvodnju amonijaka koja intenzivno troši plin, ključnu komponentu za gnojivo, nakon što su skokoviti troškovi učinili posao neprofitabilnim. Također planira djelomično prebaciti proizvodnju energije i pare na svojoj glavnoj lokaciji u Ludwigshafenu na loživo ulje, što bi pomoglo u oslobađanju plina za prodaju natrag u mrežu - dodaje Bloomberg.

Isti izvor podsjeća na procjene Međunarodnog monetarnog fonda da je Njemačka u opasnosti od gubitka 4,8 posto gospodarske proizvodnje ako Rusija prekine opskrbu plinom i Bundesbanka o potencijalnoj šteti od 220 milijardi eura. Energetski intenzivne industrije, dodaje Bloomberg, vjerojatno će gravitirati regijama s pouzdanim obnovljivim izvorima energije poput njemačke vjetrovite obale ili područja bogatih suncem na Mediteranu. Dio rukovoditelja kemijske industrije, prenosi Bloomberg, procjenjuju da bi se proizvodnja mogla preseliti u Tursku gdje postoji pristup azerbajdžanskim cjevovodima.

Poput Njemačke, komentira Bloomberg, Italija se oslanjala na Rusiju za više od polovice svojih zaliha plina, ali je brže krenula kako bi osigurala alternativne izvore iz zemalja kao što su Alžir i Katar, a njezini terminali za uvoz isporuka LNG-a dali su joj fleksibilnost. Ministar ekološke tranzicije Roberto Cingolani, citira Bloomberg, ocijenio je da Italija može prebroditi zimu uz samo manje rezove u potrošnji, čak i ako Rusija potpuno zaustavi dotok. Njemačka je, nasuprot tome, u mnogo težoj situaciji zbog količine grijanja i industrijske potražnje te nižih razina skladištenja. Bloomberg upozorava i kako Njemačka tek sada razvija LNG infrastrukturu te da prvi plutajući terminal neće biti spreman na vrijeme da pomogne ove godine kao što se vlada nadala.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. listopad 2022 18:35