Visoki američki dužnosnici pojačano prate kretanja i napore privatne ruske vojne grupe Wagner izvan Ukrajine jer Moskva nastavlja koristiti tu organizaciju za pokretanje operacija za stvaranje utjecaja u Africi i Europi, piše ugledni Politico.
Prošli je mjesec Bidenova administracija smanjila razinu tajnosti obavještajnih podataka u kojima stoji da se Rusija oslanja na Wagner grupu u Ukrajini kako bi regrutirala zatvorenike i pokrenula ofenzivu na grad Bahmut.
No američki obavještajci također prikupljaju podatke vezane uz aktivnosti te grupe u zemljama poput Srednjoafričke republike, Malija i Srbije, gdje Rusija koristi ‘wagnerovce‘ za suzbijanje anti-putinovskog sentimenta i obranu vladinih interesa u području rudarstva trupama i oružjem.
Privatna vojna kompanija
Wagner grupa, u vlasništvu ruskog oligarha Jevgenija Prigožina, operira u desecima zemalja te surađuje s vladama na vojnim i političkim projektima. SAD već duže vrijeme prati aktivnosti te grupe diljem svijeta, posebno u zemljama poput Sirije gdje su stacionirane i američke snage.
No nedavne izjave američkih dužnosnika naglašava do kojeg je stupnja administracija zabrinuta zbog ruskog oslanjanja na tu grupu, kao i sposobnosti Wagner grupe da oblikuje događaje u zemljama s kojima SAD i njeni saveznici održavaju poslovne i političke veze.
Najnoviji podaci pokazuju kako američki dužnosnici prate kretanja i aktivnosti grupe na tlu Srednjoafričke republike i Srbije te do koje razine prisutnost Wagnera predstavlja opasnost za lokalne snage i dužnosnike. Iako je Wagner već godinama prisutan u objema zemljama, podaci daju nov kontekst analizi koju Bidenova administracija vrši o sve učestalijim aktivnostima Wagnera u politički turbulentnim zemljama.
‘Sve više se usredotočuju na ruske veze u Africi i širenje sfere utjecaja koja zapravo i nije postojala od kraja Hladnog rata‘, kaže Catrina Doxsee, suradnica Projekta transnacionalnih prijetnji (Transnational Threats Project) pri Centru za strateške i međunarodne studije (Center for Strategic and International Studies).
‘Upotreba privatnih vojnih kompanija, posebno onakva kakvu smo vidjeli u zemljama sa slabom upravom i stalnim sigurnosnim prijetnjama, no bogatim prirodnim resursima, služi ili osiguravanju dogovora ili održavanju budućih diplomatskih odnosa s tim zemljama‘, kaže.
Prigožin i Wagner grupa su već godinama pod američkim sankcijama. No SAD je nedavno poduzeo dodatne korake kako bi pokušao ograničiti pristup Wagner grupe oružju. Krajem prosinca Bidenova administracija je implementirala dodatne kontrole izvoza te grupi Wagner otežala pristup bilo kakvoj opremi koja koristi američku tehnologiju.
Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, John Kirby, prošli je mjesec kazao novinarima da zbog sankcija i kontrole izvoza Wagner traga za partnerima diljem svijeta kako bi nabavio opremu za svoje operacije - a Sjeverna Koreja je upravo izvršila prvu dostavu oružja. Administracija također razmatra označavanje Wagner grupe terorističkom organizacijom, izvijestio je Bloomberg prošli mjesec.
‘Kad vidimo njihove aktivnosti na mjestima poput Afrike, brine nas nekoliko stvari‘, kaže Doxsee. ‘Snažna implikacija je sposobnost Rusije da proširi svoje vlastite projekcije moći i obavještajne mogućnosti - ne samo zamjenjujući zapadne vojne obavještajne mogućnosti - već i traganjem za novim prilikama koje bi im omogućile pristup strateški važnim lokacijama.‘
Operacije Wagner grupe u Africi uključuju razne zemlje, od Madagaskara do Libije. Posljednjih godina, grupe je također pojačala svoje aktivnosti u Srednjoafričkoj republici. Grupa je u toj zemlji otvorila urede 2018. osnivanjem ‘Ruske kuće‘ - kulturnog centra - u glavnom gradu Banguiju. Bavili su se uvježbavanjem trupa i zaštitom predsjednika Faustin-Archangea Touadéraa.
Organizacije za ljudska prava kažu kako je Wagner grupa odgovorna za pogubljenja, mučenja i premlaćivanja civila u toj zemlji. Kremlj negira bilo kakvu službenu povezanost s Wagnerom.
‘Američka vlada je zabrinuta zbog razine do koje se Wagner grupa upliće u unutarnje stvari suverenih zemalja, narušava ljudska prava i krade njihova mineralna bogatstva‘, kaže jedan viši dužnosnik administracije. ‘Postoje značajni dokazi da snažne protuterorističke aktivnosti usmjerene protiv Wagnera na mjestima poput Malija imaju kontraučinak i pogoršavaju situaciju tako što stvaraju prilike koje ekstremisti mogu iskoristiti.‘
Napad na Dimitrija Sitiija
U prosincu su američki dužnosnici počeli pratiti kako se odvijao navodni napad na jednog od najistaknutijih vođa Wagner grupe, Dimitrija Sitiija u Srednjoafričkoj republici. Prigožin je tvrdio da je Sitii primio paket koji je eksplodirao u njegovim rukama te to nazvao ‘terorističkim napadom‘. Kazao je i da je paket stigao s porukom iz koje je vidljivo da iza napada stoji Francuska.
No u danima nakon incidenta, američki dužnosnici okupili su se kako bi utvrdili je li se napad doista dogodio ili grupa Wagner širi dezinformacije zbog političkih razloga - što je taktika koju ta grupa često koristi - no nisu mogli odmah ustanoviti želi li Wagner da izgleda kako Francuska stoji iza napada na njih.
Francuski dužnosnici su odbacili bilo kakvu uključenost. Francuska ministrica vanjskih poslova, Catherine Colonna, nazvala je tvrdnje Wagner grupe ‘ruskom propagandom‘.
Američki dužnosnici su primili različite informacije o događaju, uključujući i onu da se napad možda dogodio u vojnoj bazi ili na nakon kulturnom događaju, kao i - posve suprotno - da je Sitii viđen na nekoj zabavi u Banguiju nekoliko sati nakon što se incident navodno dogodio. Dužnosnici su također čuli da je Sitii navodno hospitaliziran te da je u eksploziji izgubio tri prsta, kao i da je navodno evakuiran.
Dužnosnici SAD-a su također postavili pitanje vremena kad se pojavila ta vijest - to je bilo nedugo nakon što je neidentificirani zrakoplov pogodio tvornicu pamuka u kojoj su bile smještene Wagnerove trupe. Također, vijest se pojavila samo dan nakon što su se francuske snage povukle i dva dana nakon što je izbio požar u sjedištu delegacije EU-a u Banguiju.
‘Svi su bili zabrinuti zbog nevjerojatnog niza koincidencija‘, kaže jedan izvor.
Utjecaj u Bjelorusiji i Srbiji
Američki dužnosnici također prate kretanja Wagner grupe u Srbiji i Bjelorusiji - ruskoj saveznici koje je dozvolila ruskoj vojsci napad na Ukrajinu s njezina tla. Izvještaji o operativcima Wagner grupe u Bjelorusiji pojavili su se 2020. Vlada u Minsku objavila je da je uhitila 33 njihova operativca koji su željeli izazvati kaos uoči predsjedničkih izbora.
Otada se bjeloruska vlada predvođena Aleksanderom Lukašenkom približila Rusiji.
Wagner je postavio svoje ljude i u Beogradu te početkom prosinca objavio da je službeno započeo svoje operacije i u Srbiji. Otada je pokrenuo nekoliko operacija za suzbijanje ‘aktivnosti protiv Putinova režima koje poduzima ruska dijaspora‘, kazao je jedan izvor.
Prisutnost Wagner grupe u Srbiji stiže u vrijeme pojačanih napetosti na granici s Kosovom. Srpski predsjednik Aleksandar Vučić - koji ne priznaje proglašenje samostalnosti Kosova iz 2008. - naredio je trupama da budu u stanju pripravnosti i spremne ući na teritorij Kosova kako bi zaštitile Srbe koji ondje žive. Situacija na Kosovu se dodatno pogoršala od studenog kad su vlasti objavile da etnički Srbi moraju predati svoje registarske pločice izdane u Srbiji.
U međuvremenu, Rusija i grupa Wagner nastavljaju gubiti ljude na bojištima Ukrajine, pogotovo u Bahmutu. Institut za ratne studije objavio je prošli tjedan da grupa Wagner služi uglavnom ‘iscrpljivanju neprijatelja‘, no da su i sami ‘desetkovani i oslabljeni do krajnjih granica‘.
‘Rusi su u osvajanje Bahmuta uložili ogroman napor. U toj bitci uglavnom sudjeluju članovi grupe Wagner, a bore se, budimo iskreni, uglavnom osuđenici‘, kazao je u srijedu viši dužnosnik američke administracije. ‘Vjerujemo da čak do 90 posto žrtava čine osuđenici.‘
Američki dužnosnici planiraju dodatne akcije protiv grupe Wagner kako bi ograničili njihovu ulogu u Ukrajini. SAD su već sankcionirale Prigožina, grupu Wagner i njihovu mrežu, no vjerojatno se spremaju i nove financijske mjere.