AUTOKRATI NADIRU

Alarmantan trend prelijeva se na cijeli svijet: Ovo bi mogla biti godina u kojoj ćemo vidjeti slom demokracije

Neke od strateški najvažnijih svjetskih zemalja ove će godine održati izbore

Putin, Trump, Vučić i Orban

 Afp

Je li 2024. godina u kojoj će demokracija doseći prekretnicu i skliznuti prema autokraciji?

Ovo pitanje se možda čini čudnim u vremenima kad zemlje u kojima živi gotovo pola svjetske populacije, ili oko 3,8 milijarde ljudi, redovito šalju svoje građane barem na neku vrstu izbora.

Doista, od SAD-a preko Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije, pa do Indije, Meksika, Tajvana i Indonezije - neke od strateški najvažnijih svjetskih zemalja ove će godine održati izbore.

No premda će se glasati na sve strane, stručnjaci upozoravaju da je dēmokratía - oblik vladavine koju su osmislili grčki aristokrati u 6. stoljeću prije nove ere - ulazi u opasnu zonu, piše Politico.

I ne samo što se očekuje da će diktatori poput Vladimira Putina i iranskog vrhovnog vođe Ajatolaha Ali Hamneija iskoristiti zamke demokracije kako bi učvrstili svoju vlast i ugušili opoziciju, nego oni tvrde da je demokracija ugrožena i na Zapadu.

Američki predsjednik Donald Trump prijeti da će demokratske institucije iskoristiti kao oružje protiv svojih političkih rivala ako pobijedi na izborima u studenom. Njegov potencijalni reizbor već je izazvao paniku diljem Europe koja smatra da bi mogao okrenuti leđa Ukrajini - ali i NATO savezu - što bi Putinu dalo odriješene ruke da ponovno izgradi rusko carstvo i mrežu utjecaja u središnjoj i istočnoj Europi.

Europski izbori u lipnju, čini se, pokazuju da krajnje desničarske stranke - pogotovo u Francuskoj i Njemačkoj - dobivaju na zamahu i prijete oformiti vlade koje bi bile neprijateljske prema institucijama EU-a u Bruxellesu i europskim muslimanima, a sklonije Kremlju. Veliko pitanje koje svima visi nad glavama je hoće li te stranke uspjeti demontirati neke od osnovnih značajki europske demokracije - poput neovisnog pravosuđa i slobodnog tiska - ako preko glasačke kutije doista dođu na vlast.

‘Apsolutno je legitimno biti jako zabrinut za stanje demokracije u svijetu‘, rekao je Daniel Kelemen, profesor javne politike na Sveučilištu Georgetown i stručnjak za pravo EU. ‘Demokracija je posvuda dovedena u pitanje - ne samo na mjestima koja loše kotiraju u anketama o demokratskim vrijednostima, već i u etabliranim demokracijama poput Sjedinjenih Država i Europske unije.‘

Prvi izbori s velikim ulozima su oni na Tajvanu 13. siječnja, koji će zapravo biti test hoće li kineski predsjednik Xi Jinping nastaviti tolerirati demokraciju na otoku ili će izvršiti invaziju i stvoriti veliku sigurnosnu krizu u Južnom kineskom moru.

Politička krhkost Europe također je došla do izražaja u prosincu. Deseci osoba su privedene u Srbiji nakon što su se prosvjednici pobunili zbog, kako kažu, lažiranih izbora u Beogradu i populističkog predsjednika Aleksandra Vučića koji je na udaru kritika zbog zlouporabe utjecaja na medije i zaposlenike javnih službi. Rusija je nastavila sa svojom omiljenom aktivnosti izazivanja nevolja, optužujući Zapad da želi potaknuti ‘Majdan‘ u ukrajinskom stilu protiv Vučića, koji gaji prijateljske odnose s Putinom.

Mapa koja se smanjuje

Brzi pregled studija koje su istraživale prevalenciju demokracija u odnosu na druge oblike vladavina, otkriva alarmantan trend. Prema Institutu V-Dem na Sveučilištu u Göteborgu u Švedskoj, demokracija u posljednjih nekoliko desetljeća ubrzano gubi korak pred autokracijom.

Širom svijeta je ‘razina demokracije koju su uživali prosječni građani 2022. godine, pala na razinu iz 1986. godine‘, ustvrdili su istraživači V-Dema u svojoj analizi za 2023. godinu.

‘Prvi put u više od dva desetljeća, postoji više zatvorenih autokracija nego liberalnih demokracija.‘

Najveći padovi zabilježeni su u azijsko-pacifičkoj regiji, a od 2022. godine čak je 72 posto svjetske populacije - ili 5,7 milijarde ljudi - živjelo u nekom obliku autokratske vladavine, kazali su istraživači V-Dema.

Najnovije izvješće Freedom Housea, još jedne velike organizacije koja prati stanje demokracije, ne donosi neko ohrabrenje. ‘Globalna sloboda je 2023. zabilježila pad 17. godinu zaredom, a sloboda izražavanja bila je prva i glavna žrtva globalnog marša prema autokraciji.‘

Freedom House je ukazao na potpunu invaziju Rusije na Ukrajinu u veljači 2022., koja je imala za cilj ugušiti demokratske težnje Kijeva i prekinuti njegove veze s EU-om, kao primjer demokracije koja je bila pod izravnim napadom autokratskih režima.

Stručnjaci koji mjere stanje demokratskih normi, kao i njihovo podrivanje, tvrde da 2024. nosi velike rizike za demokraciju. A nigdje to nije izraženije nego u SAD-u gdje se 2024. godine održavaju predsjednički izbori.

Gotovo tri godine nakon što je pozvao okupljene ispred Capitol Hilla da se ‘vraški bore‘ kako bi poništili rezultate izbora 2020., što je izazvalo pobunu, Trump se vratio i razmišlja o povratku u Bijelu kuću.

Ankete pokazuju da će vjerojatno osvojiti nominaciju svoje Republikanske stranke te možda uspjeti poraziti sadašnjeg predsjednika Joea Bidena.

Trumpova diktatura?

I dok Trump igra igru demokracije nastojeći pridobiti glasove, njegovi komentari tijekom masovnih skupova koji se održavaju diljem zemlje potiču strahove da bi, ako bude ponovno izabran, ovaj građevinski mogul mogao najmoćniju naciju svijeta pretvoriti u ‘diktaturu‘.

Po svoj prilici, prijelaz s demokracije na diktaturu u Sjedinjenim Državama ne bi bio najavljen kao takav, već bi se odvijao postupno putem podrivanja institucija i normi sve dok ne ostane ništa osim zamki i privida demokracije.

Primjer za to je neovisnost pravosuđa što ključni pokazatelj funkcionalne demokracije. Trump je u više navrata tvrdio da bi, ako bude ponovno izabran, upotrijebio Ministarstvo pravosuđa za lov na političke suparnike te je obećao da će u ključne institucije napuniti svojim lojalistima.

‘Izuzetno sam zabrinut za Sjedinjene Države, gotovo više nego za bilo koju drugu zemlju‘, kazao je Kelemen. ‘Osnovni problem je u tome što su vam za funkcioniranje demokracije potrebne barem dvije glavne stranke predane demokratskim normama i procesima. Nažalost u Sjedinjenim Državama su Trumpove snage, tj. MAGA snage, preuzele Republikansku stranku.‘

U Europi, gdje će stotine milijuna glasati na pan-EU izborima u lipnju, opasnost od masovnog prelaska na autokraciju čini se manje izraženom. Međutim, Kelemen upozorava da europska tolerancija prema autokratima u svojoj sredini, konkretno prema mađarskom vođi Viktoru Orbanu, postavlja opasan presedan potičući i druge da slijede njegov put.

Doista, mnoge su europske zemlje ranjive na Orbanov model moći koji se ostvaruje kroz mreže prijatelja i kontrolu medija. Bugarska je slabašna demokracija, u kojoj stranke djeluju kao velike pokroviteljske mreže, osobito pred izbore, dok organizirani kriminal i Rusija igraju veliku ulogu.

Grčka je također sve više u središtu pozornosti zbog pritiska vlade na javne institucije, pri čemu se vladu Kyriakosa Mitsotakisa optužuje za potkopavanje regulatora koji istražuju je li država prisluškivala političare i novinare.

Sve je to važno za funkcioniranje same Europske unije, koja je ostvarila vrlo ograničen uspjeh u nadzoru svojih zemalja članica zbog propusta u vladavini prava i demokratskog nazadovanja, dok te iste zemlje imaju odriješene ruke u osujećivanju odluka EU-a.

Orban savršeno ilustrira ovu veliku slabost u EU-u jer jedan čelnik koji je povezan s Kremljem može blokirati donošenje važnih odluka. Na primjer, u prosincu je spriječio vitalnu financijsku slamku spasa za Ukrajinu.

Kelemen tvrdi da je bila teška pogreška to što se nastavilo ugađati mađarskom čelniku i što je u prosincu EU pristala dati Budimpešti 10 milijardi eura iz fondova EU koji su bili zamrznuti zbog zabrinutosti oko vladavine prava.

‘Kad pokažete slabost, platit ćete ogromnu cijenu‘, rekao je Kelemen, misleći na sposobnost Bruxellesa da prisili Orbána na prodemokratske reforme. ‘Cijeli mehanizam obustave sredstava sada više neće imati isti učinak. Drugi režimi će to uzeti u obzir.‘

U širem smislu, povjerenje u funkcioniranje europske demokracije je u opadanju u nekoliko velikih zemalja EU-a, uključujući Francusku i Italiju, prema istraživanju IPSOS-a objavljenom krajem prošle godine.

Uspon izabranih autokrata

Putinu i njegovim obožavateljima među europskom krajnjom desnicom, zajednički je interes potkopati demokraciju u EU, dodaje Kelemen.

Uoči izbora za Europski parlament, na kojima će glasati stotine milijuna ljudi, u anketama rastu krajnje desne stranke u Francuskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj i drugim velikim zemljama u EU.

Iako te stranke te stranke neće osigurati vlast, mogu ostvariti još veći utjecaj na politiku EU-a ako postignu visok rezultat na izborima od 6. do 9. lipnja, čime će Bruxelles biti prisiljen da previdi probleme s vladavinom prava u zemljama EU-a i odstupi od obrane vrijednosti koje podupiru demokratsko društvo.

‘Ovo bi mogla biti godina u kojoj ćemo vidjeti slom poretka koji se temelji na pravilima‘, rekao je Alberto Alemanno, profesor prava EU-a na poslovnoj školi HEC u Francuskoj. ‘To je terra incognita - nepoznata zemlja.‘

Što se god dogodilo na izborima 2024., malo je vjerojatno da će se oni koji će demokraciji nanijeti najveću štetu sami predstaviti kao diktatori ili autokrati.

Naprotiv, što se više približavamo potpunoj pomrčini, to ćemo više trijumfalnih govora o ‘demokraciji na djelu‘ čuti od takozvanih ‘izabranih autokrata‘ poput Orbana koji će požuriti preuzeti kontrolu nad medijima i obračunati se sa svojim protivnicima, a to će zadatak zaštite demokracije dodatno otežati, dodaje Kelemen.

‘Svi se sadašnji tipovi izabranih autokrata pokušavaju ogrnuti plaštem demokracije‘, rekao je. ‘To mnoge ljude zbunjuje i postaje izazov prozvati te režime onakvima kakvi oni zapravo jesu: izborne autokracije ili sustavi kojima dominira jedna stranka.‘

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. travanj 2024 05:18