Vjerojatnost da se jednom u životu suočimo s pandemijom poput ove koju je prouzročio koronavirus iz 2019. vrlo je visoka, smatraju neki stručnjaci, a uobičajeni, globalni mehanizmi reakcije na to sada bi definitivno trebali biti uspostavljeni.
Nova omikron varijanta nije prva mutacija koronavirusa koja dovodi u pitanje trenutačne strategije odgovora. Ipak, kada je prije nekoliko tjedana stigla u središte pozornosti, izgledalo je kao da smo se vratili na početak, prenosi RT.
Pojavila se panika, ograničena su i poremećena putovanja, pooštrene restriktivne mjere, pri čemu svaka zemlja sama odlučuje koliko daleko može ići u pokušajima zaustavljanja širenja zaraze.
Prema riječima Marca Maranija, profesora na Odjelu za građevinarstvo, arhitekturu i inženjerstvo zaštite okoliša na Sveučilištu u Padovi, u Italiji, čovječanstvo je upravo pokušava suzbiti prijetnju koja je već dugo postojala.
"Ja sam inženjer i bavim se statistikom ekstremnih događaja. Zato sam se zainteresirao za vjerojatnost da ćemo ponovno vidjeti sličnu pandemiju", rekao je Marani za RT.
Šanse za pandemiju poput covida-19 previsoke da bi se mogle spriječiti
"Iznenadio sam se kad sam otkrio da, očito, nitko nije postavio to pitanje".
Zajedno s nekoliko drugih stručnjaka odlučio je utvrditi šanse ljudi da se suoče s pandemijom poput ove covida-19. Kaže kako je mogao pronaći sve dostupne podatke, ali su oni svi bili raspršeni.
"Epidemiolozi se fokusiraju na malariju, žutu groznicu. Oni su, naravno, specijalizirani za određene bolesti", ističe Marani.
"No, općenito pitanje u vezi pandemije koja se javlja bez obzira na konkretnu bolest, čini se da nije postavljeno. Imamo informaciju, ali nije bila usustavljena".
Tim stručnjaka je analizirao podatke počevši od 1600. godine do danas, usredotočivši se na najsmrtonosnije bolesti koje su pogodile čovječanstvo. A zaključak do kojeg su došli u najmanju je ruku zabrinjavajuć.
"Ako govorimo o životnom vijeku, to je vrlo velika brojka. Za one rođene početkom 2000-ih, vjerojatnost je 38 posto. To je, dakle, vrlo vjerojatan događaj", objašnjava Marani.
To je, smatra, zvono za uzbunu, upozorava - današnja djeca imaju barem 38 posto šanse da se suoče s još jednom pandemijom tijekom života, a to je nešto što bi ljude trebalo natjerati da se pokrenu i pripreme, bez obzira što je borba protiv trenutačne pandemije još uvijek u tijeku.
U 20. stoljeću ljudi su se suočili s iznimno smrtonosnom pandemijom španjolske gripe koja je trajala tri godine, a po Maraniju iz toga je izvučeno vrlo malo pouka.
Ljudsko pamćenje je, smatra, vrlo kratko i dovodi do posljedica koje su se mogle spriječiti.
"Vidim paralelu s poplavama - nevjerojatno je doživjeti veliku poplavu, ali 50 godina nakon nje to se zaboravlja, čak i na području gdje se dogodila. Ljudi počinju graditi tamo gdje ne bi trebali graditi".
Omicron je tu: Kako se suočiti s tim?
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) došla je na istu ideju, odnosno da odgovor treba biti zajednički. Početkom prosinca WHO je najavio svoju najnoviju inicijativu, sinkronizirani 'Sporazum o pandemiji', kako su ga nazvali mediji.
Pokrenuli su "globalni proces za izradu i pregovore o konvenciji, sporazumu ili drugom međunarodnom instrumentu" kako bi se ojačali globalna "prevencija, pripravnost i odgovor na pandemiju".
Glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus istaknuo je "pristup ja na prvom mjestu" država kao jednu od slabih točaka aktualnih akcija protiv covida.
Ipak, sve je to za sada samo plan. Prema riječima stručnjaka, zajednički pristup bi bio od velike pomoći, ali realnost jest - da bismo se borili protiv budućeg neprijatelja, svi se moraju prvo riješiti sadašnjeg.
Glavni problem s omikronom, novom varijantom korona virusa, velik je broj novih mutacija koje bi potencijalno mogle omogućiti brže širenje, objašnjava za RT profesor Jose Antonio Lopez Guerrero s Odjela za molekularnu biologiju na Autonomnom sveučilištu u Madridu.
Srećom, zaraženi pokazuju samo blage ili umjerene simptome bolesti. Također, do sada nisu zabilježeni smrtni slučajevi uzrokovani novim sojem.
No, pitanje je što se može učiniti da se to zaustavi.
"Ograničiti letove iz najugroženijih gradova ne bi trebala biti jedina mjera. I ne bismo trebali izvršavati prevelik pritisak na zemlje koje prijavljuju nove slučajeve ove varijante", kaže Lopez.
"Potrebna je stroga kontrola onih koji dolaze iz područja koja su žarišta, naravno. Ali također bismo trebali pojačati ograničenja koja su možda bila ublažena, poput nošenja maski, socijalne distance i obveznog provjetravanja prostorija".
No, prije svega, kaže, tu je cijepljenje.
'Idući puta bi moglo biti gore'
"Bez obzira na to što virus može nadvladati učinak cjepiva, cijepljenje je ključno", zaključuje Guerrero.
Istovremeno, Sarah Gilbert, inače jedna od kreatora cjepiva Oxford-AstraZeneca, upozorava da bi buduće pandemije mogle biti smrtonosnije od trenutačne covid krize.
Gilbert ističe da je potrebno osigurati više sredstava za u cilju pripravnosti na pandemiju kako bi se spriječilo da dođe do gubitka postignutog napretka, prenosi BBC.
Također je upozorila da bi cjepiva mogla biti manje učinkovita protiv varijante omikron.
"Ovo neće biti posljednji put da virus prijeti našim životima. Istina je zapravo da bi idući puta moglo biti gore. Mogao bi biti zarazniji, smrtonosniji ili oboje".
"Ne možemo dozvoliti situaciju da smo prošli kroz sve što smo prošli, a da onda ustanovimo da golemi gospodarski gubici koje smo pretrpjeli znače da još uvijek nema sredstava potrebnih da budemo pripravni na pandemiju. Napredak koji smo postigli i znanje koje smo stekli ne smiju biti izgubljeni", ističe Gilbert.
Govoreći o varijanti omikron, rekla je da njegov šiljasti protein sadrži mutacije za koje se zna da povećavaju prenosivost virusa.
"No, postoje dodatne promjene koje mogu značiti da antitijela izazvana cjepivima ili infekcijom drugim varijantama mogu biti manje učinkovita u prevenciji infekcije omikronom".
Dodala je da bi ljudi trebali biti na oprezu.
"Dok ne doznamo više, trebali bismo biti oprezni i poduzeti korake da usporimo širenje ove nove varijante", zaključuje Gilbert.