NEUSPJELI ATENTAT

Ali Agca priznao: 'Homeini je naredio da ubijem papu Ivana Pavla II.'

zadar, 090603forum, sv. donatdocek svetog oca papa ivan pavao drugi pozdravlja vjernikefoto: srdan vrancic-desk-
 Srđan Vrančić/CROPIX

VATIKAN - Turčin Mehmet Ali Agca, koji je u svibnju 1981. pokušao ubiti papu Ivana Pavla II. na Trgu sv. Petra, u knjizi je, objavljenoj u izdanju talijanske izdavačke kuće Chiarelettere otkrio kako je ajatolah Homeini, vođa iranske islamske revolucije, bio inicijator toga neuspjelog atentata.

U knjizi objavljenoj u petak u Italiji pod nazivom "Obećali su mi raj. Moj život i istina o atentatu na Papu", Agca otkriva kako mu je pokojni ajatolah Homeini naredio da ubije papu Ivana Pavla II. te da su ga u Iranu, nakon bijega iz turskoga zatvora, obučavale Homeinijeve snage.

Agca tvrdi da ga je iranski vođa osobno pozvao da "u ime Alaha" ubije Ivana Pavla. Knjiga je pisana u prvom licu. Ali Agca, za kojega su liječnici ustvrdili da ima mentalnih problema, ispričao je kako je, nakon bijega iz turskoga zatvora gdje je izdržavao kaznu zbog ubojstva jednog novinara, stigao u Iran gdje ga je jedne noći posjetio vrhovni vođa iranske revolucije ajatolah Homeini.

"Ali, ti moraš ubiti Papu u ime Alaha. Moraš ubiti toga đavoljeg namjesnika na Zemlji, Sotonina vikara na ovome svijetu. Smrt vođi licemjernih nevjernika. Neka tvoja ruka ubije Ivana Pavla II. Ne sumnjaj, imaj vjere, ubij za njega, ubij tog Antikrista, ubij bez imalo grižnje savjesti Ivana Pavla II., a potom oduzmi sebi život kako pokušaj izdaje ne bi upropastio tvoj čin", piše u knjizi bivši ekstremist i pripadnik militantne skupine Sivi vukovi, izlažući još jednu novu tezu o tome nikada rasvijetljenom zločinu.

U knjizi Agca iznosi i pojedinosti susreta s Papom koji ga je došao posjetiti i oprostiti mu u rimskome zatvoru Rebibbia, 27. prosinca 1983.

Poglavar Katoličke crkve Ivan Pavao II. u svibnju 1981. teško je ranjen u atentatu što ga je na vatikanskom Trgu sv. Petra izvršio turski ekstremist Agca, a nagađalo se da iza njega stoji bugarska obavještajna služba.

Agca je 10. svibnja 1981. doputovao u Rim vlakom iz Milana. U Rimu se susreo s trojicom suradnika - jednim Turčinom i dvojicom Bugara. Nikada dosad nije objelodanio pojedinosti o atentatu. Na dan 13. svibnja, Agca i njegov pomoćnik čekali su dolazak Pape na Trgu sv. Petra. Na prolasku automobila s Papom, Agca je iz neposredne blizine ispalio nekoliko hitaca ali su ga promatrači i vatikanski šef sigurnosti Camillo Cibin spriječili u dovršetku atentata. Ivana Pavla II. ipak su pogodila četiri metka, od čega dva u donji dio trbuha i po jedan u lijevu i desnu ruku. Prilikom atentata bila su ranjena i dvojica vjernika. Drugi atentator se uspaničio i pobjegao, ne zapucavši i ne aktiviravši bombu.

Agca je tijekom istrage često mijenjao iskaz te je spominjao i veze s palestinskim skupinama. U srpnju 1981. osuđen je na doživotni zatvor, no 2000. godine ga je na Papin zahtjev talijanski predsjednik Ciampi pomilovao. Tijekom odsluženja zatvorske kazne, Agcu je u talijanskom zatvoru 1983. posjetio poglavar Katoličke crkve, a poslije se susreo i s Agcinom majkom i bratom. Tijekom posjeta Bugarskoj u svibnju 2002. papa Ivan Pavao II. izjavio je kako ne vjeruje da Bugari stoje iza napada.

Vatikan: Agcine tvrdnje o Homeiniju su čista laž

Izjava Turčina Mehmeta Alija Agce, koji je u svibnju 1981. pokušao ubiti u Ivana Pavla II., da je atentat naručio ajatolah Homeini, "neistinita" je, reagirala je u petak Sveta Stolica a iransko veleposlanstvo ocijenilo ju je "klevetničkom".

U dugom priopćenju objavljenom na mrežnoj stranici Radio Vatikana, glasnogovornik Svete Stolice otac Federico Lombardi reagirao je u podrugljivom tonu naslovivši tekst "Nova istina ili, bolje, nove laži Agce" poznatog po proturječnim izjavama i slabom psihičkom zdravlju.

Knjiga je "neprihvatljiva i duboko vrijeđa osjećaje iranskog naroda. U njoj se iznose klevete, teške i neutemeljene optužbe" protiv utemeljitelja Islamske Republike", rekao je glasnogovornik iranskog veleposlanstva za agenciju ANSA-u.

U knjizi pisanoj u prvom licu, objavljenoj u nakladi Chiareletterea, Ali Agca priča kako je stigao u Iran nakon bijega iz turskog zatvora gdje je služio kaznu zbog ubojstva novinara.

Vrhovni vođa iranske revolucije, ajatolah Homeini, navodno mu je na turskom dao nalog da "ubije papu, sotonina namjesnika na Zemlji" i "vođu nevjernika".

Tako ovaj bivši muslimanski ekstremist s krajnje desnice, pripadnik pokreta "Sivih vukova" iznosi još jednu u nizu teza o tom nikad rasvijetljenom zločinu. Ta se pretpostavka napose kosi s činjenicom da su suniti, u većini u Turskoj, često neprijateljski i s nepovjerenjem gledali na Homeinijevu šijitsku revoluciju.

U svojoj tobožnjoj ispovijesti pod nazivom "Obećali su mi raj. Moj život i istina o atentatu na papu" Ali Agca tvrdi da je prenio čitave rečenice iz razgovora s Ivanom Pavlom II. koji ga je došao posjetiti u ćeliju u rimskom zatvoru Rebibbiji 27. prosinca 1983. i oprostio mu.

Po njegovoj priči, tada je poljskom papi povjerio da su naručitelji bili Iranci. Ivan Pavao II. je navodno zatražio od njega da prijeđe na kršćanstvo i poručio mu: "Opraštam tebi i njima".

Otac Lombardi je zanijekao tu tvrdnju pošto se raspitao kod kardinala Stanislawa Dziwisza, bivšeg osobnog tajnika Karola Wojtyle koji je bio u prostoriji gdje se održao razgovor: "Odlučno niječe da su (dvojica ljudi) razgovarala o naručiteljima i o ajatolahu Homeiniju te da je papa pozvao atentatora da prijeđe na kršćanstvo".

Usto je opovrgnuo da je papa poslije pisao Agci pozivajući ga ponovo da se pokrsti i da mu je kardinal Joseph Ratzinger, budući Benedikt XVI. slao pisma. "Odgovor je potpuno jasan: primio je Agcina pisma ali nikada nije odgovorio na njih".

Otac Lombardi ističe da talijanski nakladnik Chiarelettere sigurno očekuje od knjige "još jedan uspjeh" nakon "Njegove Svetosti", bestselera Gianluigija Nuzzija o Papinim tajnim dokumentima, objavljena 2012.

Tobožnja Agcina "istina" je "vješto ispričana narodu uz pomoć ghost-writera koji je ostao anoniman", ističe taj isusovac koji nema razloga da sumnja kako Agca doista stoji iza ovih novih pseudoispovijesti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. travanj 2024 00:55