Kada je ajatolah Ali Hamenei ubijen u američko-izraelskim napadima na početku rata na Bliskom istoku, šef sigurnosnog aparata Ali Larijani postao je još moćniji nego što je desetljećima bio.
Izraelski ministar obrane Israel Katz objavio je u utorak da je Larijani ubijen, ali iranske vlasti to zasad nisu potvrdile.
Larijani je od početka rata više javno nastupao nego novi vrhovni vođa Modžtaba Hamenei, koji fizički nije viđen u javnosti otkako je naslijedio ubijenog oca.
Najviši iranski sigurnosni dužnosnik pojavio se prošli tjedan na provladinom prosvjedu u Teheranu, prkoseći Izraelu i SAD-u.
Bude li potvrđena, njegova smrt bit će veliki udarac Islamskoj Republici, koja će ostati bez političara koji je uspješno kombinirao ideologiju i diplomaciju.
Ubijen najmoćniji čovjek Irana, lansirane rakete prema Izraelu, oglasio se ajatolah Hamenei!
Pragmatik
Balansirajući između ideološke lojalnosti i pragmatičnog državništva, Larijani je prije rata bio ključna osoba iranske nuklearne politike i strateške diplomacije.
Poznat po umjerenom tonu, 68-godišnjak je nakon dugogodišnje karijere u vojsci, medijima i parlamentu stekao povjerenje ubijenog Hameneija.
Nakon prethodnog iranskog rata s Izraelom i SAD-om 2025., imenovan je na čelo najviše sigurnosne institucije u zemlji, Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, poziciju na kojoj je bio prije gotovo dvadeset godina.
Izrazito vidljiv bio je u diplomatskoj areni, putujući po zemljama Zaljeva kao što su Oman i Katar, dok je Iran vodio nuklearne pregovore koje je rat na kraju prekinuo.
‘Pronicljiv operativac‘
- Larijani je pravi insajder, pronicljivi operativac koji zna kako sustav funkcionira, rekao je Ali Vaez iz Krizne grupe za Iran.
Rođen je 1957. u Nadžafu u Iranu kao sin uglednog šijitskog klerika bliskog s osnivačem Islamske Republike ajatolahom Ruhollahom Homeinijem. Njegova obitelj desetljećima je bila utjecajna u iranskom političkom sustavu. Doktorat iz zapadne filozofije stekao je na sveučilištu u Teheranu.
Veteran Iranske revolucionarne garde iz iransko-iračkog rata, Larijani je od 1994. pa idućih deset godina bio direktor državne televizije, a predsjednik parlamenta od 2008. do 2020.
Godine 1996. imenovan je kao Hameneijev predstavnik u Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost. Kasnije je postao tajnik vijeća i od 2002. do 2007. glavni nuklearni pregovarač s Britanijom, Francuskom, Njemačkom i Rusijom.
Natjecao se na predsjedničkim izborima 2005. i izgubio od populističkog kandidata Mahmouda Ahmadinedžada s kojim se nije slagao u vezi s nuklearnom diplomacijom. Iz utrke za predsjednika diskvalificiran je 2021. i 2024.
Povratak na čelo Vijeća za nacionalnu sigurnost promatrači su tumačili kao znak promjene u njegovoj reputaciji konzervativca sposobnog da uskladi ideološku predanost s pragmatizmom.
Udar u središte moći: Ova likvidacija važnija je od smrti ajatolaha, Teheranu prijeti razdor
Larijani je podržao nuklearni sporazum sa svjetskim silama iz 2015., koji je propao kada se američki predsjednik Donald Trump iz njega povukao tri godine kasnije.
U ožujku 2025. Larijani je upozorio da bi nastavak vanjskog pritiska mogao dovesti do promjene iranske nuklearne strategije.
- Ne pokušavamo proizvesti nuklearno oružje, ali ako u vezi s iranskim nuklearnim pitanjem učinite nešto krivo, prisilit ćete Iran da krene tim putem jer se mora obraniti, izjavio je na državnoj televiziji.
Larijani je uporno govorio da se pregovori s Washingtonom moraju ograničiti na nuklearni program i branio je obogaćivanje uranija kao suvereno pravo Irana.
Nasilna represija
Larijani je bio među državnicima koje je SAD u siječnju sankcionirao zbog represije nad prosvjednicima koji su se pobunili protiv gospodarske krize.
Prema organizacijama za zaštitu ljudskih prava, u brutalnom vladinom obračunu s demonstrantima ubijeni su deseci tisuća ljudi.
Larijani je priznao da su prosvjede izazvali ekonomski problemi, ali je za nasilje okrivio vanjsko upletanje SAD-a i Izraela.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....