ČISTA TEHNOLOGIJA

Američka ministrica tvrdi da je klimatska kriza otvorila priliku za tržište nuklearne energije

Tehnologije s niskim udjelom ugljika otvaraju tržišni potencijal od 23 bilijuna dolara do kraja ovog desetljeća
Nuklearna elektrana/Ilustracija
 Krzysztof Zatycki/AFP

Klimatska kriza otvara tržišnu priliku za tehnologije koje pridonose smanjenju emisija ugljika, poput nuklearne energije, uz ulaganja od 23 bilijuna dolara do 2030. godine, rekla je američka ministrica energetike Jennifer Granholm koja je ponovno pokrenula Partnerstvo za transatlantsku energiju i klimatsku suradnju (P-TECC).

To je program za primjenu čistih tehnologija u srednjoj i istočnoj Europi, a financira ga SAD.

Tehnologije s niskim udjelom ugljika otvaraju tržišni potencijal od 23 bilijuna dolara do kraja ovog desetljeća i nude "ogroman potencijal za zemlje s obje strane Atlantika", rekla je Granholm, a prenosi portal euractiv.com

Govoreći ovoga tjedna na internetskom brifingu za novinare, Granholm je rekla da će transatlantsko tržište "otvoriti priliku za pokretanje novih poslova, novih industrija, za privlačenje milijardi dolara novih ulaganja i zasigurno za otvaranje milijuna novih radnih mjesta".

Također je izrazila "snažnu podršku SA-a Inicijativi triju mora", koja okuplja 12 zemalja EU-a: Austriju, Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju, smještenih između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora.

Za Granholm, jačanje transatlantske suradnje na području čiste energije postaje sve hitnije zbog klimatskih promjena.

U SAD-u, program predsjednika Bidena "build back better" uključuje cilj da se cjelokupna američka električna energija proizvede iz "čistih izvora" do 2035. godine, objasnila je, rekavši da to uključuje smanjenje emisije CO2 za više od 50 posto do 2030. godine i njihovo smanjenje na nulu do 2050.

"Znam da Europa radi na sličnim mjerama", rekla je dodajući da SAD s europskim partnerima razgovara o suradnji na području nuklearne energije.

U listopadu prošle godine Varšava i Washington potpisali su 30-godišnji sporazum o suradnji u razvoju poljskog programa civilne nuklearne energije.

Varšava očekuje da će njezina prva nuklearna elektrana početi s radom 2033. Očekuje se da će do 2043. godine biti instalirano između šest i devet gigavata nuklearne energije, uz procijenjene troškove od 4,66 milijuna eura po megavatu, a SAD nastoji dobiti te ugovore.

U srpnju je američka tvrtka za nuklearnu energiju Westinghouse najavila pokretanje napredne studije inženjeringa i dizajna poljskog programa nuklearne energije.

"To je prilika da se uz američku tehnologiju pomogne u zadovoljavanju potreba Poljske za čistom energijom, a Westinghouse će za svoj projekt ponuditi svoj nuklearni reaktor AP1000", rekao je Granholm.

Suradnja sa istočnoeuropskim zemljama nije ograničena samo na nuklearnu energiju i obuhvaća cijeli niz čistih tehnologija, od solarne i energije vjetra, do geotermalne i vodikove te uporabe biomase i baterija, rekla je.

Granholm je priznala da se ne sviđa baš svima u Europi nuklearna energija.

"No reći ću da u zemljama koje ju žele ne možemo zanemariti razvoj čistih, sigurnih i pouzdanih izvora energije", rekla je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2021 20:22