Novi obavještajni podaci do kojih su došli američki dužnosnici pokazuju da je napad na plinovode Sjeverni tok prošle godine izvela neimenovana proukrajinska skupina, što je korak prema utvrđivanju odgovornosti za čin sabotaže koji je mjesecima zbunjivao istražitelje s obje strane Atlantika, javlja NY Times.
Američki dužnosnici istaknuli su kako nemaju dokaza da su predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ili njegovi visoki dužnosnici bili uključeni u operaciju, ili da su počinitelji djelovali prema uputama bilo kojeg dužnosnika ukrajinske vlade.
Napad na plinovode koji Rusiju povezuju sa zapadnom Europom potaknuo je špekulacije o tome tko je kriv, od Moskve do Kijeva i Londona do Washingtona, i ostao je jedna od velikih neriješenih misterija od početka ruske agresije na Ukrajinu.
Eksplozije na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2 dogodile su se 26. rujna 2022. godine. Moskva od početka tvrdi da je Zapad odgovoran za sabotažu Sjevernog toka, no za to nije iznijela dokaze.
Istražitelji iz Švedske i Danske, u čijim su se isključivim gospodarskim zonama eksplozije dogodile, rekli su ranije da su one rezultat sabotaže, no nisu objavili koga smatraju odgovornim za to.
Za Ukrajinu i njezine saveznike neki dužnosnici smatraju kako imaju najlogičniji potencijalni motiv za napad na plinovode. Godinama su se protivili projektu, nazivajući ga prijetnjom nacionalnoj sigurnosti jer bi Rusiji omogućio lakšu prodaju plina Europi. Dužnosnici ukrajinske vlade i vojne obavještajne službe tvrde da nisu imali nikakvu ulogu u napadu i da ne znaju tko ga je izveo.
Američki dužnosnici rekli su da postoji mnogo toga što ne znaju o počiniteljima i njihovoj povezanosti. Pregled novoprikupljenih obavještajnih podataka sugerira da su oni bili protivnici ruskog predsjednika Vladimira Putina, ali ne navodi tko su članovi skupine, niti tko je upravljao operacijom ili ju financirao.
Američki dužnosnici odbili su otkriti prirodu obavještajnih podataka, kako su dobiveni ili bilo kakve detalje o snazi dokaza koje sadrže.
Rekli su da nema čvrstih zaključaka o tome, ostavljajući otvorenom mogućnost da je operaciju provela neka organizacija povezana s ukrajinskom vladom ili njihovim obavještajnim službama, navodi NY Times.
‘Nema dokaza da su napad izveli Rusi‘
Neke početne američke i europske spekulacije bile su usredotočene na moguću krivnju Rusije, posebno s obzirom na njezinu moć u podmorskim operacijama, iako nije jasno kakvu bi motivaciju Kremlj imao u sabotiranju plinovoda s obzirom na to da su oni bili važan izvor prihoda i sredstvo za ruski pritisak na Europu. Prema jednoj procjeni, troškovi popravka cjevovoda kreću se oko 500 milijuna dolara. Američki dužnosnici kažu da nisu pronašli nikakve dokaze o umiješanosti ruske vlade u napad.
Američki dužnosnici koji su imali uvid u obavještajne podatke rekli su kako vjeruju da su saboteri najvjerojatnije ukrajinski ili ruski državljani, ili neka kombinacija to dvoje. Nisu umiješani američki ili britanski državljani, tvrde.
Plinovodi su, podjetimo, razoreni podvodnom eksplozijom u rujnu, što je Washington tada opisao kao čin sabotaže.
Europski dužnosnici su pak javno poručili kako vjeruju da je operaciju usmjerenu na Sjeverni tok sponzorirala neka država, vjerojatno zbog sofisticiranosti te činjenice da su počinitelji postavili i detonirali eksploziv na dnu Baltičkog mora, a da nisu otkriveni. NY Times ističe kako američki dužnosnici nisu javno ustvrdili kako je složenu operaciju sabotaže sponzorirala neka država.
Eksplozivi su najvjerojatnije postavljeni uz pomoć iskusnih ronilaca koji nisu radili za vojsku ili obavještajne službe, rekli su američki dužnosnici koji su imali uvid u nove obavještajne podatke. No moguće je da su počinitelji u prošlosti prošli neku vrstu obuke specijalnih vojnih jedinica.
Dužnosnici su rekli da još uvijek postoje ogromne praznine u onome što američke obavještajne agencije i njihovi europski partneri znaju o onome što se dogodilo. No, istodobno ističu kako bi ovo mogao predstavljati prvi značajan trag proizašao iz nekoliko pomno čuvanih istraga, čiji bi zaključci mogli imati velike posljedice na koaliciju koja podržava Ukrajinu.
Svaka naznaka ukrajinske upletenosti, bilo izravne ili neizravne, mogla bi poremetiti delikatan odnos između Ukrajine i Njemačke, pogoršavajući potporu u njemačkoj javnosti koja je u ime solidarnosti platila visoke cijene energije.
CIA odbila dati komentar
Američki dužnosnici koji su upoznati s ovim obavještajnim podacima podijeljeni su oko toga koliku težinu pridati novim informacijama. Svi su govorili pod uvjetom anonimnosti.
Ističu kako nova obavještajna izvješća povećavaju njihov optimizam da američke špijunske agencije i njihovi partneri u Europi mogu pronaći više informacija, što bi im moglo omogućiti da donesu čvrst zaključak o počiniteljima. Nejasno je koliko će taj proces trajati. Američki dužnosnici nedavno su razgovarali o obavještajnim podacima sa svojim europskim kolegama, koji su preuzeli vodstvo u istrazi napada.
Glasnogovornica CIA-e odbila je komentirati nove informacije.
Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 protežu se dužinom od 1200 kilometara, sve od sjeverozapadne obale Rusije do Lubmina u sjeveroistočnoj Njemačkoj. Izgradnja prvog stajala je više od 12 milijardi dolara, a dovršena je 2011. godine.
Sjeverni tok 2 koštao je nešto manje od prvog plinovoda i dovršen je 2021., unatoč prigovorima dužnosnika u Sjedinjenim Državama, Britaniji, Poljskoj i Ukrajini koji su upozorili da će to povećati njemačko oslanjanje na ruski plin. Tijekom buduće diplomatske krize između Zapada i Rusije, tvrdili su ovi dužnosnici, Moskva bi mogla ucijeniti Berlin prijetnjom da će smanjiti opskrbu plinom, o kojoj su Nijemci uvelike ovisili, posebno tijekom zimskih mjeseci. (Njemačka se odviknula od oslanjanja na ruski plin tijekom prošle godine.)
Početkom prošle godine, američki predsjednik Biden, nakon sastanka s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom u Bijeloj kući, rekao je da će odluka Putina hoće li napasti Ukrajinu odrediti sudbinu Sjevernog toka 2. "Ako Rusija izvrši invaziju, onda više neće biti Sjevernog toka 2", rekao je Biden. "Mi ćemo tome stati na kraj", dodao je. Na pitanje kako bi se to točno moglo postići, Biden je zagonetno odgovorio: "Obećavam vam da ćemo to moći učiniti."
Nekoliko tjedana kasnije, Scholz je najavio da će njegova vlada blokirati da plinovod Sjeverni tok 2 postane operativan. Dva dana nakon toga, Rusija je pokrenula invaziju.
Nakon eksplozija u rujnu, došlo je do brojnih špekulacija o tome što se doista dogodilo na morskom dnu u blizini danskog otoka Bornholma.
Poljska i Ukrajina odmah su optužile Rusiju za postavljanje eksploziva, ali nisu ponudile nikakve dokaze.
Rusija je zauzvrat optužila Veliku Britaniju da je izvela operaciju - također bez dokaza. I Moskva i London zanijekali su bilo kakvu umiješanost u eksplozije.
Istraživački novinar tvrdi: Operaciju izvela Amerika!
Prošlog mjeseca, istraživački novinar Seymour Hersh objavio je članak na newsletter platformi Substack zaključivši da su Sjedinjene Države izvele operaciju prema uputama predsjednika Bidena. Iznoseći svoju teoriju, Hersh je citirao predsjednikovu prijetnju prije invazije da će "stati na kraj" Sjevernom toku 2 i slične izjave drugih viših dužnosnika SAD-a.
Američki dužnosnici kažu da Biden i njegovi glavni suradnici tvrde da nisu dali naredbe za misiju uništavanja plinovoda Sjeverni tok i poručuju kako SAD nije umiješan.
Bilo kakva otkrića koja bi okrivila Kijev ili snage povezane s Ukrajinom mogle bi izazvati reakciju u Europi i otežati Zapadu održavanje ujedinjene fronte u potpori Ukrajini.
Američki dužnosnici i obavještajne agencije priznaju da imaju ograničen uvid u donošenje odluka u Ukrajini.
Unatoč dubokoj ovisnosti Ukrajine o Sjedinjenim Državama u pogledu vojne, obavještajne i diplomatske potpore, ukrajinski dužnosnici nisu uvijek transparentni sa svojim američkim kolegama o svojim vojnim operacijama, posebno onima protiv ruskih ciljeva iza neprijateljskih linija. Te su operacije frustrirale američke dužnosnike, koji vjeruju da one nisu mjerljivo poboljšale položaj Ukrajine na bojnom polju, ali su riskirale otuđenje europskih saveznika i širenje rata, podsjeća NY Times.
Operacije koje su, kako piše NY Times, "uznemirile Sjedinjene Države", uključivale su napad početkom kolovoza na rusku zračnu bazu Saki na zapadnoj obali Krima, napad kamionom bombom u listopadu koji je uništio dio mosta u Kerčkom tjesnacu, koji povezuje Rusiju s Krimom, i napade dronovima u prosincu na ruske vojne baze u Ryazanu i Engelsu, oko 480 kilometara od ukrajinske granice. Ali bilo je i drugih sabotaža i nasilja dvosmislenijeg porijekla koje je američkim obavještajnim agencijama bilo teže pripisati ukrajinskim sigurnosnim službama.
Jedna od njih bila je eksplozija automobila bombe u blizini Moskve u kolovozu u kojoj je ubijena Daria Dugina, kći istaknutog ruskog nacionalista. Kijev je zanijekao bilo kakvu umiješanost, ali su američke obavještajne agencije na kraju povjerovale da su ubojstvo odobrili ono što su američki dužnosnici nazvali "elementi" iz ukrajinske vlade. Kao odgovor na otkriće, Bidenova administracija privatno je prekorila Ukrajince i upozorila ih da ne poduzimaju slične radnje.
Eksplozije na Sjevernom toku dogodile su se pet tjedana nakon ubojstva Darije Dugine. Nakon operacije Sjeverni tok, u Washingtonu su se pojavila nagađanja i zabrinutost da bi dijelovi ukrajinske vlade također mogli biti uključeni i u tu operaciju, javlja NY Times.
Mats Ljungqvist, tužitelj koji vodi istragu u Švedskoj, rekao je za The New York Times krajem prošlog mjeseca da se potraga njegove zemlje za počiniteljima nastavlja. "Moj je posao pronaći one koji su digli u zrak Sjeverni tok. Mislim li da je Rusija digla u zrak Sjeverni tok? Nikad nisam tako mislio. Nije logično. Ali kao i u slučaju ubojstva, morate biti otvoreni za sve mogućnosti", rekao je Ljungqvist.