Ključni događaji:
- Zaharova o nuklearnoj eskalaciji: Ne testirajte naše strpljenje
- Stoltenberg: Ukrajini isporučeno više od 98% obećanih borbenih vozila
- Rusi granatirali Mikolajiv
- Bijela kuća i Bruxelles pozdravljaju razgovor Xija i Zelenskog
- Rusija mijenja Zakon o izdaji
Rusija odbila zahtjev veleposlanstva SAD-a da posjete uhićenog američkog novinara
Rusko ministarstvo vanjskih poslova odbilo je u četvrtak zahtjev američkog veleposlanstva da idući mjesec posjete pritvorenog novinara Wall Street Journala Evana Gershkovicha.
Odluka je odgovor na to što Washington nije osigurao vize ruskim novinarima iz skupine ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova kada je posjetio Ujedinjene narode u New Yorku, priopćilo je ministarstvo.
"S tim u vezi, Veleposlanstvo SAD-a je obaviješteno da se odbija njihov zahtjev za konzularnim posjetom američkog državljanina E. Gershkovicha, koji je pritvoren pod optužbom za špijunske aktivnosti 11. svibnja", stoji u priopćenju.
SAD inzistira da je Gershkovich pogrešno pritvoren zbog optužbi za špijunažu podignutih protiv njega. Gershkovich se trenutačno nalazi u zatvoru u Moskvi.
Prigožin o obustavljanju topničke vathe na Bahmut: To je bila šala, vojnički humor
Šef ruske plaćeničke skupine Wagner, Jevgenij Prigožin, rekao je u četvrtak da obustavljaju topničku vatru na Bahmut kako bi omogućili ukrajinskim snagama, koje se nalaze s druge strane bojišnice, da na siguran način pokažu grad američkim novinarima koji dolaze u posjet.
No, Prigožin je nešto kasnije objavio da se "šalio". “Ljudi, ovo je vojnički humor. Humor, i ništa više... Bila je to šala”, rekao je šef Wagnera u kasnijoj audio poruci.
Više pročitajte OVDJE.
Zaharova: Želimo izbjeći nuklearnu eskalaciju, ali ne testirajte naše strpljenje
Rusija ne planira krenuti putem nuklearne eskalacije u sukobu sa Zapadom zbog Ukrajine, ali drugi ne bi trebali testirati njezino strpljenje, rekla je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.
Njezini komentari uslijedili su nakon niza upozorenja visokih ruskih dužnosnika, uključujući predsjednika Vladimira Putina, da zapadna vojna potpora Ukrajini povećava rizike od katastrofalnog nuklearnog sukoba.
"Učinit ćemo sve da spriječimo razvoj događaja prema najgorem scenariju, ali ne po cijenu povrede naših vitalnih interesa", rekla je Zaharova na redovnoj konferenciji za novinare, prenosi Guardian agenciju Reuters. "Ne preporučam da itko sumnja u našu odlučnost i stavi je na kušnju u praksi", dodala je.
Rusija oštro kritizira opskrbu Ukrajine zapadnim oružjem i širenje vojnog saveza NATO-a bliže njezinim granicama. Finska, koja dijeli dugu granicu s Rusijom, ovog je mjeseca postala 31. članica NATO-a, dok sama Ukrajina također želi pristupiti, iako se suočava s protivljenjem nekih zemalja.
"Oni (SAD) nastavljaju namjerno kršiti naše temeljne interese, namjerno stvaraju rizike i podižu uloge u sukobu s Rusijom", rekla je Zaharova.
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, blizak Putinov saveznik, rekao je ranije ovog tjedna da je svijet "vrlo vjerojatno na rubu novog svjetskog rata".
Šef Wagnera: Zaustavljamo paljbu na Bahmut. Ukrajincima dolaze važni gosti
Šef ruske plaćeničke skupine Wagner, Jevgenij Prigožin, rekao je u četvrtak da obustavljaju topničku vatru na Bahmut kako bi omogućili ukrajinskim snagama, koje se nalaze s druge strane bojišnice, da na siguran način pokažu grad američkim novinarima koji dolaze u posjet. Više pročitajte OVDJE.
Ukrajinski ministar obrane: Očekivanja javnosti od naše protuofenzive su prevelika
Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov govorio je u intervjuu za novinsku kuću RBC Ukrajina o očekivanjima javnosti od ukrajinske protuofenzive protiv ruskih snaga.
Upitan jesu li očekivanja javnosti od protuofenzive donekle prevelika, rekao je: "Slažem se... Definitivno su prevelika. Svi žele još jednu pobjedu", kako prenosi CNN.
Reznikov je rekao da su ukrajinski uspjesi u regiji Harkiv i u gradu Hersonu uzrokovali da javnost sada vjeruje da je pobjeda ukrajinskih snaga moguća. "Oni žele sljedeću pobjedu. To je normalno… (ta) očekivanja uspjeha". rekao je Reznikov.
Ukrajina je uložila velike napore da prikrije početak bilo kakve protuofenzive. Hana Maljar, zamjenica Reznikova, ranije je rekla da protuofenziva neće biti objavljena.
Reznikov je, pak, tijekom intervjua rekao i da je prioritet Ukrajine bio ojačati protuzračnu obranu iz sovjetske ere. "Zemlja mora preživjeti, a za tu je svrhu protuzračna obrana prva stvar. Imamo sovjetski sustav kojem ponestaje raketa".
“Ovo nije sprinterska dionica... Mi trčimo maraton. Ne mogu reći koliko smo kilometara udaljeni od cilja", dodao je.
Do sada se 14.000 ukrajinskih vojnika vratilo u rat nakon obuke u Britaniji
Britanski vladin dužnosnik zadužen za pitanja obrane, Andrew Murrison, rekao je u Donjem domu britanskog parlamenta odgovarajući na pitanja o Ukrajini, kako je "prilično jasno" da po tom pitanju Velika Britanija prednjači u Europi.
"Kao što sam rekao u svom uvodnom obraćanju, konferencija o oporavku Ukrajine u lipnju dokazuje da je to proces u kojem je Ujedinjena Kraljevina imala ključnu ulogu". Murrison je, između ostaloga, rekao da Britanija pomaže u procesuiranju ratnih zločina povezanih sa sukobom.
Također je izvijestio da se 14.000 ukrajinskih vojnika do sada vratilo braniti svoju domovinu nakon obuke u Velikoj Britaniji.
"Ujedinjena Kraljevina će stajati uz Ukrajinu koliko god bude potrebno i potrošit će još 2,3 milijarde funti na vojnu potporu Ukrajini ove godine", rekao je Murrison.
Stoltenberg: Ukrajina je dosad dobila 230 tenkova
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u četvrtak da su članice i partneri vojnog saveza dosad isporučili Ukrajini 230 tenkova, više od 1550 oklopnih vozila i "goleme količine streljiva".
"Više od 98 posto borbenih vozila obećanih Ukrajini već je isporučeno", rekao je Stoltenberg na tiskovnoj konferenciji s luksemburškim premijerom Xavierom Bettelom u Bruxellesu.
"To znači više od 1550 oklopnih vozila, 230 tenkova i druge opreme, uključujući goleme količine streljiva. Ukupno smo obučili i opremili više od devet novih ukrajinskih oklopnih brigada. Ovo će staviti Ukrajinu u jaku poziciju da nastavi s preuzimanjem okupiranog teritorija", rekao je Stoltenberg, kako prenosi CNN.
NATO brigada se sastoji od nekoliko tisuća vojnika.
Američki general: Ruske snage imaju više vojnika nego na početku rata
Iako je Rusija pretrpjela tisuće gubitaka u svom ratu protiv Ukrajine, viši američki vojni zapovjednik u Europi, Christopher Cavoli, rekao je kongresnicima u srijedu da im je u arsenalu ostalo još mnogo vojne moći. "Ruske kopnene snage donekle su unazađene ovim sukobom, iako su danas veće nego što su bile na početku sukoba", rekao je general Cavoli, zapovjednik američkog Europskog zapovjedništva, Odboru za oružane snage Predstavničkog doma Kongresa.
"Zračne snage su izgubile vrlo malo, izgubile su 80 zrakoplova. Imaju još 1.000 lovaca i lovaca bombardera", rekao je. "Mornarica je izgubila jedan brod", dodao je.
Povjerljivi vojni dokumenti za koje se nedavno ustanovilo da su iscurjeli u javnost, dali su snimku mjesta ruskih kopnenih snaga u ratu. U jednom dokumentu, datiranom u veljači i ožujku, navodi se da je 527 od 544 raspoloživih ruskih bojni angažirano u ratu protiv Ukrajine. Njih 474 već su u zemlji, rekli su obavještajci.
U jednom dokumentu također se procjenjuje da je između 35.000 i 43.000 ruskih vojnika ubijeno u akciji tijekom sukoba.
Ti su gubici nedavno bili posebno teški u borbi oko Bahmuta. U utorak je glasnogovornik istočne skupine Oružanih snaga Ukrajine rekao da Rusija koncentrira "sve svoje snage na Bahmut i zapravo ne provodi tako snažne borbene operacije nigdje drugdje u našoj operativnoj zoni odgovornosti".
Rusija mijenja Zakon o izdaji
Rusi osuđeni za izdaju mogu biti osuđeni na doživotnu kaznu iza rešetaka, prema zakonu koji je u srijedu usvojilo Vijeće Federacije, javlja RT.
Trenutna kazna za izdaju je 12-20 godina zatvora i novčana kazna do 500.000 rubalja (6100 dolara). Članak 275 ruskog Kaznenog zakona definira ‘izdaju‘ kao špijunažu, davanje državnih tajni stranim državama i entitetima, "prebjeg neprijatelju", kao i pomaganje "stranoj državi, međunarodnoj ili stranoj organizaciji ili njihovim predstavnicima, čiji akcije su usmjerene protiv sigurnosti Ruske Federacije.”
Državna duma, donji dom parlamenta, odobrila je zakon prošli tjedan. Sljedeći korak je da dokument potpiše predsjednik Vladimir Putin. Vasili Piskarijov, šef sigurnosnog odbora Državne dume, rekao je ranije ovog mjeseca da bi promjena omogućila slanje prijestupnika u zatvore s maksimalnim osiguranjem i da bi značajno podigla ljestvicu za uvjetni otpust.
“Očuvanje sigurnosti Rusije naš je najveći prioritet”, napisao je na Telegramu zastupnik iz vladajuće stranke Jedinstvena Rusija.
Nacrtom zakona također se povećava maksimalna kazna sa 15 na 20 godina za terorističke napade i sabotaže u slučajevima u kojima djela ne rezultiraju smrtnim slučajevima. Također se podiže minimalna kazna s 5 na 7 godina za novačenje u terorističke aktivnosti i s 10 na 12 godina za pomaganje teroristima.
Članstvo u terorističkoj skupini bilo bi kažnjivo s 10-15 godina zatvora umjesto sadašnjih 5-10 godina.
Rusija je uvela strože kazne za nekoliko prekršaja otkako je Moskva pokrenula svoju vojnu operaciju u Ukrajini u veljači 2022. Prošle su godine povećane maksimalne kazne za dezerterstvo, pljačku i nepoštivanje zapovijedi pripadnika vojske.
Bruxelles i Bijela kuća pozdravili razgovor Zelenskog i Xija
Bijela kuća pozdravila je telefonski razgovor koji su u srijedu vodili kineski predsjednik Xi Jinping i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ali je poručila da je prerano reći hoće li dovesti do mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine.
John Kirby, glasnogovornik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost, rekao je novinarima da je razgovor "dobra stvar", no još se ne zna hoće li to dovesti do smislenog pomaka prema miru.
Bruxelles je također pozdravio prvi razgovor Xija i Zelenskog od početka ruske invazije.
"To je važan, dugo čekan prvi korak Kine u izvršavanju njezinih odgovornosti kao članice Vijeća sigurnosti UN-a", rekao je glasnogovornik Europske komisije Eric Mamer.
Jedan mrtav i 23 ranjena u ruskom raketnom napadu na ukrajinski Mikolajiv
Jedna osoba je ubijena, a 23 ih je ranjeno, uključujući i dijete, u ruskom raketnom napadu na stambeni blok i zgrade u južnom ukrajinskom gradu Mikolajivu u ranim jutarnjim satima u četvrtak, rekli su dužnosnici.
‘‘Rusija je tijekom noći bombardirala Mikolajiv s četiri projektila Kalibr koji su lansirani s Crnog mora‘‘, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski putem aplikacije Telegram.
‘‘Visokoprecizno oružje je ciljalo privatne kuće, povijesnu zgradu i neboder. Za sada znamo za jednu smrt i 23 ranjenih, uključujući i jedno dijete.‘‘
Video koji je objavio Zelenskij prikazuje veoma oštećene zgrade s razbijenim prozorima i dim koji se uzdiže iznad krovova.
Regionalni guverner Vitalij Kim je rekao da su hitne službe ugasile nekoliko požara izazvanih krhotinama projektila i da raščišćavaju ruševine.
Rusija poriče da je namjerno ciljala civile u svojoj invaziji punog opsega u kojoj su poginule tisuće ljudi, protjerani milijuni i uništeni gradove.
Mikolajiv, središte brodogradnje i luka, prije rata je imao populaciju od oko 470 tisuća stanovnika. Pretrpio je teška ruska bombardiranja tijekom rata.