U
Ž
I
V
O
Ključni događaji dana:
- Američki dužnosnici: Iza napada dronovima na Kremlj stoji ukrajinska jedinica
- Stoltenberg: ‘Članstvo Ukrajine u NATO-u usred rata nije na dnevnom redu‘
- Prigožin: ‘U Bahmutu poginulo oko 10.000 zatvorenika‘
- Rusi žele vratiti bivše sovjetsko ime Bahmuta
- U Rusiji počinje suđenje Prebegu, trojici Britanaca i Šveđaninu
- Prigožin: ‘U takvom smo stanju da bi mogli je*eno izgubiti Rusiju!‘
- SAD: Nemamo veze s upadom u Rusiju
- Ruski premijer: Odnosi Pekinga i Moskve na neviđeno visokoj razini
Američki dužnosnici: Iza napada dronovima na Kremlj stoji ukrajinska jedinica
Američki dužnosnici tvrde da iza napada dronovima 3. svibnja na Kremlj vjerojatno stoji jedna od ukrajinskih obavještajnih jedinica, što predstavlja posljednju u nizu tajnih akcija protiv ruskih ciljeva koje su uznemirile Bidenovu administraciju, piše New York Times.
Američki obavještajci ne znaju koja je jedinica izvela napad niti jesu li predsjednik Volodimir Zelenski, ili njegovi najbliži dužnosnici, znali za njega.
Do preliminarne procjene došli su djelomice pomoću presretnutih komunikacija. Američki dužnosnici tvrde da je njihova razina uvjerenja da je ukrajinska vlada izravno odobrila napad dronovima na Kremlj ‘niska‘, ali to je zato što obavještajne agencije još nemaju konkretne dokaze kojima bi identificirali koji su vladini dužnosnici, ukrajinske jedinice ili operativci mogli bili uključeni.
Washington odobrio prodaju raketnih sustava zemlja-zrak Ukrajini
jedinjene Države su priopćile u srijedu da će prodati Ukrajini napredne raketne sustave zemlja-zrak u vrijednosti 285 milijuna dolara kako bi osnažile ukrajinsku protuzračnu obranu u pružanju otpora ruskoj agresiji.
"Ukrajina čim prije treba ojačati svoje mogućnosti obrane od ruskih raketnih i zračnih udara", navodi Američka agencija za vojnu suradnju (DSCA) u priopćenju.
State Department je odobrio prodaju o kojoj je obaviješten američki Kongres koji još treba dati svoj pristanak.
Protuzračna obrana se pokazala presudnom u odgovoru na baražnu paljbu ruskih raketa.
Prodaju sustava NASAMS prati slanje milijarda dolara američke vojne pomoći Ukrajini od početka ruske ofenzive 24. veljače 2022.
Prigožin je jedna od glavnih meta ukrajinskih obavještajaca
Zamjenik šefa ukrajinske Glavne obavještajne uprave Vadim Skibitski rekao je za njemački časopis Welt u intervjuu 24. svibnja da je osnivač Wagnerove skupine Jevgenij Prigožin jedna od glavnih meta ukrajinske obavještajne uprave.
- Pokušavamo ga ubiti, odgovorio je na pitanje Welta kakav je odnos ukrajinske obavještajne uprave s Prigožinom.
- Naš prioritet je uništiti zapovjednika jedinice koji naredi svojim ljudima napad, dodao je.
Pitanje je vjerojatno povezano s dokumentima američkih obavještajnih službi u kojima se sugerira da je Prigožin nekoliko puta bio ‘u kontaktu‘ s ukrajinskom obavještajnom službom, jer je navodno nudio Ukrajini lokacije ruskih snaga u zamjenu za povlačenje ukrajinskih snaga oko Bahmuta.
Skibitski je upozorio da je ruski čelnik Vladimir Putin ipak glavna meta ukrajinskih obavještajaca.
- Primijetio je da mu se približavamo, ali možda se i boji da ga njegovi ne ubiju, dodao je.
U Rusiji počinje suđenje Prebegu, trojici Britanaca i Šveđaninu
Rusija je priopćila da će sud u Rostovu na Donu suditi petorici stranih državljana, među kojima su trojica Britanaca, optuženih da su se borili uz ukrajinske snage protiv ruskih snaga.
Suđenje će započeti 31. svibnja, a tereti ih se između ostalog za terorističke aktivnosti. Vjeruje se da će im se suditi u odsutnosti.
Ruska državna agencija RIA Novosti priopćila je da se trojicu Britanaca, Šveđanina i hrvatskog državljanina optužuje da su se borili uz ukrajinske snage, uključujući pukovniju Azov.
Guardian prenosi da je riječ o Hrvatu Vjekoslavu Prebegu, Britancima, Johnu Hardingu, Andrew Hillu i Dylanu Healyju, te Šveđaninu Mathiasu Gustafssonu.
Podsjetimo, Vjekoslava Prebega su u travnju 2022. u Ukrajini zarobili Rusi kdo Mariupolja, a oslobođen je u razmjeni zatvorenika. U prosincu 2022. odlikovan je dekretom predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.
Glavni tajnik NATO-a priznao da su članovi saveza podijeljeni oko članstva Ukrajine
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg priznao je u srijedu da su članovi saveza podijeljeni u vezi s pristupanjem Ukrajine koje će biti na dnevnom redu sastanka na vrhu u Vilniusu u srpnju.
"O tom pitanju postoje razlike u mišljenju unutar saveza", priznao je Jens Stoltenberg prilikom obraćanja u German Marshall Fundu u Bruxellesu, podsjetivši da se "u NATO-u odluke donose konsenzusom".
"Tijekom dana ću razgovarati telefonom o koracima koje treba poduzeti i o odgovoru na želju Ukrajine da uđe u NATO", dodao je.
"Nitko vam ne može točno reći što će se odlučiti na summitu u Vilniusu", rekao je.
Amerikanci i mnogi drugi saveznici žele ostati pri izjavi iz Bukurešta, rekli su u povjerenju za AFP diplomati Sjevernoatlantskog saveza. Sa sastanka na vrhu u tome gradu 2008. čelnici su poručili da će Ukrajina i Gruzija "biti članice NATO-a", ne otkrivši kada će to biti.
Članstvo u NATO-u omogućilo bi Ukrajini da se pozove na odredbu o kolektivnoj obrani u članku 5 koji sve članice obvezuje da ju brane u slučaju napada.
Traju pregovori o "postavljanju temelja za dogovor o članstvu", rekao je jedan od diplomata. Postoji mogućnost da se Ukrajini daju sigurnosna jamstva, kao Švedskoj, čije pristupanje priječe Turska i Mađarska.
"Francuska je spremna dogovoriti se s Ukrajinom da joj se pruže sigurnosna jamstva koja će joj pomoći da se dugoročno brani i eventualno spriječi buduće agresije", rekao je glasnogovornik Quai d‘Orsayja.
Ne postoji konsenzus u okviru saveza vezano za termin "jamstvo", dodali su diplomati.
"Najveće sigurnosno jamstvo bit će pristupanje NATO-u, ali to se neće dogoditi dok traje rat", istaknuo je Jens Stoltenberg.
Počinje suđenje prvom od ruskih znanstvenika koji su radili na razvoju hipersoničnih projektila
Prvom od trojice ruskih znanstvenika koji su radili na razvoju ruskih hipersoničnih projektila, a koji su uhićeni pod sumnjom za izdaju, bit će suđeno sljedeći tjedan, priopćio je u srijedu sud koji vodi slučaj, prenosi The Guardian.
Kazneni postupak protiv 76-godišnjeg Anatolija Maslova bit će pokrenut na sudu u Sankt Peterburgu 1. lipnja, objavio je sud na svojoj internetskoj stranici.
On i dvojica kolega s istog sibirskog instituta uhićeni su pod sumnjom za izdaju prošle godine.
Slučaj je označen kao "strogo povjerljiv" i bit će zatvoren za medije i javnost, priopćio je sud. Također je rečeno da je Maslovu pritvor produljen do 10. studenog na zatvorenom ročištu u srijedu.
Rusija: Ukrajinci su napali naš ratni brod gliserima bez posade, uništeni su
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je u srijedu da su ruski ratni brod "Ivan Hurs" napali ukrajinski gliseri bez posade u Crnom moru, na prilazu Bosporskom tjesnacu.
U izjavi objavljenoj na Telegramu, ministarstvo je navelo da je ratni brod štitio plinovode Turski tok i Plavi tok, koji prenose plin iz Rusije u Tursku, dijelom preko Crnog mora.
"Sva neprijateljska plovila su uništena vatrom iz standardnog naoružanja ruskog broda 140 kilometara sjeveroistočno od Bospora", dodaje se u priopćenju.
Stoltenberg: Ulazak Ukrajine u NATO usred rata nije na dnevnom redu, a poslije ćemo vidjeti
Ukrajina neće moći ući u NATO sve dok traje rat, rekao je u srijedu šef zapadnog vojnog saveza Jens Stoltenberg.
"Mislim da su svi shvatili da postati članica usred rata nije na dnevnom redu”, rekao je Stoltenberg na događanju u Bruxellesu. "Pitanje je što će se biti kada rat završi", dodao je, prenosi The Guardian agenciju Reuters.
Očekuje se da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osobno prisustvovati idućem summitu NATO-a u Vilniusu u srpnju, a ranije je ukrajinski predsjednik izjavio da bi bio pravi trenutak za političku izjavu o izgledima članstva Ukrajine u NATO-u.
U Ukrajini poginulo oko 10.000 zatvorenika koje je unovačio Wagner
Oko 10.000 od 50.000 zatvorenika unovačenih u ruskim zatvorima poginulo je u Ukrajini, gdje su bili na prvoj crti u krvavoj bitci za Bahmut, priznao je vođa i osnivač te plaćeničke skupine Jevgenij Prigožin.
"Izabrao sam 50.000 zatvorenika od kojih je 20 posto poginulo", rekao je Prigožin u razgovoru koji je u utorak navečer objavio bloger blizak Kremlju Konstantin Dolgov.
Ujedno je rekao da je u borbama poginuo sličan udio profesionalnih vojnika, ne navodeći njihov broj.
Po njegovim riječima, ukrajinski gubitci su mnogo veći: "Imam triput manje poginulih i (...) oko dvaput manje ranjenih".
Prigožin je tako prvi put otvoreno progovorio o razmjerima gubitaka njegove skupine dok se na ruskoj strani čini sve kako se ne bi otkrio broj poginulih i ranjenih.
Ruska vojska je zadnji put objavila podatke u rujnu 2022. kada je izvijestila o 5.900 mrtvih u svojim redovima.
U povjerljivim američkim dokumentima koji su nedavno izašli u javnosti navodi se da su ruski gubitci na dan 1. ožujka bili između 35.500 i 43.500 ljudi, a ukrajinski od 16.000 do 17.500, ali tu je procjenu nemoguće provjeriti.
Lani je Prigožin, i sam zatvorenik u sovjetsko vrijeme, novačio ljude po zatvorima, obećavši zatvorenicima poništenje kazne ako prežive rat.
Kijev tvrdi da su vagnerovci tijekom bitke za Bahmut izvodili gotovo samoubojičke napade na ukrajinskoj crti obrane, ginući u velikom broju.
Jevgenij Prigožin optužuje ruski vojnih vrh da mu nije dopremio potrebno oružje i streljivo kako bi spriječio tako velike gubitke.
Proteklog vikenda skupina Wagner i ruska vojska ustvrdili su da su zauzeli Bahmut u cijelosti, što Kijev niječe. Prigožin je rekao da će se njegove snage povući iz grada do 1. lipnja i prepustiti položaje regularnoj vojsci.
Šojgu: ‘Oštro ćemo reagirati na sve upade ukrajinskih militanata‘
Ruski ministar obrane, Sergej Šojgu, rekao je da će Moskva reagirati ‘vrlo oštro‘ na eventualne buduće napade boraca koji iz Ukrajine upadaju na teritorij Rusije.
‘Na takve akcije ukrajinskih militanata nastavit ćemo odgovarati vrlo brzo i oštro‘, kazao je Šojgu.
Njegovo upozorenje stiže nakon još jednog incidenta zabilježenog u ponedjeljak u ruskom pograničnom gradu Belgorodu.
Ruski premijer kaže da su odnosi Kine i Rusije na ‘neviđeno visokoj razini‘
Ruski premijer Mihail Mišustin boravi u Pekingu, gdje je uoči potpisivanja bilateralnih sporazuma s Kinom rekao: "Danas su odnosi između Rusije i Kine na neviđeno visokoj razini".
Reuters izvještava da je rekao da je posjet Xi Jinpinga Rusiji u ožujku još jedan dokaz "posebne" prirode bilateralnih odnosa između dviju zemalja.
Rusi žele vratiti bivše sovjetsko ime Bahmuta
Vršitelj dužnosti šefa samoproglašene Narodne Republike Donjeck kaže da bi Bahmutu trebalo vratiti njegovo bivše sovjetsko ime ‘Artemovsk‘.
Denis Pušilin rekao je na Telegramu da je u utorak posjetio taj ukrajinski grad i ustvrdio da se nad ‘Artemovskom vijori ruska zastava‘.
Zahvalio je borcima Wagner grupe na njihovim naporima u razorenom gradu, dodajući da će ‘ruski grad‘ biti obnovljen.
Bahmut se nalazi u ukrajinskom Donjecku - dijelu industrijalizirane regije Donbas u kojoj se uglavnom govori ruski jezik, a koju Moskva želi pripojiti svojom samoproglašenom ‘specijalnom vojnom operacijom‘.
Iako ruska vojska i plaćenici Wagnera tvrde da su preuzeli punu kontrolu nad gradom tijekom vikenda, ukrajinske snage to osporavaju i kažu da su postigle manji napredak protiv ruskih snaga na rubu grada.
Prigožin: ‘U takvom smo stanju da bi mogli je*eno izgubiti Rusiju!‘
Osnivač plaćeničke grupe Wagner, Jevgenij Prigožin, upozorio je da se ruske elite moraju hitno uozbiljiti jer će u protivnom izgubiti rat u Ukrajini i riskirati izbijanje revolucije kod kuće.
U intervjuu objavljenom na njegovom Telegram kanalu, kazao je da će Ukrajinci pokušati okružiti Bahmut i napasti Krim.
‘Najvjerojatnije će se dogoditi scenarij jako nepovoljan za Rusiju pa se moramo pripremiti za naporan rat‘, kazao je Prigožin.
‘U takvom smo stanju da bismo mogli jebeno izgubiti Rusiju - to je glavni problem. Moramo uvesti ratno stanje.‘
Više pročitajte OVDJE.
U napadu na ruskom teritoriju korištena američka vozila
U ponedjeljak je skupina vojnika koji su se predstavili kao ruska opozicija napala okrug Grajvoron u regiji Belgorod, tik uz granicu s Ukrajinom. Moskva tvrdi da je riječ o Ukrajincima, što Kijev odbacuje. Rusija je u utorak poručila i da je napad gotov te da je eliminirala neprijatelja, dok je druga strana tvrdila da oni još traju.
Lokalne vlasti prenose kako je ubijeno najmanje osmero civila, a devet sela je evakuirano, prenosi agencija dpa.
Više pročitajte OVDJE.
Wagnerovci ostvarili napredak u Bahmutu
Grupa Wagner možda je ostvarila dodatni napredak u razorenom gradu Bahmutu, kazao je Institut za proučavanje rata.
Taj je američki think tank kazao kako ukrajinski glavni stožer u svojem 1800. izvješću, po prvi puta od prosinca 2022., nije spomenuo borbe u Bahmutu.
To bi moglo značiti da su wagnerovci ostvarili dodatni napredak unutar grada.
U Bahmutu se posljednjih nekoliko mjeseci vode žestoke borbe. Obje su strane zabilježile ogromne gubitke, a satelitske snimke pokazuju silne razmjere uništenja.
U srijedu Pentagon nije želio otkriti kakav je status grada te je li Rusija zauzela kontrolu nad tim područjem.
No ruske snage kazale su da su preko vikenda zauzele grad - što je tvrdnja koju je ukrajinska strana odbacila, iako priznaju da su se borbe intenzivirale.
Guverner Belgorodske oblasti: Devet ozlijeđenih u prekograničnom napad još u bolnici, troje u intenzivnoj
Vjačeslav Gladkov, guverner Belgorodske oblasti u Rusiji, rekao je prekogračni napad iz Ukrajine na tu oblast rezultirao hospitalizacijom devet osoba, destabilizacijom ključne infrastrukture te dislokacijom više od 500 osoba.
Podsjetimo, protukremaljske partizanske organizacije Legija Sloboda za Rusiju i Ruski dragovoljački korpus izvele su u ponedjeljak napad u Belgorodskoj oblasti. Najveća je to ofenzivna operacija unutar ruskih granica od početka invazije ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu.
- Noć nije bila potpuno mirna. Bilo je mnogo napada dronovima. Protuzračna se obrana većinom snašla no svejedno su stradali automobili, kuće i poslovne zgrade. Najvažnije, nema stradalih - ustvrdio je Gladkov na komunikacijskoj platformi Telegram.
- Oštećen je plinovod u Grajvoronu, izbio je manji požar. Popravljaju se električne mreže. Grajvoron će danas dobiti struju. Uslijedit će voda i telekomunikacije. Devet je osoba u bolnici, troje u intenzivnoj njezi. Njihovo je stanje ozbiljno. Više od 550 osoba nalazi se u privremenim prihvatilištima. Nadam se da će sigurnosne snage pregledati napadnuti prostor kako bi se isti mogli vratiti u svoje domove. Još uvijek nije utvrđena ukupna šteta koju je oblast pretrpjela.
- Primio sam i informaciju da su na selo Tomarovku u oblasti Jakovelski u dva navrata bačene eksplozivne naprave. Nije bilo požara, stradavanja i ozlijeđenih - dodao je Gladkov.
Ukrajinska državna televizija: Selo u Harkivskoj oblasti napadnuto dronom Šahad
Pozivajući se na izjave regionalnih čelnika, ukrajinska državna radiotelevizija Suspilne izvijestila je da su u selu u Harkivskoj oblasti nakon napada dronom marke Šahad izbili požari na školi, kulturnom centru i uredskom kompleksu.
Mišustin: Odnosi Rusije i Kine na neviđeno visokoj razini
Ruski premijer Mihail Mišustin trenutno se nalazi u Pekingu gdje s kineskim čelnicima potpisuje bilateralne dogovore.
- Odnosi između Rusije i Kine danas su na neviđeno visokoj razini - rekao je Mišustin.
Novinska agencija Reuters piše da je Mišustin rekao da je dolazak kineskog predsjednika Xija Jinpinga u Rusiju koji se zbio u ožujku dokaz o "specijalnoj" prirodi bilateralnih odnosa dvaju zemalja.
Kineski premijer Li Qiang rekao je da se pragmatična suradnja između Kine i Rusije "dobro" razvija te da ruska ulaganja u Kinu i kineska u Rusiju stalno napreduju.
Amerikanci: Nemamo veze s upadom u Rusiju
Nezapamćeni upad ruskih partizana preko ruske granice izazvao je euforiju diljem Ukrajina, ali i Europe. Međutim, s ‘druge strane bare‘, čini se, nisu baš najsretniji. Washington čak i ne veseli činjenica da je ruska granica mekana poput švicarskog sira, te da nekoliko desetaka fanatika bez problema u roku par sati mogu okupirati nekoliko sela.
- Da se razumijemo, SAD ni na koji način nije poticao ovaj napad. Nismo imali prste u tome - rekao je glasnogovornik State Department potvrdivši da je upoznat sa izvejštajima da je u napadu na Rusiju korišteno američko oružje.
- Vidio sam što se piše, ali u ovom trenutku nismo uvjereni u istinitost tih priča...
Najnovija ruska nuklearna podmornica preselit će s Arktika na Kamčatku
Najnovija podmornica ruske mornarice s balističkim projektilima na nuklearni pogon preselit će se u stalnu bazu na poluotoku Kamčatka u kolovozu, izvijestila je u srijedu ruska novinska agencija TASS.
Podmornica Generalissimo Suvorov, koja je uvedena u službu krajem 2022., nosi do 16 ruskih raketa Bulava s nuklearnim glavama.
Prijeći će iz Sjeverne flote (na Arktiku) sjevernim morskim putom u Pacifičku flotu u kolovozu, izvijestila je državna novinska agencija TASS pozivajući se na izvor blizak vojnom odjelu.
Rusija jača obranu u svojim dalekoistočnim regijama koje graniče s Azijom i Pacifikom, optužujući SAD za širenje svoje prisutnosti tamo i izaziva zabrinutost za sigurnost u Japanu i cijeloj regiji.
Podmornica je šesto plovilo ruske klase Borej manjih i nevidljivijih podmornica. One će zamijeniti prethodne generacije ruskih podmornica s balističkim projektilima.