Još jedan dan prepun diplomatskih napora da se zaustavi izraelska agresija na pojas Gaze koja je sredinom mjeseca zaprijetila prelijevanjem na regiju. Američki državni tajnik Antony Blinken je stigao u Rijad, glavni grad Saudijske Arabije - treba dodati, stigao je izravno iz Narodne Republike Kine, gdje je pokušao uvjeriti sugovornike da prestanu pomagati Rusiji. Reuters u ponedjeljak javlja da su kineske tvrtke počele koristiti razne podzemne kanale kako bi osigurale plaćanje robe jer se velike banke boje sekundarnih sankcija.
Blinken je u Pekingu pokušao nagovoriti vladu da sudjeluje u aktivnostima koje bi dovele do prekida vatre u pojasu Gaze, ali tu neće biti rezultata jer je Partija zaključila da joj je u interesu ostati snažno na strani Palestinaca i čuvati dobre odnose s Iranom, koji joj je osigurao prolaz brodova kroz Crveno more - jemenski hutisti ne gađaju brodove koji nose teret za Kinu ili iz Kine.
Primirje i oslobađanje talaca
State Department je objavio da će Blinken razgovarati "o pokušajima, koji su u tijeku, da se uspostavi primirje u Gazi koje bi omogućilo oslobađanje talaca" te spriječilo širenje rata na regiju. Posjet se odvija povodom dvodnevnog sastanka Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) koji je okupio brojne dužnosnike iz regije. Saudijska Arabija je snažno zainteresirana da rat prestane kako bi mogla nastaviti proces normalizacije odnosa s Izraelom, sada uz jači naglasak na rješavanje palestinskog pitanja, da bi se regionalni protuiranski blok u regiji mogao konačno i službeno formalizirati.
Blinken nije sam; kad su Kinezi odbili pomoći, francuski je ministar vanjskih poslova Stéphane Séjourné došao iz Libanona, gdje je radio na ublažavanju krize na granici s Izraelom gdje traje sporadični rat sa šijitskim pokretom Hezbollahom.
Američki je državni tajnik odmah po dolasku poručio da se nada da će palestinski militantni pokret Hamas prihvatiti “izuzetno velikodušan” prijedlog primirja.
Potvrdio je i da se SAD protivi izraelskoj operaciji u gradu Rafahu na jugu pojasa Gaze, kamo se sklonio velik broj civila, što je američki predsjednik Joe Biden rekao izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu u telefonskom razgovoru u nedjelju.
Istog je dana Hamas poručio da ne vidi većih prepreka u izraelskom posljednjem prijedlogu prekida vatre koji bi vodio oslobađanju talaca, ali konačni se odgovor čekao tijekom ponedjeljka jer je Hamasovo izaslanstvo došlo na razgovore u Kairo. Politbiro Hamasa je u ponedjeljak opovrgnuo vijest od nedjelje, čime se potvrđuju snažne podjele unutar pokreta, što će otežati bilo kakav dogovor.
Istodobne diplomatske aktivnosti u Rijadu i Kairu mogle bi kreirati pozitivan trenutak radi postizanja važnih i nasušnih dogovora koji bi doveli do smirivanja krize primarno da bi se smanjile patnje i smrti palestinskog naroda u pojasu Gaze, ali i da ne bi došlo do raspaljivanja sukoba na Zapadnoj obali. Francusko-američki napori mogli bi, zatim, dovesti do smirivanja tenzija na sjevernom frontu. Hutisti nakon toga ne bi više imali razloga pucati na brodove, pa bi se pomorski promet mogao vratiti prema Suezu, što bi skratilo trajanje prijevoza robe i smanjilo cijene.
Što će biti s Gazom kad rat stane
Reuters prenosi da je Blinken u Rijadu s arapskim kolegama razgovarao i o modelima upravljanja pojasom Gaze kad dođe do prestanka sukoba. O čemu će nešto htjeti reći Izrael, ali ga u Rijadu nema. Vlada židovske države se suočila s još jednom prijetnjom; Međunarodni kazneni sud (ICC) je signalizirao mogućnost podizanja optužnica protiv izraelskih političkih i vojnih dužnosnika zbog kršenja međunarodnog humanitarnog prava u Gazi. Spominje se da bi među njima bio i premijer Netanyahu. ICC planira optužnice i protiv čelnika Hamasa. Reuters pojašnjava da je mogući postupak pred ICC-om odvojen od tužbe zbog genocida pokrenute protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), također sa sjedištem u Haagu. ICJ je sud Ujedinjenih naroda koji se bavi sporovima između država, dok je ICC kazneni sud temeljen na ugovorima koji se usredotočuje na individualnu kaznenu odgovornost za ratne zločine.
ICC je podigao optužnicu protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina, zbog čega on nije mogao sudjelovati na sastanku na vrhu skupine BRICS u Južnoj Africi.