SAD je zatražio od Ukrajine da zaustavi napade na rusku energetsku infrastrukturu, napose na rafinerije nafte, doznaje Financial Times. Motiv Amerikanaca je jasan - udari dronovima na ta postrojenja mogli bi izazvati poremećaje u opskrbi ruskom naftom, a time i poremećaje i rast cijena na globalnim tržištima.
Amerikanci se također boje i da bi napadi na rafinerije mogli dodatno isprovocirati Rusiju, reklo je troje izvora za FT.
Ovaj britanski list dalje navodi kako su dužnosnici iz Washingtona poslali opetovana upozorenja visokim dužnosnicima ukrajinskih sigurnosnih službi, prije svega Državnoj službi sigurnosti (SBU) i Vojnoobavještajnoj službi (GUR). Riječ je o dvije službe koje su zadnjih mjeseci eskalirale napade dronovima na ciljeve u okupiranim dijelovima Ukrajine, ali i Ruskoj Federaciji.
Jedna je osoba za Financial Times otkrila kako je Bijela kuća sve više frustrirana zbog "drskih" napada ukrajinskih dronova na rafinerije, naftne terminale i naftna skladišta diljem zapadnog dijela Rusije, čime se narušava ruski potencijal za proizvodnju nafte.
Utjecaj na tržišta
I da, to zvuči pomalo cinično s obzirom na činjenicu da upravo iz izvoza nafte, naftnih derivata i plina Kremlj ponajviše financira invaziju na Ukrajinu, uz koju Zapad stoji deklarativno, ali i slanjem velikih paketa oružja (koji doduše jenjavaju, napose iz SAD-a) i drugom financijskom pomoći. No, kako proizlazi iz teksta FT-a, u pitanju je veća globalna igra. Usprkos zapadnim sankcijama i ograničavanju cijene ruske nafte na 60 dolara po barelu na zapadnim tržištima, Rusija je i dalje jedan od ključnih izvoznika crnog zlata.
Tako je u 2022. Moskva je bila treći najveći izvoznik nafte s udjelom od 8,9 posto u ukupnom izvozu sirove nafte na globalna tržišta (čime su prema nekim podacima zaradili oko 120 milijardi dolara). Čak i relativno manji poremećaji u tom lancu opskrbe mogli bi znatno podići cijenu barela na svjetskim tržištima i time izazvati energetsku, a posljedično i financijsku krizu. Dovoljno je pogledati aktualno stanje na tržištu - cijene nafte ove godine već su porasle za oko 15 posto, na 85 dolara po barelu, što je izazvalo i rast cijena goriva. Američkom predsjedniku Joeu Bidenu, koji se kandidira za reizbor ove godine, to sasvim sigurno ne odgovara.
Nadalje, piše FT, u Washingtonu se boje da bi ukrajinski udari mogli isprovocirati jači odgovor Rusije koja bi mogla uzvratiti "gašenjem" energetske infrastrukture na koju se oslanjanju i neke zapadne države. Između ostalog, spominje se naftovod CPC kojim se nafta iz Kazahstana preko Rusije doprema do globalnih tržišta. Taj naftovod, koji koriste i kompanije ExxonMobil i Chevron, Kremlje je 2022. već nakratko zatvorio.
- Mi ne ohrabrujemo niti omogućujemo napade na teritoriju Rusije, rekli su sigurnosni dužnosnici SAD-a. CIA se suzdržala od komentara, jednako kao i ukrajinski SBU, GUR i Ured predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.
Pojačali napade
Kako smo već spomenuli, Ukrajina je pojačala napade na energetsku i drugu infrastrukturu diljem zapadne Rusije, naročito otkako je počela širiti proizvodnju vlastitih dronova. Kako Rusi infrastrukturu diljem Ukrajine napadaju više od dvije godine (intenzivnije od jeseni 2022.), Kijev to vidi kao legitimni uzvrat. Plus, u situaciji u kojoj ruske snage pritišću ukrajinske diljem fronte, uglavnom zato što Ukrajincima nedostaje streljiva (koje Zapad obećava, ali ne šalje ni blizu koliko treba) i ljudi, ovaj tip asimetričnih napada čini im se najefikasnijim načinom makar prividnog izjednačavanja snaga.
Od 2022. zabilježeno je barem 12 napada na veće rafinerije u Rusiji, a ove godine već njih 9, prema ukrajinskim izvorima. Bivša analitičarka CIA-e Helima Croft kaže da Ukrajina može udariti na naftna postrojenja i rafinerije u velikom dijelu zapadne Rusije, čime potencijalno može ugroziti čak 60 posto ruskog izvoza nafte.
Pod uvjetom da se napadi nastave, a opskrba počne padati, cijena barela nafte na svjetskim tržištima će rasti, a time i cijene goriva. A kako za FT kaže Bob McNally, bivši savjetnik za energetiku Bijele kuće i sadašnji predsjednik konzultantske kuće Rapidan Energy, "ništa ne užasava aktualnog američkog predsjednika nego rast cijena goriva u izbornoj godini".
Što Kijev želi postići
Kijev, naravno, ima druge prioritete. Proteklog tjedna izvršena su dva velika napada dronovima na čak sedam ruskih energetskih postrojenja. Osim toga, pomorski dronovi GUR-a i SBU-a napadaju i ruske luke. Cilj je jasan - osujetiti proizvodnju i dopremu goriva za ruske snage te, dugoročnije, poremetiti ruski izvoz nafte kojim Putin financira rat u Ukrajini.
Neki tvrde da postoji i treći cilj - napadima na koje SAD ne gleda blagonaklono želi se utjecati na Washington da progura paket vojne pomoći od 61 milijarde dolara za Ukrajinu. No, tu za Kijev postoji problem.
Biden i njegova administracija tu bi pomoć već dali do mogu. Odobrio ju je i američki Senat. Problem leži u Zastupničkom domu američkog Kongresa u kojem predsjedavajući republikanac Mike Johnson taj zakonski prijedlog odbija uopće staviti na glasanje (na kojem bi možda čak i prošao). Njegov motiv, kao i motiv nekoliko desetaka krajnje desnih republikanskih zastupnika je jasan - oni ne žele dati dodatnu pomoć Ukrajini, a tu su i na liniji s bivšim predsjednikom SAD-a i aktualnim republikanskim kandidatom Donaldom Trumpom. A Trump nit želi pomoći Kijevu, nit želi da im Biden pomogne, a neće ga posebno uzrujati ukrajinski napadi koji bi osakatili izvoz ruske nafte. Štoviše, time bi cijena barela na svjetskom tržištu rasla, Amerikanci bi skuplje plaćali gorivo, a birači bi za to okrivili - Biden. Za Trumpa win-win.