Jednom je u Washingtonu opisan kao antinacionalist i "dašak svježine" na krvavom Balkanu obilježenom ubojstvima, genocidima i podjelama koje su rascjepkale Bosnu i Hercegovinu.
Kako se vremena mijenjaju...
Tim riječima ugledna novinska agencija The Associated Press počinje svoj članak o članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republika Srpske Miloradu Dodiku, kojeg nazivaju "secesionistom koji negira genocid", a koji je pogođen novim američkim sankcijama zbog navodne korupcije.
Dodik je, pišu, u svom stilu uzvratio kako su davno prošli dani kada su zapadne zemlje, a posebice Sjedinjene Američke Države, mogle krojiti BiH po svojoj mjeri. Optužbe za korupciju nazvao je pak "monstruoznim lažima".
- Sjedinjene Američke Države su velika sila, ali i veliki lažljivci - rekao je Dodik, koji, kako piše AP, inzistira na tezi da ga Zapad kažnjava samo zato što se bori za prava Srba u Bosni.
U članku objašnjavaju kako je BiH disfunkcionalna zemlja od 3,3 milijuna ljudi koja se nikad nije istinski oporavila od rata devedesetih koji je postao sinonim za "etničko čišćenje i genocid".
Navode kako Dodik vjeruje da će sankcije koje su mu nametnute samo pomoći srpskom narodu da se "oslobodi Bosne i Hercegovine i ojača svoje odnose s pravim prijateljima", Rusijom i Kinom, šampionima neliberalne demokracije, kao i susjednom Srbijom.
AP u svojoj analizi navodi kako je 63-godišnji Dodik postao prominentan 1998. kada je kao umjereni reformist izabran za premijera RS-a, jednog od dvaju postratnih entiteta s pretežno srpskim stanovništvom. NATO-ove mirovne snage, podsjećaju u članku, okružile su ključne javne objekte koje su dotad držale policijske snage lojalne Radovanu Karadžiću, ratnom zločincu osuđenom za genocid, kako bi osigurale da Dodik preuzme kontrolu.
Nedugo nakon toga s njime se susrela i tadašnja državna tajnica SAD-a Madeleine Albright, čiji je glasnogovornik rekao kako je ona rekla da je Dodik "poput daška svježeg povjetarca u prostoriji".
No, kada je 2001. izgubio predsjedničke izbore, Dodik je promijenio smjer i postao gorljivi nacionalist i secesionist. S godinama je postajao sve moćniji, zauzimajući sve veću moć u entitetu, do te mjere da je 2009. postigao da se iz Bosne i Hercegovine usred objavljivanja izvješća da ga se istražuje zbog korupcije i narušavanja demokracije maknu strani suci i tužitelji.
The Associated Press kaže kako se BiH faktički raspala potpisivanjem Daytonskog sporazuma 1995. godine, kada je rascijepljena na dva entiteta - Republiku Srpsku s pretežno srpskim stanovništvom te Federaciju BiH koju pretežno čine Bošnjaci, a zatim Hrvati.
Oba entiteta povezana su kroz određene zajedničke institucije, a za svaku odluku na nacionalnoj razini potrebna je suglasnost sva tri konstitutivna naroda.
U periodu nakon rata, međunarodna je zajednica pokušala održati BiH na pravcu reformi, vršeći pritisak na njihove vođe da napuste govor mržnje i prihvate nerijetko bolne kompromise u zamjenu za financijsku pomoć. No, desetljeće kasnije, fokus međunarodnih političkih snaga prebacio se na druge globalne krize. Samo 600 od 60.000 međunarodnih mirovnjaka koji su nekoć bili u BiH, ostalo je u zemlji. Bosna i Hercegovina prepuštena je sama sebi, izložena rastućem utjecaju Rusije, Kine i Turske, te je nanovo potonula u korupciju i ekonomski pad.
Tijekom godina, Dodik se od optužbi branio bizarnim argumentima. Napadao je domaće i međunarodne nevladine organizacije za ljudska prava, kao i slobodne medije, popularizirao govor mržnje prema svim svojim političkim suparnicima.
The Associated Press se prisjeća slučaja iz 2008., kada je regionalna razvojna banka dala dva milijuna dolara kredita njegovom sinu, odnosno tvrtki u kojoj je on suvlasnik. Dodik, koji je tada bio predsjednik Vlade Republike Srpske, to je branio riječima kako je "bolje tako, nego da se mlad čovjek navuče na droge".
Bogatstvo obitelji Dodik teško je, kažu, procijeniti. Dodik je samo 2019. prijavio godišnji prihod i vrijednost imovine iznad 1.2 milijuna eura. Samo vila koju posjeduje u Beogradu procijenjena je na 800 tisuća eura.
Dodik, pak, tvrdi kako su sve tvrdnje o basnoslovnom bogatstvu njegove djece prenapuhane od strane političkih protivnika.
Jedan od najžešćih Dodikovih oponenata je gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković, koji tvrdi kako je obitelj povezana s udjelima u najmanje sedamdeset kompanija.
U nastavku analize The Associated Press piše kako Dodik redovito umanjuje zločin u Srebrenici, gdje su bosanski Srbi pobili osam tisuća Bošnjaka, tvrdeći da se radi o "fabriciranom mitu".
Proteklih mjeseci Dodik je opetovano izražavao nadu da će mu ruski predsjednik Vladimir Putin i mađarski premijer Viktor Orbán pomoći da se izbori protiv "tiranije Zapada".
Novinari AP-a Ističu kako je nakon 15 godina na čelu RS-a krajem 2019. izabran u Predsjedništvo BiH. Prošle je godine predvodio izlazak srpskih predstavnika iz institucija BiH, čime je blokirao donošenje ključnih odluka.
Dužnosnici koji su pod njegovom kontrolom rekli su kako više neće poštovati odluke Ureda visokog predstavnika, ureda kreiranog Daytonom kako bi se sačuvala krhka ravnoteža među etničkim skupinama u BiH.
A ove je zime Dodik intenzivirao svoju secesionističku kampanju, pokušavajući stvoriti vojsku Republike Srpske te samostalni pravosudni i porezni sustav.
Bošnjake je, piše AP, opisao kao "građane drugog reda" i "konvertite" koji su izdali nekadašnju pravoslavnu vjeru radi jedne večere. Američki, britanski, njemački i dužnosnici drugih zemalja Dodika optužuju da međuetničke sukobe stavlja u prvi plan kako bi izbjegao progon zbog vlastitih koruptivnih (ne)djela.
On odgovara kako ga sankcije neće zaustaviti u borbi za Republiku Srpsku.