U Sjedinjenim Državama politička i financijska napetost raste strelovitom brzinom. Teška politička i financijska pitanja međusobno se isprepliću te prijete da najveću svjetsku silu u sljedećoj, izbornoj godini uvedu u stanje koje se može opisati kao apsolutni kaos. Veći dio tzv. "progresivnih" medija opsjednut je množenjem niza optužnica protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i uopće ne prikrivaju kako žele da ga se "privede pravdi" kako bi ga se eliminiralo iz izborne utrke 2024.
New York Times je, primjerice, svih devet glavnih pozicija svojeg digitalnog izdanja posvetio progonu Trumpa, kao najvažnijoj stvari na svijetu. Fox News, medijski imperij sklon desnici, istodobno pak osporava tužitelja Jacka Smitha zbog "tanke" optužnice protiv Trumpa za opstrukciju izbora, ali i prepisuje Washington Post koji pedantno upozorava da je Joe Biden lagao da njegov sin nije zarađivao na poslovima u Kini, iako se ispostavilo da su firme Huntera Bidena i Jamesa Bidena (Joeov brat) primile oko 4,8 milijuna dolara. Bidenu je nakon novih informacija izvjestan impeachment, već samo zbog toga što trenutačno u Kongresu republikanci drže većinu.
U toj polarizacijskoj političkoj drami nepredvidljivih ishoda većina medija podcjenjuje iznenadan rast financijske napetosti u SAD-u nakon što je najuglednija procjeniteljska agencija Fitch smanjila rejting Sjedinjenih Država s AAA na AA+, i to s blago rečeno poražavajućim komentarima za Ameriku. Poručili su najjačoj državi svijeta ne samo da će teško srednjoročno i dugoročno servisirati dugove, nego i da je iza njih 20 godina lošeg upravljanja te su čak vrlo cinično zaključili sljedeće: "Svatko tko čita novine zna da Sjedinjene Države imaju vrlo ozbiljni dugoročni fiskalni problem".
Iako je to dosad neviđeni šamar donosiocima odluka u najvećoj ekonomiji svijeta, koja se može pohvaliti s klasterima sjajnih ekonomskih analitičara oboružanih superkompjuterima, ostaje činjenica da su i američki mediji pratili raspravu o dizanju limita zaduživanja kao nekakvu iracionalnu političku svađu, a ne vrlo ozbiljno strateško pitanje koje predodređuje financijsku stabilnost zemlje u desetljećima koje dolaze. Stoga sad scenarij u kojem bi se Sjedinjene Države već u 2024. mogle naći, ponovimo, u punom političko-financijskom kaosu, više nije neizgledan. Iako mnogi Amerikanci počinju doživljavati izbor predsjednika u 2024. kao sudbonosno biti ili ne biti, a ne samo jedan od izbora u dugoj povijesti te liberalne demokracije, živote svih njih predodredit će podjednako neodmjereno zaduživanje demokratskih i republikanskih administracija, a ne izbor između dva biološki vrlo stara čovjeka.
Bilo kako bilo, uopće nema dileme da su za stanje američkog duga podjednako krive i republikanske i demokratske administracije. Niti jedna od dvije partije više nije spremna na rezanje velikih federalnih programa, kao što su oni za socijalnu sigurnost ili obranu. Federalni troškovi su im u prvom kvartalu nabujali na 6,443 tisuća milijardi dolara, dok su im prihodi na razini 4,779 tisuća milijardi. Razlika od 1,664 tisuća milijardi dolara čini se zastrašujućom, pogotovo jer je više nego očigledno da Amerikanci imaju tradiciju previše optimističnog fiskalnog planiranja, baziranog često na ekstravagantnim zamislima.
Primjerice, prvo je Obamina administracija napuhala više velikih federalnih programa i podigla razinu duga na 21 tisuću milijardi. Onda je došao Trump koji je proglasio da će Kini uvesti uvozne tarife, smanjiti poreze Amerikancima te tako (kao čarobnim štapićem) početi smanjivati dugove. Čak je i Trump bio svjestan da iznosi duga trebaju ići dolje. Međutim, Trumpova zamisao nije se, naravno, realizirala. Osobno je Trump tijekom pandemije izbacio vjerojatno najneodgovorniji fiskalni paket u povijesti (ako se govori o održivosti duga), a na sve se nadovezala administracija aktualnog predsjednika Bidena. Tako je dug Amerike do danas narastao s 21 na više od 32 tisuća milijardi dolara, pri čemu se značajno pogoršava cijeli niz indikatora financijske stabilnosti Sjedinjenih Država.
Uz cijeli niz oštrih primjedbi koje je Fitch dao javnim financijama SAD-a, kao posebno osjetljivo pitanje istaknuli su srednjoročne fiskalne izazove.
Tijekom srijede po tom pitanju je situacija bila smiješna, neki bi rekli tragikomična: šefica američkog Treasuryja, Janet Yellen, poručila je da se uopće ne slaže s ocjenama Fitcha jer nisu prepoznali dobro stanje američke ekonomije. Međutim, kasnije tijekom dana njezin Treasury najavio je vrlo visoko povećanje emisije srednjoročnog duga te se čini da su pak pomalo panično reagirali na zapažanje procjenitelja. Obračun američkog Treasuryja s Fitchem tek se sprema. Yellen je sa svojim suradnicima na tu temu već održala hitan sastanak, ali čini se da je brine isto ono što i Fitch, tako da je veći dio javnog narativa doista farsičan, baš poput ranije političke rasprave o dizanju limita zaduživanja.
Evo što je Fitch napisao o američkim srednjoročnim fiskalnim izgledima:
"Srednjoročni fiskalni izazovi koji nisu adresirani: tijekom sljedećeg desetljeća više kamatne stope i sve veći dug povećat će teret servisiranja kamata, dok će starenje stanovništva i sve veći troškovi zdravstvene zaštite povećati izdatke za starije bez pratećih reformi fiskalne politike. CBO predviđa da će se troškovi kamata udvostručiti do 2033. na 3,6 posto BDP-a. CBO također procjenjuje povećanje obvezne potrošnje na Medicare i socijalno osiguranje za 1,5 posto BDP-a u istom razdoblju. CBO predviđa da će fond socijalnog osiguranja biti iscrpljen do 2033., a Zaklada bolničkog osiguranja (koji se koristi za plaćanje beneficija prema Dijelu A Medicare prema sadašnjim zakonima) bit će iscrpljena do 2035., što predstavlja dodatne izazove za fiskalnu putanju ako se ne poduzmu pravovremene korektivne mjere. Nadalje, smanjenje poreza iz 2017. istječe 2025., no vjerojatno će postojati politički pritisak da se to učini trajnim kao što je bio slučaj u prošlosti, što će rezultirati većim projekcijama deficita".
Nakon ovih zaključaka Fitcha, stigao je kratki izvještaj Financial Timesa o iznenadnoj najavi američkog Treasuryja za povećanje emisije novog dugoročnijeg duga, sve kako bi premostili rastuću razliku između rashoda i prihoda. Evo što planira Treasury prema pisanju Financial Timesa: "Treasury je objavio u srijedu da planira izdati 103 milijarde dolara u tromjesečnom povratu idućeg tjedna, što je povećanje od 7 milijardi dolara u odnosu na prethodni kvartal. To će uključivati ponudu od 42 milijarde dolara u trogodišnjim obveznicama, 38 milijardi dolara u 10-godišnjim obveznicama i 23 milijarde dolara u 30-godišnjim obveznicama. Osim toga, Treasury je najavio svaki mjesec tijekom naredna tri mjeseca povećanje 2-godišnje i 5-godišnje aukcije za 3 milijarde dolara. Novi planovi zaduživanja Treasuryja znače da se bujica dugoročnih dugova kreće prema tržištu državnih obveznica, što bi moglo dovesti do viših prinosa i stvoriti neke probleme jer tržište pokušava probaviti veće iznose dražbi".
S obzirom na to da Sjedinjene Države mogu kroz instrumente monetarne politike kontrolirati kamatne stope, šansa bankrota SAD-a nije visoka, ali bi novo korištenje centralne banke kao tiskare novca moglo izazvati nove, još dublje strukturne probleme u američkoj te, posljedično, globalnoj ekonomiji. To je izgledni scenarij, jer je "tiskati novac" politički lakše, nego provoditi fiskalne reforme.
Washington Post piše da su u Bidenovoj administraciji ostali šokirani nakon što je u ponedjeljak Fitch srušio rejting. Cijeli utorak proveli su u pripremi strategije za odgovor Fitchu. "Mnogi stručnjaci kažu da dugoročni dugovi - sad više od 31 trilijun dolara - također postaju ozbiljna prijetnja fiskalnom zdravlju SAD-a. Ostaje posebno nejasno kako će Kongres riješiti krizu financiranja socijalnog osiguranja i Medicare, dva golema vladina programa koji se suočavaju s automatskim rezovima početkom sljedećeg desetljeća ako se ništa ne poduzme. Dok su republikanci i demokrati podjednako krivili drugu stranku za povećanje duga, zastupnici nisu pokazali apetit za odobravanjem mjera usmjerenih na smanjenje deficita velikih razmjera", piše Washington Post te dodaje: "Richard Francis, viši direktor u Fitch Ratingsu, rekao je za Reuters da je pobuna od 6. siječnja koju je potaknuo Trump odigrala ulogu u snižavanju rejtinga, budući da naglašava domaće podjele koje bi mogle ugroziti odgovor zakonodavaca na fiskalne krize".
Drugim riječima, politička kriza u SAD-u i financijska nestabilnost su poput spojenih posuda, iako mediji to tek djelomično prepoznaju.
Na kraju svojeg članka Washington Post relativizira pitanje fiskalne stabilnosti, ali ne na previše utješan način. Naime, izašli su s tezom pojedinih ekonomista kako bi pretjerana federalna potrošnja mogla uzrokovati inflaciju, ali tvrde kako Amerika neće imati problema s dolarskim dugovima jer - može printati dolare. Znači li to da su spremni i na dugoročnu inflaciju, ostaje pitanje bez odgovora.
"Neki su ekonomisti osporili ideju da rastući savezni dug predstavlja ograničenje sposobnosti vlade da plati svoje račune. Kratkoročno, prekomjerna federalna potrošnja može potaknuti opasnu inflaciju, rekao je Dean Baker, saveznik Bijele kuće i ekonomist u Centru za ekonomska i politička istraživanja, lijevo orijentiranom think tanku. No nema razloga vjerovati da će se Sjedinjene Države pokazati nesposobnima tiskati dovoljno novca da isplate vlasnike obveznica… ‘Ideja da imamo problem s plaćanjem duga - koji je u dolarima, i kad tiskamo dolare - je smiješna‘, rekao je Baker", piše Washington Post.