Ključni događaji 271. dana rata u Ukrajini:
- Tri su eksplozije odjeknule nedaleko od Melitopolja
- Poljska i Finska obećale da će nastaviti Ukrajini slati pomoć
- Zelenski: ‘Rusi su na istoku na nas ispalili gotovo 400 projektila‘
- General Armagedon našao se pod pristiskom
- Stoltenberg tvrdi da je NATO iscrpio zalihe oružja
- Iz Moskve poručuju kako ne planiraju nove mobilizacije
- U Hersonu su pronađeni centri za mučenje
Postrojenja za proizvodnju električne energije pretrpjela su "kolosalnu" štetu
Čelnik ukrajinskog nacionalnog operatera električne mreže rekao je da su postrojenja za proizvodnju električne energije u zemlji pretrpjela "kolosalnu" štetu u ruskim napadima.
Volodimir Kudritski, glavni izvršni direktor Ukrenerga, rekao je da njegova tvrtka želi osigurati da Ukrajinci mogu ostati u zemlji tijekom zime.
Neka područja Ukrajine su bez ključnih opskrbe kao što su grijanje, voda ili struja, dok se očekuje da bi rasprostranjen nestanak energije mogao trajati mjesecima.
‘Pretresi u samostanu čin su zastrašivanja‘
Ruska pravoslavna crkva je rekla da su pretresi u pravoslavnom manastiru u Kijevu "čin zastrašivanja".
"Kao i mnogi drugi slučajevi progona vjernika u Ukrajini od 2014., ovaj čin zastrašivanja vjernika gotovo će sigurno proći nezapaženo od strane onih koji sebe nazivaju međunarodnom zajednicom za ljudska prava", rekao je Vladimir Legoida, glasnogovornik crkve.
Zgrada je sjedište krila Ukrajinske pravoslavne crkve koje podržava Rusija, poznatog kao Moskovska patrijaršija. Međutim, prekinula je veze s ruskom crkvom zbog invazije na Ukrajinu.
Podsjetimo, ukrajinski dužnosnici rekli su da sumnjaju da je ruski špijunski lanac djelovao unutar zgrade kompleksa Kijevopečerske lavre.
Ukrajina od Mađarske traži ispriku zbog Orbanovog šala
Ukrajina će pozvati veleposlanika Mađarske kako bi zatražila ispriku nakon što se njezin premijer Viktor Orbán pojavio u javnosti noseći šal koji prikazuje neki ukrajinski teritorij kao dio Mađarske, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova.
Orbán je, naime, uslikan kako sudjeluje na nogometnoj utakmici noseći šal za koji novine Ukrajinska Pravda navode da prikazuje kartu "Velike Mađarske"koja uključuje teritorij koji je sada dio susjednih država Austrije, Slovačke, Rumunjske, Hrvatske, Srbije i Ukrajine.
U izjavi na Facebooku, glasnogovornik ministarstva Oleg Nikolenko rekao je:
‘Promicanje revizionističkih ideja u Mađarskoj ne pridonosi razvoju ukrajinsko-mađarskih odnosa i nije u skladu s načelima europske politike.‘
Dodao je da Ukrajina želi ispriku i opovrgavanje bilo kakvih mađarskih zahtjeva na ukrajinskom teritoriju.
Američki dužnosnik: Postoji sve više dokaza o sustavnim ratnim zločinima ruskih trupa u Ukrajini
Postoji sve više dokaza o sustavnim ratnim zločinima koji su počinjeni u svakoj regiji u kojoj su raspoređene ruske snage u Ukrajini, rekao je u ponedjeljak visoki dužnosnik američkog State Departmenta.
- To uključuje namjerne, neselektivne i nerazmjerne napade na civilno stanovništvo i elemente civilne infrastrukture, zlostavljanje civila i ratnih zarobljenika te napore da se prikriju ti zločini, izvješća o pogubljenjima, mučenjima i seksualnom nasilju, rekla je veleposlanica SAD-a za globalno kazneno pravosuđe Beth Van Schaack.
Rusija je optužena da je namjerno gađala ukrajinsku civilnu elektroenergetsku mrežu u nastojanju da ostavi civilno stanovništvo bez struje i grijanja - što je čin koji bi bio ratni zločin.
Van Schaack je rekla da je teško utvrditi hoće li pojedinačni udari biti ratni zločini, napominjući da se "svaki pojedinačni udar mora procijeniti u odnosu na to jesu li u blizini bili vojni ciljevi ili su to bili čisto civilni objekti", ali je dodala "tu je dosljedan obrazac napada na civilne elemente.”
Van Schaack je također istaknula rusku "izgradnju goleme transnacionalne infrastrukture operacija filtriranja, kojoj su sada podvrgnute tisuće ukrajinskih građana", što je kršenje međunarodnog prava.
"Postoje uvjerljiva izvješća koja opisuju fizičko i psihičko zlostavljanje, uključujući pogubljenja po kratkom postupku, kao dio operacija i prisilnog premještanja i deportacije, uključujući tisuće ukrajinske djece, koju su obitelji unutar Rusije otele i nasilno usvojile", rekla je.
- Sjedinjene Države podupiru Međunarodni kazneni sud, ukrajinski Ured glavnog tužitelja, koji je "već identificirao tisuće incidenata koji bi mogli predstavljati ratne zločine", kao i Istražno povjerenstvo UN-a te europski zajednički istražni tim, poručila je Van Schaack.
Nema zabrinutosti za sigurnost u nuklearnoj elektrani Zaporižja nakon granatiranja
Nema trenutne zabrinutosti glede nuklearne sigurnosti u ukrajinskoj nuklearnoj elektrani Zaporižja, kojom upravlja Rusija, unatoč granatiranju koje je krajem tjedna izazvalo veliku štetu, rekla je u ponedjeljak UN-ova agencija za atomsku energiju, nakon što su njeni stručnjaci pregledali elektranu.
Međunarodna agencija za atomsku energiju IAEA, čija su četiri člana osoblja smještena u elektrani Zaporižja, najvećoj u Europi, u nedjelju je poručila da je krajem tjedna došlo do najvećeg granatiranja u proteklih nekoliko mjeseci, no da ključni sigurnosni sustavi nisu pogođeni.
Rusija i Ukrajina se posljednjih mjeseci međusobno optužuju za granatiranje, u kojem su oštećene zgrade i dalekovodi, čime je prekinuta opskrba električnom energijom, ključna za hlađenje šest reaktora i sprečavanje taljenja njihovih jezgri. Ti dalekovodi nisu oštećeni u granatiranju krajem prošlog tjedna.
"Oni (stručnjaci IAEA-e) su mogli potvrditi da je - unatoč ozbiljnosti granatiranja - ključna oprema ostala netaknuta i da nema trenutne zabrinutosti glede nuklearne sigurnosti", poručila je Međunarodna agencija za atomsku energiju u izjavi objavljenoj u ponedjeljak navečer.
"Stanje šest reaktora je stabilno, a potvrđen je integritet potrošenog goriva, novog goriva i radioaktivnog otpada niske, srednje i visoke razine u njihovim skladišnim prostorima", rekla je IAEA, dodavši da je došlo do "velike štete diljem lokacije".
Šteta uključuje nekoliko palih granata na glavnoj cesti uz reaktore, šrapnel koji je pogodio cijevi sa stlačenim zrakom, manju vidljivu štetu na cjevovodu za protupožarne prskalice i oštećenja na krovu posebne pomoćne zgrade.
"Ovo je velik razlog za zabrinutost jer jasno pokazuje intenzitet napada na jednu od najvećih nuklearnih elektrana u svijetu", rekao je šef IAEA-e Rafael Grossi.
Grossi mjesecima upozorava na rizik od moguće katastrofalne nesreće zbog granatiranja i zalaže se za stvaranje zaštitnog područja oko elektrane. Agencija IAEA je rekla da je Grossi "pojačao intenzitet svojih konzultacija" glede zaštitne zone nakon granatiranja krajem prošlog tjedna.
Njemačka i Francuska predvode u donacijama za Moldaviju
Međunarodni donatori obećali su da neće Moldaviju ostaviti na cjedilu, na konferenciji u Parizu na kojoj prikupljaju novac za najsiromašniju europsku državu pogođenu ruskom invazijom na Ukrajinu.
"Nećemo ostaviti Moldaviju ni u mraku ni na hladnoći niti je prepustiti sudbini u vrijeme prijetnji", rekla je u ponedjeljak njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.
Moldavija je u lipnju zajedno s Ukrajinom dobila status kandidatkinje za članstvo u EU-u.
Stotine tisuća izbjeglica slilo se u zemlju s 2,6 milijuna stanovnika na počeku rata u Ukrajini.
Blizina sukoba i potpora Kišinjeva Ukrajini izložili su Moldaviju prijetnji Rusije. Od početka invazije raste zabrinutost da bi se u njega mogli uključiti i ruski separatisti u Moldaviji. Postoji bojazan i u vezi opskrbe energijom Moldavije koja u tome uvelike ovisi o Moskvi.
Baerbock je obećala 32,3 milijuna eura pomoći, a francuski predsjednik Emmanuel Macron kaže da je njegova zemlja spremna izdvojiti 100 milijuna. Ostale zemlje zasad nisu javno objavile svoj doprinos.
WHO zabilježio preko 700 napada na ukrajinsku zdravstvenu infrastrukturu
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zabilježila je 703 napada na zdravstvenu infrastrukturu u Ukrajini od početka ruske invazije u veljači, što je regionalni upravitelj organizacije u ponedjeljak nazvao najvećim napadom na zdravstvo od Drugog svjetskog rata.
"Ovo je jasno kršenje međunarodnog humanitarnog prava i pravila ratovanja", rekao je regionalni upravitelj WHO-a Hans Kluge u Kijevu u ponedjeljak, dodavši da je riječ o najvećem napadu na zdravstvo na europskom tlu od Drugog svjetskog rata.
Stotine tisuća kuća i stanova, škola i bolnica su bez grijanja, kazao je Kluge.
"Stalni napadi na zdravstvenu i energetsku infrastrukturu znače da stotine bolnica i zdravstvenih ustanova više nisu sasvim u funkciji, pri čemu im nedostaje goriva, vode i električne energije radi osnovnih potreba", objasnio je Kluge.
Dodao je da je polovica ukrajinske energetske infrastrukture uništena ili oštećena te da je "10 milijuna ljudi, četvrtina stanovništva, bez električne energije".
Vremenske prognoze koje predviđaju temperature od -20 Celzijevih stupnjeva predstavljaju ozbiljni zdravstveni rizik.
"Hladno vrijeme može ubiti. Ova zima će biti opasna po život za milijune ljudi u Ukrajini", poručio je Kluge.
Postoji velika prijetnja od respiratornih zaraza poput covida-19, od kojih mnogi Ukrajinci nisu dovoljno zaštićeni.
Nadalje, "mnogi će biti prisiljeni okrenuti se alternativnim metodama grijanja poput paljenja ugljena ili drva ili korištenja dizel generatora ili električnih grijalica".
"Oni predstavljaju zdravstvene rizike, uključujući izlaganje štetnim tvarima ... kao i nenamjerne opekline i ozljede", objasnio je Kluge.
"Sve to šteti duševnom zdravlju ukrajinskog naroda. Otprilike 10 milijuna ljudi nalazi se u opasnosti od razvijanja mentalnih poremećaja poput akutnog stresa, anksioznosti, depresije, zlouporabe droga i posttraumatskog stresnog poremećaja", dodao je Kluge.
Ukrajinci pokrenuli evakuaciju civila, sve teže napreduju na bojištu
Ukrajina je pokrenula evakuaciju civila u Hersonu i Mikolajivu dok raste strah od zime. Ključna infrastruktura Ukrajine i dalje je pod stalnim ruskim napadima, a inženjeri vode bitku s vremenom kako bi obnovili elektroenergetska postrojenja i osigurali dovoljno plina i električne energije za nadolazeće zimske mjesece.
Opširnije pročitajte OVDJE.
Mađarski šef diplomacije posjetio sajam nuklearne tehnologije u Rusiji
Šef mađarske diplomacije Peter Szijjarto u ponedjeljak je otputovao u Rusiju kako bi prisustvovao sajmu nuklearne tehnologije Atomexpo u crnomorskom gradu Sočiju, objavilo je ministarstvo vanjskih poslova u Budimpešti, što je ministrov drugi posjet Rusiji u posljednjih šest tjedana.
Szijjarto je prošlog mjeseca posjetio forum o energetskim politikama u Moskvi.
Mađarski premijer Viktor Orban održava dobre odnose s Rusijom otkako je započela invaziju na Ukrajinu u veljači.
Budimpešta je podržala sankcije Europske unije protiv Rusije, no izuzela se iz embarga na uvoz ruske nafte.
Szijjarto je u rujnu bio jedini ministar vanjskih poslova zemlje članice EU-a koji se susreo s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom na marginama Opće skupštine Ujedinjenih naroda.
Mađarski ministar je otputovao na sajam nuklearne tehnologije u Sočiju u vezi s dvama novim reaktorima za nuklearnu elektranu Paks u Mađarskoj, čija je izgradnja dodijeljena ruskoj korporaciji Rosatom.
"Iskreno se nadam da nijedna europska zemlja neće spriječiti ovo ulaganje", rekao je Szijjarto u Sočiju, prema mađarskom ministarstvu.
Energetska sigurnost je "danas pitanje nacionalne sigurnosti, čak i suvereniteta", poručio je Szijjarto.
Lukašenko: Raketni napad na Poljsku bio je namjerna provokacija protiv Moskve i Minska
Raketni napad u Poljskoj prošlog tjedna bio je "namjerna provokacija" protiv Moskve i Minska, ustvrdio je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.
Prošli tjedan projektil je pogodio silos za žitarice u istočnom poljskom selu Przewodow, u blizini granice s Ukrajinom, ubivši dvoje poljskih državljana.
Poljsko ministarstvo vanjskih poslova isprva je reklo da je projektil napravljen u Rusiji, ali je kasnije poljski predsjednik Andrzej Duda rekao da dužnosnici "trenutačno nemaju dokaza da je projektil ispalila ruska strana".
U današnjoj izjavi, bjeloruski čelnik je rekao da je poljskim i ukrajinskim vlastima "potrebna eskalacija".
"Upali su u vruću vodu i sada pokušavaju, poput podmuklih lopova, zatvoriti ovu temu. O tome se više ne raspravlja čak ni na Zapadu", rekao je Lukašenko na sastanku s čelnikom Udmurtske Republike, prema bjeloruskoj novinskoj agenciji BelTA.
"Oni, i Poljaci i Ukrajinci, žale što to nije bio ruski projektil. Trebala im je provokacija protiv nas, trebala im je eskalacija."
Lukašenko je također ustvrdio da nije slučajno što je udar "tempiran točno za summit G20".
“Rukovodstvo Poljske sada je dužno reći Poljacima kako se to dogodilo, zašto je teritorij Poljske pogođen, tko je to planirao, zašto se ta raketa, navodno ispaljena prema istoku, odjednom okrenula prema zapadu i zašto je lansiran u trenutku kada u zraku nije bilo ruskih projektila", dodao je Lukašenko.
Luksemburg šalje oklopna vozila Ukrajini
Luksemburg u Ukrajinu šalje oklopna vozila kao pomoć u borbi protiv ruske invazije.
Francois Bausch, ministar obrane i zamjenik premijera zemlje napisao je na Twitteru da će višenamjenska vozila visoke mobilnosti "ojačati Ukrajinu u ostvarivanju njezina prava na samoobranu".
Ukrajinska tužiteljica ubijena u ruskom raketnom napadu na Harkiv
Ureda regionalnog tužitelja u Harkivu objavio je kako je u ruskom raketnom napadu ubijena ukrajinska tužiteljica Olena Maslič.
"Izražavamo našu iskrenu sućut obitelji i prijateljima tužiteljice Olene Maslič, koja je umrla od posljedica ruske raketne vatre. Bila je tužiteljica ševčenkivskog odjela iz okruga Kupjan u Harkivskoj oblasti‘‘, stoji u priopćenju.
Rusi tvrde: Ukrajina će napadima na Zaporožje promijeniti tijek povijesti
Čelnik ruske državne agencije za atomsku energiju Rosatom upozorio je na opasnost od nuklearne nesreće u ukrajinskoj nuklearnoj elektrani Zaporožje.
Postrojenje je u opasnosti od nuklearne nesreće. Cijelu smo noć bili u pregovorima s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA) - novinska agencija Interfax citirala je izvršnog direktora Rosatoma Alekseja Lihačova.
Rosatom inače sada kontrolira nuklearno postrojenje Zaporožje, najveće u Europi.
Lihačovljevo upozorenje došlo je usred ponovnog granatiranja elektrane i nakon izvješća IAEA-e da su snažne eksplozije potresle to područje u subotu navečer i nedjelju.
Prijavljeno je više od desetak eksplozija, kao i oštećenje nekih zgrada, sustava i opreme, ali "nijedna od njih dosad ugrozila nuklearnu sigurnost elektrane", tvrde iz IAEA-e.
Lihačov je optužio Ukrajinu kako je za ostvarenje svojih ciljeva spremna "prihvatiti cijenu malog nuklearnog incidenta", dodajući: "Ovo će biti presedan koji će zauvijek promijeniti tijek povijesti. Stoga se mora učiniti sve da nikome ne padne na pamet zadirati u sigurnost nuklearne elektrane".
Ukrajina otkrila četiri ruska mjesta za mučenje u Hersonu
Ukrajinsko državno tužiteljstvo objavilo je u ponedjeljak da je otkrilo četiri "mjesta za mučenje" koje su koristili Rusi u Hersonu za vrijeme okupacije grada koji su ukrajinske snage preuzele 11. studenoga.
"Tužitelji u Hersonu i dalje utvrđuju zločine Rusije: u četiri zgrade bila su mjesta za mučenje", objavilo je tužiteljstvo na Telegramu. Po tužiteljstvu, ukrajinski istražitelji su došli u "četiri" zgrade, "privremene pritvorne centre" prije rata, "gdje su tijekom okupacije grada okupatori ilegalno držali ljude i okrutno ih mučili".
Istražitelji su ondje pronašli instrumente za mučenje, te će sada nastojati identificirati sve žrtve.
Moskva do sada nije reagirala na optužbe Kijeva da su ruske snage u Hersonskoj oblasti počinile ratne zločine.
Stoltenberg: NATO je iscrpio zalihe oružja
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kazao je za CBC da taj Savez mora osnažiti svoje vojne kapacitete kako bi mogao Ukrajini pružiti podršku na "duge staze".
U intervjuu u nedjelju Stoltenberg je kazao i da je NATO iscrpio velik dio vlastitih zaliha oružja i streljiva te da će morati surađivati s industrijom kako bi "pojačao proizvodnju".
Također je glavnoj političkoj dopisnici CBC-a Rosemary Barton rekao da države saveza moraju biti spremne platiti određenu cijenu, u obliku viših troškova energije i drugih ekonomskih posljedica, kako bi ojačale obranu Ukrajine.
"Moramo zapamtiti da se cijena koju plaćamo mjeri u novcu, a cijena koju plaća Ukrajina mjeri se u životima, u krvi, svaki dan, i naša je obveza podržati ih", rekao je.
Kremlj nema planova za drugi krug mobilizacije
Iz Kremlja su poručili kako više ne planiraju mobilizirati Ruse da se bore u Ukrajini.
Upitan o mogućnosti nove runde mobilizacije, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je: "Ne mogu govoriti u ime ministarstva obrane, ali u Kremlju se o tome ne raspravlja".
Predsjednik Rusije Vladimir Putin u rujnu je najavio novačenje 300.000 ljudi za borbu u Ukrajini, što je bila i prva mobilizacija u Rusiji nakon Drugog svjetskog rata. Ruski ministar obrane, Sergej Šojgu najavio je kraj "djelomične mobilizacije" u listopadu.
Ukrajinci će lakše od Rusa podnijeti zimu
Američki ministar obrane, Lloyd Austin, rekao je da je Ukrajina u "puno boljem stanju" od Rusije kada su u pitanju borbe po zimi.
- Učinili smo puno kako bismo Ukrajince pripremili za borbu zimi i omogućili im da nastave vršiti pritisak na protivnike tijekom zimskih mjeseci - kazao je Austin novinarima u Indoneziji.
General Armagedon pod pritiskom
Nakon što ga je zagovarao povlačenje Rusa iz Hersona, jedan od glavnih ruskih generala našao se pod pritiskom.
Sergej Surovikin, kojeg su ruski mediji prozvali "general Armagedon", preporučio je ruskim snagama povlačenje iz Hersona i zapadne obale rijeke Dnjepar 9. studenog.
Tvrdio je da će povlačenje, koje je dovršeno dva dana kasnije, omogućiti Moskvi da sačuva opremu i preraspodijeli tamošnje snage - koje SAD procjenjuju na 30.000 vojnika - za ofenzive drugdje.
Od 56-godišnjeg veterana ratova u Čečeniji i Siriji, kojeg je odlikovao predsjednik Vladimir Putin, kritičari također zahtijevaju da pojača kampanju bombardiranja ukrajinske energetske infrastrukture, što je taktika za koju Kremlj tvrdi kako je osmišljena s ciljem da prisili Ukrajinu na pregovore.
Vladimir Solovjov, jedan od najpoznatijih ruskih ultra-nacionalističkih voditelja političkih TV talk showa, rekao je prošli tjedan: "Apeliram na heroja Rusije generala Surovikina: druže generale, tražim od vas da dovršite uništenje energetske infrastrukture nacističke ukrajinske hunte."
Kremlj: ‘Zločinci koji su pogubili ruske vojnike moraju biti pronađeni i kažnjeni‘
Kremlj je poručio kako će pravdi privesti odgovorne za navodna pogubljenja ruskih ratnih zarobljenika u Ukrajini i da će učiniti sve kako bi skrenuo pozornost na ono za što tvrdi da je ratni zločin.
Rusija je optužila ukrajinske vojnike za pogubljenje više od 10 ruskih ratnih zarobljenika, pozivajući se na snimku koja danima kruži na društvenim mrežama.
- Nema sumnje da će Rusija sama tražiti počinitelje ovog zločina. Moraju biti pronađeni i kažnjeni, poručio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Iz Kijeva je rečeno da će istražiti snimku, no dodaju i kako je malo vjerojatno da pokazuje ono što Moskva tvrdi.
I glasnogovornik UN-ova Ureda za ljudska prava je pozvao da se optužbe odmah i u potpunosti istraže.
Iz Kremlja su izrazili i zabrinutost zbog, kako tvrde, ukrajinskog granatiranja nuklearne elektrane Zaporižje. Peskov je pozvao globalne sile da uvjere Kijev da prekine napade na najveću nuklearku na europskom tlu.
Ukrajina tvrdi da je elektranu granatirala Rusija, a Reuters nije mogao neovisno potvrditi njihove tvrdnje.
U Parizu se održava donatorska konferencija za pomoć Moldaviji: ‘Ranjivija je od drugih‘
Oko 45 zemalja i institucija sastat će se u ponedjeljak u Parizu kako bi obećali milijune eura pomoći Moldaviji jer se strahuje da bi mogla biti dodatno destabilizirana sukobom u Ukrajini.
Moldavija, smještena između Ukrajine i Rumunjske, osjetila je posljedice porasta cijena hrane i energije i dolazak tisuća izbjeglica. Ta bivša sovjetska republika s otprilike 2,5 milijuna stanovnika, primila je više izbjeglica po glavi stanovnika nego bilo koja druga zemlja.
Uvelike ovisna o opskrbi energijom iz Rusije, Moldavija se suočava sa sve većim poteškoćama jer dolazi zima, a Moskva smanjuje opskrbu prirodnim plinom za oko 40 posto, što narušava sposobnost Moldavije da opskrbi stanovništvo dovoljnom količinom električne energije.
Više o energetskoj budućnosti Moldavije pročitajte OVDJE.
Izložba laži u Moskvi: ‘Putin može biti miran, Ruse je realno briga samo za jednu stvar‘
Jednog snježnog poslijepodneva u Moskvi proteklog tjedna, mnoštvo ljudi ušlo je u golemu dvoranu ispod zidina Kremlja, prošavši pored naoružanih pripadnika interventne policije, kako bi vidjeli izložbu o onome što Rusija još uvijek opisuje kao "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini, nakon devet mjeseci rata u Ukrajini.
Između fotografija koje prikazuju bombardirane ukrajinske gradove i okrvavljena trupla civila koji su predstavljeni kao herojske žrtve sukoba, posjetiteljima se prikazuje pobjednički video o nedavnoj ruskoj aneksiji četiri ukrajinske regije, prenosi u svojoj reportaži Financial Times.
Osim što se, otkako je izložba otvorena ranije ovog mjeseca, Rusija povukla iz glavnog grada jednog od njih, Hersona, ostavljajući iza sebe jumbo plakate na kojima je stajalo "Rusija ostaje ovdje zauvijek". Grad je pao pod rusku okupaciju u ožujku, u ranim danima sveobuhvatne invazije ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Propagandni izlošci ostavili su Katju, sredovječnu učiteljicu iz Moskve koja je sa sobom dovela skupinu 11-godišnjih učenika, s više pitanja nego odgovora. Kaže kako se pita čemu sve te žrtve.
"Nitko ništa ne razumije", rekla je napuštajući izložbenu dvoranu. "Prvo smo došli do Kijeva, a onda otišli - i koliko je ljudi ubijeno? Zatim smo zauzeli Herson pa smo ga opet napustili. I koliko je ljudi ubijeno?", pita se Katja. "Čak i vojnici", rekla je, misleći na veterane ranijih ruskih ratova u svojoj obitelji, "oni znaju kako rat funkcionira. No, čak ni oni ne razumiju ovu strategiju".
VIše od izložbi i pokušaju Rusa da shvate smisao rata u Ukrajini nakon povlačenja iz Hersona pročitajte OVDJE.
Španjolska će poslati policiju u Ukrajinu za pomoć u istragama ratnih zločina
Španjolska policija bit će raspoređena u Ukrajini tijekom sljedećih tjedana kako bi pomogla u istrazi navodnih ratnih zločina, rekao je u ponedjeljak španjolski premijer Pedro Sanchez Parlamentarnoj skupštini NATO-a u Madridu.
Izaslanstvo španjolskih policijskih dužnosnika već je doputovalo u Kijev kako bi se sastalo s predstavnicima ukrajinskog državnog odvjetništva, priopćilo je španjolsko ministarstvo unutarnjih poslova.
Na inicijalnom sastanku dvije zemlje su dogovorile uvjete suradnje i precizirale područja raspoređivanja, navodi se u priopćenju.
Španjolski časnici radit će zajedno s ukrajinskim istražiteljima i tužiteljima u prikupljanju dokaza koji bi se mogli uključiti u slučajeve istrage navodnih kršenja međunarodnog prava nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači.
Sanchez je također najavio da će novi centar za obuku ukrajinskih vojnika u središnjem španjolskom gradu Toledu početi s radom krajem studenog.
Kijevljani se pripremaju za "najgoru zimu svojih života"
Kada nema struje, a često je nema, neboder s čijeg se vrha vidi razoreni Kijev djeluje kao smrtonosna klopka. Nema svjetla, nema vode, nema toplih obroka, a ne radi ni dizalo, što znači da stanari na 21. katu nemaju kako pobjeći ako zgradu pogodi ruska raketa. A kad i ima struje, nema je dugo.
"Ruski napadi Ukrajinu vraćaju u Kameno doba", rekao je Anastasija Piroženko za The Associated Press. Njezina je dvadesetšesterokatnica nedavno u periodu od 24 sata struje imala tek na 30 minuta. Piroženko kaže da je "vojnički režim" nju i njezina supruga otjerao iz njihova stana.
"Naša je zgrada najviša u našoj četvrti i izvrsna meta za ruske rakete pa smo zato otišli roditeljima i pripremamo se za najgoru zimu u našim životima", rekla je Piroženko.
Nakon što je Rusija prošlog utorka napala ukrajinsku električnu mrežu, situacija u glavnom gradu zemlje i drugim velikim gradovima bitno se pogoršala. Ukrajinska državna energetska tvrtka Ukrenergo kaže da 40 posto Ukrajinaca ima problema sa strujom. Ukrenergo kaže da je oštećeno najmanje 15 velikih energetskih čvorišta diljem zemlje.
Tvrtka je Ukrajince upozorila da bi nestašica mogla trajati između par sati i nekoliko dana te da Ukrajini za preživjeti zimu trebaju "snaga i hrabrost".
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da njegovi sugrađani moraju biti spremni na to da struje neće biti te moraju biti snažni. "To je najgori slučaj. Zapravo, a ne volim govoriti o tome, međutim moram biti spreman za slučaj da nemamo struje, da je sve u mraku, da nema vode, grijanja, usluga i komunikacije", rekao je Kličko za The Associated Press.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je u nedjelju da više od 10 milijuna Ukrajinaca nije imalo struje nakon prošlotjednog ruskog raketnog napada, no dodao je i da se situacija u nekim dijelovima zemlje popravila. (Damjan Raknić)
Italija: Vlada će tražiti produljenje zakona o opskrbi Ukrajine oružjem u 2023.
Talijanska vlada zatražit će od parlamenta da usvoji novi zakon o vojnoj i civiljnoj opskrbi Ukrajine u 2023. godini, rekao je ministar obrane Guido Crosetto u intervjuu objavljenom u ponedjeljak.
Vlada u Rimu može slati pomoć Ukrajini bez odobrenja parlamenta temeljem dekreta koji istječe na kraju godine.
"Ministarstvo obrane uskoro će predložiti produljenje te iste mjere na cijelu 2023.", rekao je Crosetto za list Il Foglio.
Crosetto je rekao da će Italija nastaviti isporučivati oružje, kao što je to činila u prošlosti, "u vremenima i na načine koje ćemo dogovoriti s našim atlantskim saveznicima i s Kijevom".
Crosetto je član Braće Italije, desničarske stranke nove talijanske premijerke Giorgie Meloni koja snažno podržava Ukrajinu.
No dva ključna člana vladajuće koalicije, Matteo Salvini i Silvio Berlusconi, ambivalentniji su - obojica imaju povijesne veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. (Hina)
Britanci tvrde: ‘Rusi imaju novu ranjivu točku‘
Ruske snage utvrđuju obrambene položaje slabo obučenim mobiliziranim rezervistima oko Svatove u regiji Lugansk u sjeveroistočnoj Ukrajini, javlja britansko Ministarstvo obrane.
Kako se ruska jugozapadna linija bojišnice sada lakše brani uz istočnu obalu rijeke Dnjepar, sektor Svatove trenutno je ranjivi blok ruskih snaga, stoji u najnovijem izvješću Britanaca.
Ruski čelnici vrlo vjerojatno vide zadržavanje kontrole nad Svatovima kao politički prioritet, no s druge strane vojni zapovjednici muku muče s osiguravanjem resursa za ofenzivne operacije južnije u Donjecku.
- Ruske defenzivne i ofenzivne mogućnosti i dalje su opterećene velikim nedostatkom streljiva i kvalificiranog osoblja, dodaje se u izvješću.
Zelenski: ‘Rusi su na naše pozicije na istoku zemlje ispalili gotovo 400 projektila‘
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je u nedjelju navečer da ruska artiljerija napada ukrajinske postrojbe te da je toga dana samo na one na istoku zemlje ispalila gotovo 400 raznih projektila, piše Reuters.
Ruske su se snage u studenom povukle iz Hersona na jugu zemlje te prebacile u Donjecku i Lugansku oblast. "Najžešće se borbe, kao i prije, odvijaju u Donjeckoj oblasti. Iako zbog vremenskih prilika sada nema toliko napada, ruska ih artiljerija svejedno izvodi prilično mnogo", rekao je ukrajinski predsjednik. "U Luganskoj se oblasti borimo i sporo krećemo naprijed. Na istoku nas je ruska artiljerija napala gotovo 400 puta."
Zelenski je također rekao da ukrajinske snage na jugu "ustrajno i precizno uništavaju okupatorov potencijal", no nije detaljnije pojasnio što to znači.
Ukrajinski je predsjednik u nedjelju tijekom obraćanja članovima Međunarodne organizacije Frankofonije rekao da je Rusija na Ukrajinu od početka rata ispalila više od 4700 projektila. "Stotine naših gradova jednostavno je izgorjelo. Tisuće su umrle. Stotine tisuća nasilu su deportirane u Rusiju. Milijuni su pobjegli u druge države kako bi izbjegli rat", rekao je Zelenski.
CNN piše da je Zelenski potom govorio o "ukrajinskoj formuli za mir".
"Pomno smo promislili svaku točku. Nuklearna sigurnost. Sigurnost hrane. Energetska sigurnost. Puštanje svih zarobljenika i deportiranih. Implementacija povelje Ujedinjenih naroda i obnova teritorijalnog integrireta Ukrajine. Povlačenje ruskih vojnika i prestanak napada. Obnova pravde. Zaustavljanje ekocida. Prevencija eskalacije. Popravljanje kraja rata", rekao je ukrajinski predsjednik.
Kijev je u subotu rekao da je u dalekometnim artiljerskih napadima na jugu zemlje ubio otprilike 60 ruskih vojnika. To je drugi puta u četiri dana da je Ukrajina ustvrdila da je u jednom napadu Rusiji nanijela takve značajne gubitke.
Oleh Ždanov, vojni analitičar iz Kijeva, rekao je da on barata s informacijama da su se ukrajinske snage sukobile s Rusima na frontama kod Bahmuta i Avdivke u Donjeckoj oblasti. Dodao je da to nisu jedina mjesta na kojima Ukrajinci pokušavaju realizirati ofenzivne manevre. "Neprijatelj pokušava probiti naše linije, ali mu ne ide", rekao je Ždanov u videu koji je objavljen na društvenim mrežama. "Uzvraćamo i oni trpe velike gubitke."
Analitičar je rekao da su obje vojske trenutno fokusirane na regrupiranje. Ukrajinske se snage kreću prema Zaporižji, Dnjepropetrovsku i Harkivu. Rusi se također kreću u smjeru Zaporižje, ali i prema Donjecku i Lugansku.
Ministarstvo obrane Ruske Federacije reklo je da je u nedjelju uništilo 153 područja na kojima su bile koncentrirane ukrajinske snage.
Kiril Timošenko iz Ureda predsjednika Zelenskog rekao je u nedjelju da su ruske snage napale stambenu zgradu u Hersonskoj oblasti na jugu zemlje. "Moguće je da su neke osobe zarobljene ispod ruševina. Hitne se službe nalaze na licu mjesta", rekao je Timošenko.
U nedavno oslobođenom Hersonu još uvijek nema ni struje, ni vode, ni grijanja.
Ukrajinski premijer Denis Šmihal rekao je u nedjelju da je ukrajinska vlada za obnovu najvažnije infrastrukture u Hersonskoj oblasti odvojila 2,7 milijuna dolara. "Ovo je početak obnove oblasti. Pričamo o pristupu struji, vodi, grijanju, komunikacijama i lijekovima", rekao je Šmihal te dodao da će umirovljenici dobiti mirovine koje bi im bile isplaćene da nije bilo rata. (Damjan Raknić)
Tri eksplozije odjeknule u blizini Melitopolja
Tri eksplozije odjeknule u blizini privremeno okupiranog grada Melitopolja u regiji Zaporožje, prenosi u nedjelju kasno navečer Ukrajinska novinska agencija Ukrinform.
Ukrinform prenosi riječi gradonačelnika Melitopolja Ivana Fedorova koji je napisao na Telegramu: "Glasno je u okrugu Melitopolj. Čule su se tri snažne eksplozije sjeverno od Melitopolja - u području privremeno okupiranog sela Vesele, u blizini željezničke stanice".
Premijeri Poljske i Finske Mateusz Morawiecki i Sanna Marin izjavili su na zajedničkoj konferenciji za novinare u nedjelju u Helsinkiju da će nastaviti pružati svu potrebnu pomoć Ukrajini u suprotstavljanju ruskoj agresiji.
Marin je istaknula kako Poljska čini mnogo kako bi pomogla Ukrajini i izbjeglicama koje bježe od rata. Dodala je kako “i Finska čini svoj dio posla”, posebice nedavnom odlukom o vojnoj pomoći vrijednoj 55 milijuna eura. (Hina)