Ključni događaji:
- SAD Ukrajini šalje novu pomoć, stiže ključan ofenzivni sustav
- Kijev naredio djelomičnu evakuaciju Kupjanska
- Eksplozije u moskovskoj oblasti
- Njemačka traži od Švicarske da im proda Leoparde 2
- Prigožin: Bahmut je okružen, jedan je izlaz
Biden zavalio Scholzu na podršci Ukrajini i povijesnim odlukama
Američki predsjednik Joe Biden zahvalio je u petak njemačkom kancelaru Olafu Scholzu kojega je primio u Bijeloj kući na "dubokoj" podršci Ukrajini i nazvao povijesnima njegove odluke da poveća izdvajanja za obranu i odmakne se od ruskih fosilnih goriva.
"Dali ste presudno važnu vojnu pomoću i siguran sam da iza vojne podrške stoji duboka moralna podrška Ukrajincima", rekao je Biden prije početka sastanka s njemačkim kancelarom u Ovalnom uredu.
Odluke Berlina da snažno poveća izdvajanja za vojni proračun i odmakne se od ruskih fosilnih goriva Biden je nazvao "povijesnima".
U siječnju je Berlin pristao poslati njemačke tenkove Leopard Ukrajini, odnosno odobrio je slanje takvih tenkova iz drugih europskih zemalja koje ih posjeduju.
U kratkoj izjavi novinarima prije početka razgovora Scholz je kazao da Ukrajina uživa trajnu podršku saveznika u borbi protiv Rusije.
"Doista je važno što smo djelovali zajedno", rekao je o zajedništvu zapadnih saveznika u proteklih godinu dana.
"U ovom trenutku važno je da pošaljemo poruku da ćemo tako i nastaviti i podržavati (Ukrajinu) koliko god bude trebalo", rekao je Scholz, prenosi dpa.
Pohvalio je dobre odnose Berlina i Washingtona.
"Doista cijenim vrlo dobru suradnju našu dviju vlada", rekao je njemački kancelar Bidenu u Bijeloj kući odakle su poslali poruku jedinstva i Rusiji i Kini.
Vođa desničarske milicije preuzeo odgovornost za Brjansk: ‘Kijev nas je prešutno podržao‘
Vođa krajnje desne milicije povezan s neonacistima tvrdi da je Ukrajina prešutno poduprla napad njegove skupine na jug Rusije.
Denis Nikitin rekao je za Financial Times (FT) da je njegov Ruski dobrovoljački korpus izvršio napad u Brjansku kako bi poručili ruskim građanima da ne trebaju trpjeti "tuđi rat koji izvršava tuđu volju", prenosi Sky News.
"Možete i morate uzeti oružje. Podržat ćemo sve koji žele maknuti te uzurpatore Kremlja s vlasti", rekao je.
Ukrajina je zanijekala bilo kakvo odobrenje za taj napad, optužujući Moskvu da ga je organizirala, dok je Moskva iskoristila incident kako bi pokušala poduprijeti vlastiti ratni narativ da Zapad podržava "teroriste".
FT je izvijestio da je Nikitin rekao kako je napad dokazao da je ruska obrana u vrlo lošem stanju. "Trčali smo uokolo i djelovali u graničnom pojasu koji bi trebao biti pod najstrožom zaštitom", rekao je Nikitin.
O tome jesu li ukrajinske vlasti potpisale operaciju, Nikitin je rekao: "Da, naravno, ova akcija je dogovorena, inače se ne bi mogla dogoditi... Kako mislite da sam tamo prošao po mraku, usred noći? Tamo su minirani mostovi, kamere, dronovi koji detektiraju toplinu, postoje skrivene otvorene osmatračnice... Da to nisam koordinirao ni s kim (u ukrajinskoj vojsci)... Mislim da bismo jednostavno bili uništeni".
Denis Nikitin je, inače, rođen u Moskvi kao Denis Kapustin, da bi kasnije usvojio prezime Nikitin, koje preferira i danas, kako piše ruski neovisni portal Meduza.
Ruska uprava u Zaporižju imenovala Melitopolj regionalnim glavnim gradom
Uprava dijela ukrajinske regije Zaporižje koji se trenutačno nalazi pod ruskom okupacijom, objavila je da će tamošnje vlasti postavljene od Kremlja smatrati Melitopolj glavnim gradom regije.
Jevgenij Balicki, šef okupacijske uprave, potpisao je 3. ožujka uredbu kojom Melitopolj postaje glavni grad okupiranog dijela regije. Istom su uredbom Berdjansk i Enerhodar proglašeni gradovima od regionalnog značaja.
Naredba također proširuje granice Melitopolja do Azovskog mora, tako da se nekoliko dodatnih naselja sada nalazi unutar njegovih granica.
SAD šalje vojnu pomoć od 400 milijuna dolara, uključujući ofenzivno ključno vozilo
Sjedinjene Države potvrdile su novu vojnu pomoć Ukrajini u visini od 400 milijuna dolara, što uključuje važno vojno vozilo koje dosad nije viđeno na ukrajinskom bojištu. Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da će paket, koji uključuje streljivo i vrstu vozila koje proteže most preko manjih rijeka, gudura, usjeklina i sličnih prepreka na bojištu - odnosno može ih premošćivati - biti isporučen ukrajinskim snagama na liniju bojišnice.
Oklopno vozilo za podršku Bridge (Armored Vehicle-Launched Bridge), lansirni most, vozilo koje na sebi nosi ‘most‘ koji se proteže na nešto više 18 metara, moglo bi mnogo značiti Ukrajini ako pokrene protuofenzivu. Vozilo omogućuje tenkovima i drugim borbenim vozilima i sustavima da prijeđu preko njega ili prenesu opremu preko prepreke koju je teško ili nemoguće brzo svladati.
Ovo je prvi put da se takvo vozilo isporučuje Ukrajini, koje može ispaliti most naprijed preko teškog terena. "To je vrlo vjerojatno 90 posto ofenzivno (oružje)", rekao je ugledni sigurnosni i obrambeni analitičar Sky Newsa Michael Clarke. "Jer ako se braniš, ako se povlačiš, onda prelaziš na drugu stranu i dižeš mostove u zrak", dodao je.
"Ako se krećete prema naprijed, potrebno vam je nešto da prevladate manje prepreke prilično brzo pa vojske koriste ovakve stvari korite za to", rekao je i dodao kako očekuje da će SAD poslati osam vozila. "Ukrajinci će ih trebati za ofenzivu koju planiraju. Ona još nije počela, ali kada počne, bit će izvedena s jednom od najboljih oprema na svijetu - uključujući i lansirni most".
Isporučene će biti i granate za lake višecijevne raketne bacače i haubice. U paket će biti uključena i oprema za rušenje i raščišćavanje te druga oprema za podršku za održavanje i obuku, rekao je Blinken.
Znatan pad trgovine EU-a s Rusijom
Trgovina između Europske unije i Rusije znatno je pala nakon nekoliko krugova sankcija uvedenih zbog ruske invazije na Ukrajinu, po podacima Eurostata objavljenima u petak.
Ruski udio u uvozu iz zemalja izvan EU-a smanjio se s 9,5 na 4,3 posto od veljače 2022. do prosinca 2022. godine.
U istom tom razdoblju, ruski udio u izvozu EU-a u treće zemlje smanjio se s četiri na dva posto.
Vrijednost uvoza iz Rusije u Europsku uniju smanjila se za 53 posto od ruske invazije, s 21,8 milijardi eura prošlog ožujka na 10,3 milijardi u prosincu, po podacima Eurostata.
To je pridonijelo smanjenju trgovinskog deficita s Rusijom, koji se pao s 18,2 milijardi eura u ožujku 2022. na šest milijardi u prosincu 2022.
Eurostat je istaknuo da su gospodarske posljedice sankcija "osobito vidljive zadnjih mjeseci".
Ruski udio u uvozu ugljena u Europsku uniju smanjio se s 45 posto 2021. na 22 posto 2022., a nafte s 28 na 21 posto. Kad je riječ o željezu i čeliku, uvoz se smanjio sa 16 na 10 posto. Sve tri skupine robe pod europskim su sankcijama.
Udio ruskog prirodnog plina u europskom uvozu smanjio se s 36 na 21 posto.
Plaćenik Wagnera: Radimo na odsijecanju puta prema Časiv Jaru
Svi putevi opskrbe i povlačenja Oružanih snaga Ukrajine iz Bahmuta (kojeg Rusi zovu Artemovsk) su u zoni topničke vatre skupine Wagner, rekao je jedan borac plaćeničke skupine za RIA Novosti.
Plaćenik kaže da je jedan od najvećih strateških uspjeha bilo osvajanje brda s kojeg se vidi cijela okolica i svi prilazni putevi sjeverno od Bahmuta te da Ukrajinci više ne mogu prilaziti tim pristupnim cestama, ali i da ukrajinske snage kopaju nove rovove i uspostavljaju nove rute kretanja.
Prema njegovim riječima, ruske snage sada rade na tome da ukrajinskoj vojsci odsijeku put opskrbe iz obližnjeg grada Časiv Jar.
CNN je javio da su Rusi tijekom noći raznijeli most koji povezuje Bahmut s obližnjim selom Hromove. CNN je objavio priopćenje policijske postaje iz obližnje Konstantinovke, u kojem se navodi da se vlasti nadaju popravku oštećenja u sljedećih nekoliko dana jer je ta ruta važna za izvlačenje civila iz grada i opskrbu municijom i drugim zalihama.
Taj most, navodi CNN, povezuje Bahmut s gradom Časiv Jarom, odakle stižu vojne zalihe. Međutim, prema navodima policije, vojska još ima pristup gradu putem makadamskih cesta i polja. Prema javljanju CNN-a, ukrajinske vlasti objavile su obaveznu evakuaciju s područja grada u kojem je još 5000 stanovnika. Bahmut je ukrajinska vojska vratila pod kontrolu u drugoj polovici prošle godine, no već mjesecima je meta intenzivnih ruskih napada i Kremlj ga želi zauzeti pod svaku cijenu.
Putin nakon Brjanska traži dodatne ‘protuterorističke mjere‘
Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se s članovima ruskog Vijeća sigurnosti i poručio da moraju razgovarati o dodatnim "protuterorističkim mjerama". To je potrebno kako bi se zaštitili objekti pod kontrolom tijela za provođenje zakona, dodao je.
Putin je jučer ustvrdio da je Rusija bila meta "terorističkog napada" u južnoj regiji Brjansk koja graniči s Ukrajinom. Ukrajina je, pak, optužila Rusiju za "namjernu provokaciju".
Iako se članovi Vijeća sigurnosti sastaju redovito, Putin je u četvrtak sazvao ovaj sastanak nakon izvješća o napadu na sela u južnoj ruskoj regiji Brjansk.
Kijev naredio djelomičnu evakuaciju Kupjanska
Ukrajina je naredila dijelu stanovništva da napuste Kupjansk, dok Rusija pokušava ponovno zauzeti taj iz kojeg se morala povući u naletu ukrajinskih snaga prošle godine.
Regionalne vlasti Harkiva priopćile su da obitelji s djecom i osobe "s ograničenom pokretljivošću" moraju otići zbog "konstantnog" granatiranja ruskih snaga.
Rusija je zauzela sjeveroistočni grad na početku invazije na susjednu zemlju, a Ukrajina ga je povratila prošlog rujna.
Eksplozije u moskovskoj oblasti
Ruski mediji javljaju o eksploziji koja se dogodila u gradu Kolomna u moskovskoj oblasti i navode kako ju je možda izazvao dron. Međutim, nikakvi dijelovi još nisu pronađeni, rekao je policijski glasnogovornik u petak za TASS.
OVDJE pročitajte opširnije.
Njemačka od Švicarske zatražila da joj proda tenkove za pomoć Ukrajini
Njemačka je od Švicarske zatražila da joj proda neke od svojih tenkova Leopard II, kako bi mogla izdvojiti veću vojnu pomoć Ukrajini, izvijestio je u petak švicarski list Blick.
Kako piše Blick, Njemačka traži da Švicarske proda neke od svojih tenkova proizvođaču Rheinmetall, kako bi se popunile praznine u naoružanju članica EU-a i NATO-a.
Njemačka, Poljska, Portugal, Finska i Švedska su među zemljama koje šalju Leoparde Ukrajini, no time su prorijedile svoje vojne arsenale.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius i ministar gospodarstva Robert Habeck su izvijestili švicarsku ministricu obrane Violu Amherd o svojoj namjeri u pismu od 23. veljače, navodi Blick. Oni traže da Bern pristane na tu prodaju, uz obećanje da švicarski tenkovi neće završiti u Ukrajini.
Zakoni o neutralnosti i embargo na oružje Švicarskoj brane direktno slanje oružja Ukrajini, a pristanak na zahtjev Njemačke bi zahtjevao da švicarski parlament službeno proglasi da su tenkovi izvan upotrebe, objašnjava list.
Švicarsko ministarstvo obrane je reklo da se njemački zahtjev razmatra.
"S vojnog stajališta, u načelu bi, uzimajući u obzir potrebe Švicarske, bilo moguće odreći se manjeg broja tenkova", rekao je glasnogovornik ministarstva.
Bern je u ranijim slučajevima odbacio zahtjeve Njemačke, Španjolske i Danske da se prethodno kupljeno švicarski streljivo izveze u Ukrajinu.
Pitanje izvoza švicarskog oružja u ratne zone u Švicarskoj izaziva sve veće podjele jer sve veća javna i politička potpora Ukrajini stvara veliki pritisak na Bern.
Ukrajinci dižu mostove oko Bahmuta? ‘Izgleda da odlaze‘
Na društvenim mrežama pojavio se i video koji navodno prikazuje razaranje mostova oko Bahmuta.
‘Ukrajinci jutros dižu u zrak mostove u Bakhmutu, izgleda da odlaze‘, piše u opisu snimke koju je objavio War Monitor.
Prigožin: Bahmut je okružen, imate samo jedan izlaz
Reuters izvještava da je Jevgenij Prigožin, osnivač ruskih plaćeničkih snaga Wagner, rekao u videu objavljenom u petak da je ukrajinski grad Bahmut "praktički okružen" ruskim snagama i da su snage Kijeva imale pristup samo jednom izlazu.
Prigožin je u videu pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da povuče svoje snage iz grada koji Rusija već mjesecima bezuspješno pokušava osvojiti.
Na snimci također navodi da ima tri "ukrajinska zarobljenika" od kojih su dvoje tinejdžeri i jedan stariji građanin koji traže da im Zelenski dopusti ‘da odu kući‘.
Više od 360 projektila ispaljeno na hersonsku oblast
Ukrajnski Suspilne javlja kak ose u Zaporožju nastavlja s uklanjanjem ruševina peterokatnice koju je prethodne noći pogodila ruska raketa. Broj poginulih porastao je na pet, deset osoba se smatra nestalima.
U posljednjem su danu ruske trupe ispalile više od 360 projektila u regiji Herson: oštećene su stambene zgrade, jedna osoba je poginula, 17 ih je ozlijeđeno.
U Donbasu ruska vojska nastavlja granatirati naseljena područja duž cijele bojišnice. Dana 2. ožujka, kao rezultat granatiranja u regiji Donetsk, dvije su osobe poginule, a pet ih je ozlijeđeno, javlja Suspilne.
Tvrdnje nisu neovisno provjerene.
Lavrov: ‘Nećemo dopustiti Zapadu da ponovno raznese plinovode‘
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u petak da Rusija "neće dopustiti Zapadu da ponovno raznese plinovode" i rekao da se Moskva više neće oslanjati na Zapad kao energetskog partnera.
Reuters javlja kako je Lavrov govorio na događaju u Indiji dan nakon sudjelovanja na sastanku ministara vanjskih poslova G20.
Rusija je tvrdila da Zapad stoje iza podvodnih eksplozija u plinovodima Sjevernog toka prošlog rujna i opetovano je inzistirala da bi trebala biti uključena u bilo kakvu istragu incidenta.
Scholz i Biden u Bijeloj kući
Njemački kancelar Olaf Scholz održat će danas u Washingtonu povjerljive razgovore s američkim predsjednikom Joeom Bidenom o ratu u Ukrajini u jeku rastuće zabrinutosti da bi Kina Rusiji mogla isporučiti oružje.
Scholz je na jednodnevni izlet, na kojem neuobičajeno neće biti novinarskog izaslanstva, krenuo kasno u četvrtak.
Snimke iz Bahmuta
Na društvenim mrežama pojavila se nekolicina navodnih snimki iz ključnog grada na istoku Ukrajine, Bahmuta, u koji su jučer, prema riječima Jevgenija Prigožina, ušli wagnerovci.
Ukrajinski vojnici na jednoj snimci govore kako su okruženi i da im je ostalo vrlo malo streljiva.
‘Ovdje sam s dečkima, a ovo je sva municija koja nam je preostala. Sjeb*** smo. Sad smo okruženi sa svih strana... Pa čekamo... Ne možemo više‘, govori jedan od očajnih vojnika u kameru, a onda smiruje one kojima je snimka upućena: ‘Sve će biti u redu. Doći ću kući i poljubiti vas. Volim vas‘, završava.
Na drugoj snimci jedan zapovjednik govori kako su usred noći dobili naredbu da odmah napuste Bahmut te da se rasporede na nove operacije.
Treća pak snimka prikazuje ukrajinskog vojnika koji trčeći napušta Bahmut i pritom šalje poruku svojoj majci ne vjerujući da je preživio.
‘Mama, živ sam, živ!!!‘, govori joj.
Uništeni Bahmut je pod stalnim napadima ruskih trupa, a njegovo zauzimanje otvorilo bi Rusiji put ka potpunoj kontroli ostatka strateške industrijske regije Donbas, što je jedan od glavnih ciljeva invazije pokrenute 24. veljače 2022.
Brazilski predsjednik razgovarao sa Zelenskim o mirovnim naporima
Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva razgovarao je u četvrtak putem videa s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim te istaknuo da će podržati mirovne pregovore kako bi se okončao sukob između Ukrajine i Rusije.
"Ponovno sam potvrdio želju Brazila da razgovara s drugim zemljama i sudjeluje u bilo kakvoj inicijativi vezanoj uz izgradnju mira i dijaloga. Nitko ne želi rat", objavio je Lula na Twitteru nakon razgovora sa Zelenskim.
Lula će o mirovnim naporima razgovarati s Kinom kada sljedeći mjesec posjeti Peking, a također i s Rusijom, stoji u priopćenju njegova ureda. Rečeno je i da je Zelenski pozvao Lulu da posjeti Kijev.
"Razgovarali smo o diplomatskim naporima da se vrati mir u Ukrajinu i svijet", objavio je Zelenski na Twitteru. Rekao je da je zahvalio Luli na glasanju Brazila za rezoluciju UN-a prošlog tjedna koja poziva na mir i zahtijeva od Moskve da povuče svoje snage.
Lula je pak objasnio da je Brazil podržao rezoluciju jer ona brani teritorijalni integritet Ukrajine.
Ljevičarski brazilski čelnik zagovara okupljanje zemalja koje bi mogle posredovati u mirnom rješavanju rata.
Lula je odbio Ukrajinu opskrbiti topničkim streljivom njemačke proizvodnje koje ima Brazil, inzistirajući na politici striktne neutralnosti, iako je rekao da je Rusija pogriješila invazijom na suverenu državu.
Tijekom prošlomjesečnog putovanja u Sjedinjene Države, Lula je pozvao na dogovorno rješavanje sukoba u koje bi se uključile neutralne države.
Nakon godinu dana od početka ruske invazije na Ukrajinu, Zelenski je pozvao na latinoameričke čelnike na sastanak i rekao da je spreman napustiti Ukrajinu kako bi prisustvovao.
U prošlogodišnjem intervjuu za magazin Time, dok je još bio predsjednički kandidat, Lula je rekao da su i ruski predsjednik Vladimir Putin i Zelenski odgovorni za sukob.
U to je vrijeme Lula rekao da je Zelenski "želio rat" jer bi, u suprotnom, "malo duže pregovarao", ali i da je Rusija "pogriješila" što je napala susjeda.