Organizacija za ljudska prava Amnesty International izjavila je da Kina vrši zločine protiv čovječnosti u Xinjiangu, sjeverozapadnoj regiji u kojoj žive Ujguri i druge muslimanske manjine, piše BBC.
Amnesty je pozvao Ujedinjene narode da istraže sve navode, kazavši da Kina Ujgure, Kazahstance i ostale muslimane masovno zatvara, nadzire i muči.
Generalna tajnica Amnesty Internationala, Agnès Callamard, optužila je kineske vlasti da stvaraju 'distopijski krajolik kao iz pakla nevjerojatnih razmjera'.
'Savjest čovječanstva morala bi biti šokirana koliko je velik broj ljudi podvrgnut ispiranju mozga, mučenju i drugim ponižavajućim tretmanima u tamošnjim internacijskim kampovima, dok još milijuni ljudi žive u strahu od velikog nadzornog aparata', rekla je Callamard.
Optužbe ma račun UN-a
Također je optužila glavnog tajnika UN-a, Antónija Guterresa, da 'nije postupio u skladu sa svojom funkcijom'.
Guterres 'nije osudio situaciju i nije zatražio međunarodnu istragu. Njegov je posao da štiti vrijednosti na kojima su utemeljeni Ujedinjeni narodi i svakako da ne šuti o zločinima protiv čovječnosti', kazala je.
U izvješću na 160 stranica koji se temelji na razgovorima s 55 bivših zatočenika, Amnesty je izjavio da postoje dokazi da je država Kina počinila 'bar sljedeća kaznena djela protiv čovječnosti: zatvaranje ili drugo ozbiljno narušavanje fizičke slobode čime je prekršila temeljne odredbe međunarodnog prava, zatim mučenje i progon.'
Izvještaj prati sličan niz otkrića organizacije Human Rights Watch, koji je u travnju rekao kako je uvjeren da je kineska vlada odgovorna za zločine protiv čovječnosti.
Neke zapadne zemlje i grupe za zaštitu ljudskih prava optužile su Kinu za genocid nad turskim etničkim skupinama u Xinjiangu - iako postoji spor oko toga mogu li se akcije države okarakterizirati kao genocid.
Autor izvještaja Amnesty Internationala, Jonathan Loeb, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare da istraga te organizacije 'nije otkrila sve dokaze da je doista počinjen genocid, ali da su do sada 'tek zagrebli po površini'.
Kina već rutinski negira sve optužbe o kršenju ljudskih prava u Xinjiangu.
'Teško nasilje i zastrašivanje'
Stručnjaci se općenito slažu da je Kina zatočila čak milijun Ujgura i drugih muslimana i zatvorila još njih stotine tisuća otkako su 2017. počele njezine aktivnosti u Xinjiangu.
Postoje brojna i vrlo raširena izvješća o fizičkom i psihičkom mučenju unutar zatvora i logora u toj regiji.
Kina je također optužena da je vršila prisilnu sterilizaciju, pobačaje i preseljenja stanovništva kako bi se smanjio njihov natalitet i gustoća naseljenosti te da je ciljala vjerske vođe kako bi slomila vjerske i kulturne tradicije.
Kina negira te sve optužbe i kaže da su njezini kampovi u Xinjiangu dobrovoljni programi prekvalifikacije i deradikalizacije potrebni u borbi protiv terorizma u regiji.
U svom izvješću, Amnesty je rekao da se borbom protiv terorizma ne mogu razumno objasniti masovna zatvaranja, te da su postupci kineske vlade pokazali 'jasnu namjeru kolektivnog ciljanja dijelova stanovništva Xinjianga na temelju njihove vjere i etničke pripadnosti i korištenje ozbiljnog nasilja i zastrašivanja kako bi se iskorijenila islamska religijska uvjerenja i tursko-muslimanske etnološke i kulturne prakse'.
Organizacija je rekla da vjeruje da su oni koji su odvedeni u logore u Xinjiangu 'bili izloženi neprestanoj kampanji indoktrinacije, kao i fizičkom i psihičkom mučenju'.
Mučenje u logorima
Te metode mučenja su, kaže se u izvješću, uključivale 'premlaćivanja, elektro-šokove, prisilne položaje tijela kako bi se izazvao stres, nezakonito ograničavanje kretanja uključujući zavezivanje na tzv. 'tigrovom stolcu', uskraćivanje sna, vješanje na zid, izlaganje ekstremno niskim temperaturama i zatvaranje u samicu'.
'Tigrov stolac' - o čijem se postojanju već ranije izvještavalo - čelični je stolac na kojem su čovjeku okovane noge i ruke kako bi tijelo ostalo na mjestu. Nekoliko bivših zatvorenika reklo je Amnestyju kako su satima ili čak danima bili prisiljeni gledati druge kako su također satima ili danima bili zatočeni u tom stolcu.
Amnesty je također rekao da se čini da sustav logora u Xinjiangu 'djeluje pod onim što spada u kineski kaznenopravni sustav ili neki drugi poznati domaći zakon', te da postoje dokazi da su zatvorenici premještani iz kampova u zatvore.
Iako su mnoga otkrića prijavljena već ranije, istraga Amnestyja vjerojatno će značiti dodatni međunarodni pritisak na Kinu. Američki State Department ranije je opisao kineske aktivnosti u Xinjiangu kao genocid, a parlamenti Velike Britanije, Kanade, Nizozemske i Litve donijeli su rezolucije u kojima kažu isto.
U ožujku su EU, SAD, Velika Britanija i Kanada uvele sankcije za kineske dužnosnike, a Kina je na to u znak odmazde odgovorila izricanjem sankcija političarima, znanstvenicima i institucijama.
Mogućnost da Kina postane predmetom istrage nekog međunarodnog pravnog tijela komplicirana je zbog činjenice da Kina nije potpisnica Međunarodnog kaznenog suda (ICC) - zbog čega je izvan nadležnosti tog suda - i ima pravo veta na slučajeve koje je pokrenuo Međunarodni sud pravde. ICC je u prosincu najavio da neće pokrenuti postupak.
Prošlog tjedna u Londonu je održan neovisan niz saslušanja, koje je vodio istaknuti britanski odvjetnik Sir Geoffrey Nice, kojima se žele ocijeniti navodi o genocidu.