KOREKCIJA ILI SLOM TRŽIŠTA

Analitičari JP Morgana: Pad cijena dionica prilika je za dobru kupnju

 
 REUTERS

Korekcija ili slom tržišta kapitala glavna je dvojba svjetskih medija, analitičara i investitora, a većina njih navodi da je radi “samo” o jačoj tržišnoj korekciji nakon višegodišnjeg stalnog rasta cijena gotovo svih klasa imovine, pogotovo dionica.

No, većina analitičara smatra kako je još uvijek teško dati konačnu ocjenu te napominju kako se ubuduće mogu očekivati veća nestabilnost (volatilnost) i oscilacije cijena na tržištima kapitala, dok su tvrdi optimisti i optimisti rezolutni u zaključcima kako će vrlo brzo doći do oporavka i stabilnog rasta cijena ili će, pak, sve rezultirati katastrofalnim slomom ne samo tržišta kapitala, nego američkog i globalnog gospodarstva.

Veće plaće

Pad globalnih cijena kapitala, prvenstveno dionica, počeo je prošli petak u SAD-u nakon vijesti da je inflacija u toj državi došla do 1,8 posto na godišnjoj razini, a da su plaće narasle 2,83 posto. To je, čini se, bio okidač koji je zajedno s najavama daljnjeg povećanja kamatnih stopa središnje banke SAD-a, FED-a, što automatski znači i veće kamate na kredite poduzećima, ali i moguće bankrote rizičnih korporativnih obveznica, doveo do rasprodaje dionica u SAD-u koja je nastavljena i u utorak.

Taj su dan, naime, cijene dionica nastavile s padom u Aziji od 1,1 do 5,1 posto, Europi od prosječno 1,7 posto, a u SAD-u su nakon nekoliko sati trgovanja, u vrijeme pisanja ovog teksta, cijene glavnih indeksa bile na prosječnih minus 0,6 posto. Istodobno je cijena desetogodišnje američke obveznice jučer zabilježila blagi pad (rast cijena obveznica je obrnuto proporcionalan kretanju prinosa na obveznice), dok su cijene njemačkih i drugih glavnih svjetskih državnih obveznica registrirale blagi rast.

No, osim makro i makroekonomskih odrednica te psihologije investitora, na kretanje cijena na tržištima sve više utječu algoritamske procedure kompjutoriziranih “tržišnih agenata”. Tako su Barclays PLC British Bank jučer izvijestili da je oko 250 milijardi dolara vezano za programe koji reagiraju sukladno promjena nestabilnosti tržišta. Ti programi počinju određenom prodajom vrijednosnica kada kolebanja cijena dionica prijeđu određenu razinu ili jednostavno slijede trendove na tržištu i tako pojačavaju i ubrzavaju taj trend.

Marko Kolanović i Bram Kaplan, strateški analitičari JP Morgana, u pismu klijentima naveli su kako se idućih dana može očekivati nastavak jake volatilnosti, odnosno nestabilnosti tržišta, ali i da je opći pad cijena dionica prilika za dobru kupnju. U tu se priču u utorak uključio i Steven Mnuchin, američki ministar financija, tvrdeći kako tržišta nisu do kraja uključila u cijene efekte porezne reforme koju je izglasao američki Kongres i Senat na poticaj predsjednika Donalda Trumpa te da tek treba očekivati pozitivne efekte od regulatornih reformi i pojačanog ulaganja u infrastrukturu. Naravno, Mnuchin na taj način pokušava vratiti tržišta na staze oporavka jer je Trump pretjerano isticao zasluge svoje vlade za rekordne uspjehe burzi, iako to traje još od 2009. i vladavine Baracka Obame.

Ubrzanje

Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, u svojoj je analizi istaknuo da je oporavak cijena dionica 2015. i 2016. izgubio dah, ali je “nakon pobjede Donalda Trumpa došlo do neobičnog, vrlo vjerojatno pretjeranog ubrzanja”. “Rast indeksa S&P-a u odnosu na početak 2017., čak i nakon korekcije posljednjih dana, iznosi gotovo 20 posto, a to je jako, jako mnogo”, ističe Šonje. “Promatra li se samo razdoblje 2017., lako je uočiti ubrzanje u drugoj polovici godine. Indeks bi komotno mogao pasti na oko 2,500 ili za još šest do sedam posto, a da tržište ostane na kratkoročno rastućem trendu.

Uzmemo li u obzir usporavanje 2015.-2016. i moguće prevelika očekivanja od Trumpove ekonomske politike (obećavao je velike državne investicije pa ništa od toga), indeks bi mogao pasti i u raspon 2,300-2,400 ili za još 12-13 posto, a da se pritom još uvijek može govoriti o korekciji, a ne o katastrofi, odnosno slomu”, tvrdi Šonje, postavljajući pitanje postoji li nešto fundamentalno trulo u gospodarskim fundamentima jer globalne recesije, ni one u SAD-u, nema na vidiku, a za ovu se godinu najavljuje umjereni rast. Međutim, Šonje upozorava na Shillerove stoljetne podatke o dugoročnim kamatnim stopama na državne obveznice i vrijednostima dionica u SAD-u. Vrijednosti dionica, naime, mjere se omjerom cijena dionica i zarada kompanija, poznati P/E omjer (price/earnings).

Psihološka granica

“Aktualni P/E omjer (prije zadnje korekcije) dosegnuo je 33 i bio je treći najveći u povijesti, sličan kao 1929., dakle prije Velike krize, i manji nego 2000., prije puknuća dot.com mjehura. Nakon posljednje korekcije od oko 8 posto P/E omjer je pao na još uvijek visokih 30-31. Ako se dogodi korekcija za još 10-15 posto, P/E bi uz nepromijenjene zarade pao na 25-27, što je oko prosječne razine u ovom stoljeću. Drugim riječima, ne treba se dogoditi katastrofa da dođe do kratkoročne normalizacije P/E, dovoljna je jedna jača korekcija. Osim toga, možda će i zarade rasti, a rast zarada smanjuje P/E bez korekcije cijena dionica”, objasnio je Šonje.

Tome treba dodati da ta “jača korekcija” može značiti i pad P/E ispod 25-27, a ta bi “psihološka” granica mogla imati značajnu negativnu snagu. Šonje ističe da P/E ne ovisi samo o zaradi i psihologiji, nego i o kamatnim stopama te da smo tek na početku kamatnog ciklusa, “što znači da kamatne stope na američke državne obveznice još nekoliko godina vjerojatno neće dosegnuti 5%”. No, neki analitičari drže da bi se dodatni tržišni negativni impuls mogao dogoditi kada prinosi na američke obveznice dođe na 3,5%.

Zagrebačka burza u crvenom, najviše “zaronila” Jamnica

Potaknuta negativnim raspoloženjem s Wall Streeta, Zagrebačka burza zaronila je u crveno. Gubitnike je predvodila sastavnica Agrokora - Jamnica s minusom od 11,37 posto, a slijedili su IGH sa -6,76 posto, Ledo -6,67 posto i Magma -6,00 posto. Američki indeksi donedavno su probijali nove rekorde u jednom od najdužih bikovskih tržišta u povijesti, tako da je korekcija s vremenom postajala sve izglednija. No, radi li se o korekciji u situaciji kada indeks u jednom trenutku padne 6,30 posto?

Upravo toliko je indeks Dow Jones pao u ponedjeljak pao i radilo se o najvećem padu u povijesti Wall Streeta. Moglo bi se zaključiti da je došlo do promjene trenda, barem kratkoročnog, ako ne i srednjoročnog. Kada indeks u jednom danu padne više od 1 posto, to je alarm, a kamoli više od 4 posto, koliko su pali indeksi S&P 500 i Dow Jones u ponedjeljak. No, ipak nešto više cijene futuresa od sinoć također to opovrgavaju. Možda je ipak riječ o kratkotrajnoj korekciji tržišta.

Očekivani viši prinosi na obveznice i potencijalno stezanje američke monetarne politke potaknuli su dio investitora da povuku sredstva iz dionica u sigurnije obveznice.

Na domaćem tržištu dogodio se ozbiljan pad, Crobex indeks u jednom se trenu spustio na 1828 bodova, što je predstavljalo 3,10 posto manje u odnosu na prethodni dan.

Najviše se trgovalo dionicom Valamar Riviere, Zabe, Atlantske plovidbe, Ad Plastika i HT-a. Namučeni mali dioničari Agrokora priželjkuju odlazak rastrošnog Ramljaka, što bi im pružilo kakvu-takvu šansu da njihove dionice ne vrijede nula. Predstoji vidjeti je li na američkom tržištu bik stvarno mrtav, dok na domaćem tržištu nema straha jer ga nije ni bilo. (Petar Šimunić)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. svibanj 2022 09:08