Mađarska ima novog predsjednika

Mađarski parlament u utorak je izabrao Andráša Baku, bivšeg predsjednika Vrhovnog suda, za predsjednika republike, prenosi mađarska novinska agencija MTI.

Baka, kandidat vladajuće stranke Tisza, izabran je za šefa države sa 140 glasova za, 6 protiv i bez suzdržanih na tajnom glasovanju.

Parlament je izabrao novog predsjednika nakon što je mandat bivšeg predsjednika Tamáša Šuljoka završio 20. srpnja uvođenjem 17. amandmana na Ustav koji je, među ostalim, donio nova pravila za obnašanje najviših dužnosti u državi.

Simboličan je to korak u nastojanju premijera Pétera Magyara, koji je preuzeo vlast u svibnju, da demontira bastione moći bivšeg premijera Viktora Orbána.

Baka je na tu, uglavnom ceremonijalnu, ulogu izabran glasovima vladajuće stranke desnog centra Tisza. Članovi oporbene stranke Fidesz povukli su se iz glasovanja u parlamentu.

Ágnes Forsthoffer, predsjednica parlamenta, dosad je obnašala funkciju predsjednice, a Baka će preuzeti dužnost osmoga dana nakon objave rezultata izbora.

Novoizabrani predsjednik u svom je obraćanju parlamentu u utorak rekao je da stabilnost Ustava počiva na tome da se on smatra dijelom najširih slojeva društva.

Upozorio je da bi ponovno sastavljanje Ustava „isključivo kao dokumenta privremene većine” rezultiralo ponavljanjem pogreške čije posljedice Mađarska sada pokušava ispraviti. Izrada Ustava zahtijeva više od pukog parlamentarnog zakonodavstva, rekao je. „Potrebna je i široka društvena i stručna rasprava, istinski politički konsenzus i proces koji sam po sebi odražava demokratsku kulturu koju će novi Ustav kasnije imati zadatak održavati”, rekao je.

Stručnjak za ljudska prava i europski sudac

Baka je rođen 11. prosinca 1952. u Budimpešti, studirao je na Fakultetu političkih znanosti i prava ELTE-a 1973., a 1978. doktorirao je pravo, objavila je mađarska agencija MTI.

Od 1978. do 1990. bio je znanstveni suradnik u Institutu za političke znanosti i pravo Mađarske akademije znanosti, a od 1990. do 1998. obnašao je dužnost generalnog direktora Fakulteta za javnu upravu. Od 1980-ih nadalje predavao je kao gostujući profesor na nekoliko sveučilišta u SAD-u te je u više navrata bio pozivan održati predavanja u Francuskoj i Njemačkoj.

Titulu kandidata političkih znanosti i prava nosi od 1988., godine u kojoj je dobio nagradu za akademsku mladež Mađarske akademije znanosti za izvanredna akademska postignuća.

Istraživač je u području ljudskih prava i prava manjina te je objavio brojne radove na te teme. Baka je bio nezavisni zastupnik Mađarskog demokratskog foruma (MDF) od 1990. do 1991., tijekom prvog parlamentarnog mandata nakon promjene režima. U tom je razdoblju obnašao i dužnost tajnika Odbora za ljudska prava, manjine i vjerska pitanja te voditelja radne skupine za ljudska prava parlamentarne skupine MDF-a.

Godine 1991. dao je ostavku na svoje zastupničko mjesto nakon što je izabran za suca Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), gdje je do 2008. bio mađarski sudac suda za ljudska prava sa sjedištem u Strasbourgu.

Između 2008. i 2009. obnašao je dužnost predsjednika Prizivnog suda u Budimpešti, a u lipnju 2009. parlament ga je izabrao za predsjednika Vrhovnog suda na šestogodišnji mandat. Uz tu dužnost obnašao je i dužnost predsjednika Nacionalnog sudbenog vijeća (OIT), koje je odgovorno za središnju upravu sudova.

Dana 31. prosinca 2011. njegov je mandat istekao u skladu s prijelaznim odredbama Ustava, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2012.

Vrhovni sud naslijedila je Kuria, a uloge čelnika Kurie i čelnika upravnog pravosudnog tijela bile su odvojene. Baki, koji je kritizirao reformu pravosuđa, novim je zakonom zabranjeno kandidiranje za predsjednika Kurije, a propisano je da kandidati za tu dužnost moraju imati pet godina pravosudnog iskustva u Mađarskoj. Zakonodavstvo s ustavnom snagom nije dopuštalo bivšem predsjedniku Vrhovnog suda da traži pravnu zaštitu pred sudovima, pa se obratio Europskom sudu za ljudska prava. U svojim konačnim presudama – i u prvom stupnju u svibnju 2014. i u žalbenom postupku u lipnju 2016. – sud je presudio protiv Mađarske, navodeći da su mađarske vlasti prekršile Bakino pravo na slobodu izražavanja.

Prema presudi, bivši predsjednik Vrhovnog suda također je pretrpio kršenje ljudskih prava zbog načina na koji je prerano smijenjen s dužnosti donošenjem zakona. Nakon smjene, Baka je služio kao predsjedavajući sudac u Kuriji.