ATENA Grčki premijer Aleksis Cipras u nedjelju je poručio da će njegova vlada održati "sva svoja obećanja", uključujući besplatnu hranu i struju onima koji grcaju pod teretom strogih mjera proračunske štednje, javljaju agencije.
Cipras je najavio niz mjera koje se odnose na ukidanje povlastica političara, poput zabrane službenih ministarskih automobila i prodaje jednog od dva vladina zrakoplova. Najavio je i ukidanje poreza na vlasništvo koji će se zamijeniti porezom na vrlo vrijedna vlasništva.
Minimalna plaća će se postupno povećavati sa sadašnjih 580 eura na 750 eura do 2016. Glede privatizacije, ponovio je da ne smije predstavljati olaku rasprodaju javnih resursa, već da se svaka privatizacija mora odvijati pod kontrolom i biti predmet dobro promišljenog plana.
Grčka tek počinje izlaziti iz dugogodišnje recesije, no i dalje je jedna od četiri radno sposobne osobe nezaposlena.
"Prvi prioritet ove vlade je pozabaviti se ranama koje je nanio paket pomoći (međunarodnih kreditora), uhvatiti se u koštac s humanitarnom krizom kako što smo obećali prije izbora", kazao je Cipras u parlamentu. Jedna od glavnih bitaka, istaknuo je, bit će borba protiv korupcije. Također kani stati na kraj dugogodišnjoj praksi izbjegavanja plaćanja poreza.
Što se tiče javnog duga zemlje koji iznosi 320 milijardi eura, ili 175 posto BDP-a, Cipras je kazao da će grčka vlada inzistirati na "prijelaznom sporazumu" s europskim partnerima koji bi omogućio priljev financija u narednih nekoliko mjeseci dok dvije strane ne ispregovaraju novi sporazum o dugu.
Stoga, kako je kazao, Grčka neće prihvatiti nastavak paketa pomoći za izlazak iz krize jer se pokazao "kontraproduktivnim".
"Nova vlada ne može prihvatiti nastavak paketa pomoći jer ne može nastaviti činiti pogreške", kazao je Cipras. Umjesto nove tranše pomoći od 7,2 milijarde eura, nova grčka vlada želi dogovoriti nove uvjete oko servisiranja duga, poput produljenja rokova isplate i otplate samo kamata kako bi uzela predah.
Između ostalog, Atena traži 1,9 milijardi eura profita od grčkih obveznica koje drži Europska središnja banka i druge institucije eurozone.
Svoj je govor pred grčkim parlamentom Cipras okončao najavom traženja reparacija za Drugi svjetski rat od Njemačke.
Grčka, naime, smatra da je loše prošla na međunarodnim pregovorima o reparacijama, poslije kraja nacističke diktature, piše Deutsche Welle.
Na osnovi ugovora iz 1960. godine, Njemačka je žrtvama nacističkih zločina u Grčkoj isplatila 115 milijuna maraka. Time bi trebali biti pokriveni svi pojedinačni zahtjevi za odštetu.
Međutim, rasprava se vodi i oko kredita na koji je Grčka država bila prisiljena: Narodna banka Grčke je 1942. morala nacistima dati beskamatni kredit od 476 milijuna rajhsmaraka. Tim novcem su nacisti službeno financirali svoje 'troškove okupacije' Grčke, ali taj novac Grčkoj nije vraćen. Zbog toga komisija stručnjaka u Grčkoj smatra da Njemačka Grčkoj i dalje duguje oko jedanaest milijardi eura.
Njemačka, međutim, smatra da je pitanje reparacija definitivno riješeno. Prva konferencija na tu temu održana je u Parizu, još u jesen 1945. godine. Grčkoj je tada pripao određeni postotak njemačkih reparacija za Drugi svjetski rat i ona je dobila materijal ukupne vrijednosti do dvije milijarde eura.