Upravo dok Francuzi sređuju dojmove i analiziraju prvih 100 dana njegove vladavine, predsjednik François Hollande našao se u dosad najneugodnijoj situaciji otkako je zasjeo u Elizejsku palaču. U Amiensu, gradu na sjeveru Francuske, prije tri dana izbili su neredi iza kojih je ostalo 16 ozlijeđenih policajaca, spaljeno je 20-ak automobila, komunalni centar i mjesna škola. Policija je slomila pobunu stotinjak mladića iz siromašnog dijela grada, ali su štete procijenjene na nekoliko milijuna eura.
Niska očekivanja
Amiense je zbog velikih nemira, višetjedne pljačke i paljevine automobila 2005. godine uvršten u jedno od 15-ak zona strogog sigurnosnog nadzora francuske vlade. No, novi nemiri pokazuju da promjena predsjednika nije donijela očekivanu korjenitu promjenu u životu Francuske. Analitičari ističu kako s dolaskom Hollandea još nema prevelikih razočarenja jer su ga građani izabrali kako bi okončali sa Sarkozyjem. U prvih sto dana Hollande se više bavio simboličkim gestama kako bi se što više razlikovao od svog prethodnika. Na odmor je otišao redovnom linijom vlaka, umanjio je plaće svojim ministrima. No forsiranje slike “normalnog” predsjednika više nisu dovoljne.
Dobar, ali nesposoban?
Najnovija istraživanja objavljena u desno orijentiranom dnevniku Le Figarou pokazuju kako povjerenje u Hollandea opada. Iako 57 posto birača smatra kako se drži obećanja (povlačenje francuskih vojnika iz Afganistana do kraja godine, smanjivanje plaća ministrima, povećanje poreznih stopa za najbogatije...), većina sumnja u njegovu sposobnost da riješi glavne boljke gospodarstva.
Više od polovice ispitanih Francuza nije zadovoljna dosad učinjenim i misli da zemlja ide u lošem smjeru. Prije svega to se odnosi na golemi javni dug, rekordnu stopu nezaposlenosti od 10 posto te oporavak industrije.
Francuska je u drugom tromjesečju ponovno zabilježila nultu stopu rasta BDP-a i time je za dlaku izbjegla ulazak u recesiju. Hollande je zasad ograničio direktorske plaće u javnom sektoru na 450 tisuća eura godišnje, donesen je plan pomoći automobilskoj industriji, minimalna plaća povećana je za 2 posto (sada iznosi 1425 eura bruto za 35-satni tjedan). Socijalistička vlada u sklopu porezne reforme najavila je i niz mjera koje bi trebale donijeti dodatni prihode za smanjivanje proračunskog manjka. Bogati građani i velike korporacije trebale bi preuzeti velik dio tereta kako bi Francuska srezala proračunski manjak s prošlogodišnjih 5,2 posto na 4,5 posto BDP-a u ovoj godini te na tri posto u 2013., za što nedostaje 30-ak milijardi eura.
Isteklo vrijeme
Nakon povratka s godišnjih odmora, Francuzi očekuju konkretne rezultate i akcije koje će prije svega pomoći posrnulom gospodarstvu te će zasigurno nakon oporezivanja bogatih biti nužni i neki bolni rezovi u gospodarstvu i socijalno nepopularne mjere štednje. Francuskom šefu države i njegovoj vladi zasigurno predstoji vruća jesen.
Sarkozyjevu inicijativu za veći PDV odmah je odbacio
Nova vlada ukinula je i dvije Sarkozyjeve inicijative: ponovno je uvela porez na prekovremene sate te ukinula povećanje PDV-a. Veće poreze u Francuskoj plaćat će i banke, kao i naftne kompanije kroz novi porez na energetiku. Uveden je i porez od tri posto na dividende koje tvrtke isplaćuju svojim dioničarima sa svrhom da se potaknu kompanije da prihode ulažu u nove investicije umjesto da ih dijele kao profit dioničarima. Udvostručit će se i porez na financijske transakcije. Hollandeu predstoji i uvođenje porezne stope od 75 posto na prihode iznad milijun eura godišnje. Takozvani “porez na bogataše” izazvao je velike kontroverze prije svega kod tradicionalnih rivala Britanaca, ali i privukao simpatije običnih građana. Hollande se vrlo dobro snašao na međunarodnoj sceni. Iako ga je opozicija oštro kritizirala zbog neuključivanja u rješavanje krize u Siriji, Hollande je okupio stotinjak zemalja prijatelja Sirije te uspostavio vojnu bolnicu za ranjenike i izbjegle iz Sirije na granici s Jordanom.