Danas je super utorak; dan koji bi, u nekim normalnim okolnostima, ljubiteljima američke politike bio jedan od najuzbudljivijih trenutaka izborne godine. Svojevrsni pandan finala Lige prvaka, Superbowla, Eurosonga ili dodjele Oscara.
Dan kada najveći broj američkih saveznih država istovremeno glasa, zbog čega se dodjeljuje najveći broj delegata i, de facto, definira pobjednik.
Naime, od kraja 1980-tih godina, neovisno o tome koja stranka u datom trenutku drži ključeve Ovalnog ureda, a koja joj ih pokušava preoteti, prvoga utorka u ožujku izborne godine, gotovo beziznimno, iskristalizirao bi se pobjednik stranačkih predizbora, a time bi se počele nazirati i prve konture predstojeće predsjedničke kampanje.
Naravno, tome bi najčešće prethodile zakulisne stranačke intrige, bratoubilački ratovi, kadrovska pretrčavanja i medijski obračuni pretendenata za Bijelu kuću, što bi dalo dodatni začin ionako zanimljivoj kampanji.
Pobjednik se zna
Međutim, ove je godine cijela priča u najmanju ruku antiklimaktična. Donald Trump u super utorak ulazi s neuhvatljiva 244 do sad alocirana delegata, dok Nikki Haley, njegova jedina preostala protukandidatkinja, raspolaže sa samo 43.
Da je Haley nekim čudom do sad uspjela osigurati pobjedu u barem nekoj relevantnoj saveznoj državi, poput New Hamsphirea, Michigana ili matične joj Južne Karoline, tijekom super utorka bi se definiralo je li dovoljno konkurentna na nacionalnoj razini.
No, to se nije dogodilo.
Haley je svoju prvu pobjedu osigurala tek ove nedjelje u Washington D.C.-u, američkoj prijestolnici koja formalno niti nema status savezne države, osvojivši 62,3 posto u odnosu na Trumpa koji je ondje osigurao samo 33,3 posto glasova. A u tom je trenutku već jednom nogom bila izvan same utrke, jer je prethodnim nagomilanim porazima biračima Republikanske stranke signalizirala da njezina kampanja nije održiva. I njezini najvatreniji obožavatelji očekuju da bi bivša guvernerka Južne Karoline i Trumpova nekadašnja veleposlanica pri UN-u, do srijede ujutro mogla odustati od svojih predsjedničkih ambicija.
Ove godine na super utorku glasa čak 15 saveznih država i jedan američki teritorij, te se dodjeljuje 876 od ukupno 2429 delegata; otprilike 36 posto. O pobjedniku republikanskih predizbora odlučivat će se od Aljaske preko Kalifornije i Teksasa, sve do Massachusettsa i Virginije. Također, glasat će i građani Američke Samoe, teritorija koji formalno pripada SAD-u iako nema status savezne države.
Presuda Vrhovnog suda
Predizbori će se održati i u Coloradu, čiji je Vrhovni sud šokirao cijeli SAD donijevši presudu kojom Trumpu, zbog njegove uloge u napadu na američki Kongres 6. siječnja 2021., temeljem ustavne odredbe donesene tijekom Građanskog rata u 19. stoljeću, brani sudjelovanje na ovogodišnjim izborima.
Stožer bivšeg predsjednika na tu je presudu odmah uložio žalbu, zbog čega se slučaj našao i na stolu federalnog Vrhovnog suda. Konačna odluka donesena je ovog ponedjeljka, a malo tko je ostao iznenađen spoznajom da je svih 9 sudaca presudu donijelo jednoglasno. Naime, američki pravni stručnjaci, čak i oni koji su ljutiti protivnici Donalda Trumpa, tvrdili su kako je teorija na koju se pozvao Colorado pri donošenju svoje presude u najmanju ruku nategnuta, jer je 14. amandman donesen s ciljem da se simpatizerima ondašnje Konfederacije onemogući služenje visokih državničkih dužnosti u SAD-u.
Međutim, većina američkih pravnih umova složna je u stavu da se odredba ne odnosi na samoga predsjednika kojeg bira narod. Također, baš kao što se potvrdilo i ovotjednom presudom federalnog Vrhovnog suda, za bilo kakvo uklanjanje predsjedničkih kandidata s glasačkoga listića, potrebna je suglasnost američkog Kongresa.
Vezane ruke
Ukratko, ovaj je slučaj možda i najbolje dokazao do koje su mjere demokratima vezane ruke u pokušaju da pravnim metodama spriječe povratak Donalda Trumpa na vlast. Ako išta, rade mu medvjeđu uslugu, jer osim što raskrinkavaju razinu svoje nekompetentnosti, slijepo odanoj MAGA zajednici samo dokazuju da su svi procesi „najobičniji lov na vještice” te da je bivši predsjednik žrtva „duboke močvare”, zbog čega mu samo raste popularnost.
Vrijedi napomenuti da se predizbori, gotovo podjednako predvidljivi, a time i nezanimljivi, održavaju i na ljevici; no, to je i očekivano za stranku čiji se predsjednički kandidat bori za drugi mandat. Biden je osvojio 95 posto glasova u Južnoj Karolini i nešto više od 80 posto glasova u Michiganu. Ono što jest zanimljivo, i što će se ispostaviti ozbiljnom prijetnjom Bidenu u studenom 2024., jest činjenica da ovih 20 posto michiganskih anti-Bidenovih glasova nije pripalo protukandidatima, Deanu Phillipsu i Marianne Williamson, već je riječ o inicijativi zastupnice palestinskog porijekla Rashide Tlaib, prominentnije članice tzv. progresivne struje, koja odbija podržati aktualnu administraciju zbog podrške Izraelu u Gazi.
