Ruski poluotok Kola, na kojem se nalazi jedan od najvećih nuklearnih arsenala na svijetu, smješten je unutar Arktičkog kruga, blizu granice sa sjevernom Norveškom. Najkraća putanja leta projektila lansiranog s Kole prema većim američkim gradovima na obje obale ide iznad Arktika, blizu Sjevernog pola i Grenlanda.
Ogromna prostranstva Arktika sve se češće spominju kao područje gdje će u idućim desetljećima uslijediti najveće rivalstvo između zapadnih saveznika i rusko-kineske alijanse.
Za 18 minuta u New Yorku
I to nije bez logike. Budući da predstavlja najkraću rutu između Rusije i Sjeverne Amerike, u slučaju sukoba ruske bi interkontinentalne rakete letjele upravo preko tog područja.
U američkoj vojnoj bazi Thule (sada Pituffik Space Base) na Grenlandu, SAD je postavio i održava napredni sustav ranog upozorenja za moguće raketne napade iz Rusije. Osim toga, baza služi i kao logistički centar za američke i NATO-ove avione.
Šef NATO-a se obrušio na europske čelnike: ‘Ma kakva posebna vojska, samo sanjajte!‘
Interkontinentalni balistički projektil spušta se brzinom od 7 kilometara u sekundi; potrebno je 18 minuta od lansiranja da stigne do američkih gradova na istočnoj obali, poput New Yorka i Bostona, a samo malo dulje i do Washingtona.
Istovremeno, Kina povećava svoju vojnu prisutnost u arktičkoj regiji. Još 2015. godine pet je kineskih ratnih brodova prošlo kroz američke teritorijalne vode kod Aljaske, a od 2021. kineski ratni brodovi redovito patroliraju tim vodama.
Godine 2022. SAD je zabilježio prisutnost zajedničke flote ruskih i kineskih brodova samo 160 kilometara od otoka Kiska na Aljasci. Među njima je bio i kineski razarač Nanchang, opremljen sa 112 krstarećih i hipersoničnih raketa.
Prva linija obrane NATO-a
- Ovo je centar obrane NATO-a. Zato ovo pitanje redovito stavljamo pred predsjednika Donalda Trumpa i kada se sastajemo sa saveznicima. Arktik je prva linija obrane za SAD, ali i za London, Pariz, Berlin, ustvari, za cijeli Sjevernoatlantski savez, nedavno je upozorio norveški ministar Tore Sandvik.
Ovih je dana Financial Times (FT) podsjetio na Trumpove otvorene ambicije da preotme Grenland od Danske. No, u prošlotjednom dogovoru o okviru sporazuma o najvećem svjetskom otoku s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, Trump je preusmjerio fokus saveza na arktičku sigurnost, a to je ono za što se u nordijskim zemljama zalažu već desetljećima.
- NATO mora povećati svoj angažman na Arktiku jer su obrana i sigurnost na Arktiku problem cijelog Saveza, potvrdila je danska premijerka Mette Frederiksen. Za svih pet nordijskih zemalja, a to su Danska, Švedska, Finska, Island i Norveška, interes je da se NATO počne pojačano baviti prijetnjom za Arktik koja dolazi iz Rusije.
Istina, gotovo sve su arktičke države, uključujući Rusiju, smanjile vojnu prisutnost na Arktiku nakon završetka hladnog rata. Sjedinjene Države zatvorile su nekoliko baza na Grenlandu i Islandu; međutim, nakon dolaska Vladimira Putina na vlast, Rusija se iznova počela fokusirati na Arktik.
Europskoj desnici Trump sada ide na živce
Ona kontrolira ugrubo polovinu arktičke kopnene mase i voda te ima više od 40 vojnih objekata duž arktičke obale, uključujući vojne baze, zračne luke, radarske stanice i luke.
Nordijske zemlje uzaludno dugo upozoravale
Još je važnije to što Arktik ima ključnu ulogu u nuklearnoj doktrini Kremlja. Ondje se nalazi ruska Sjeverna flota, sa sjedištem u Severomorsku na poluotoku Kola, koja upravlja sa šest od 12 nuklearnih podmornica, prema Međunarodnom institutu za strateške studije.
Zbog toga su norveške pomorske snage, a posebno njihove podmornice, prva linija NATO-ove obrane. Za Rusiju je od ogromne važnosti poligon Nova Zemlja, gdje se provode nuklearna testiranja, a ondje je prošlog listopada testirala i krstareću raketu Burevestnik, koja je na nuklearni pogon.
Nordijski susjedi Rusije promatrali su ovakav razvoj događaja sa sve većom zabrinutošću i pozivali NATO da se više uključi, ali s prilično malo uspjeha, djelomice zbog protivljenja SAD-a.
To se počelo mijenjati. Najviši vojni časnik NATO-a, admiral Giuseppe Cavo Dragone, u listopadu je objavio da je Arktik ‘od velikog interesa‘ za Sjevernoatlantski savez, kako zbog sigurnosti tako i iz gospodarskih razloga, od čuvanja morskih ruta za slobodnu trgovinu do istraživanja arktičkih zaliha ruda, nafte i plina.
- Rusija i Kina postale su partneri na dalekom sjeveru. Arktik je dom ruske Sjeverne flote, nuklearnih podmornica i sustava naoružanja nove generacije, a Kina donosi kapital, tehnologiju i vlastite globalne ambicije. Naša je misija na dalekom sjeveru održavati stabilnost, jamčiti slobodu plovidbe i osigurati da Arktik ostane reguliran međunarodnim pravom, a ne zakonima najjačih. Arktik nije samo teritorij. Riječ je o stabilnosti Saveza, integritetu našeg okoliša, sigurnosti naše budućnosti, upozorio je admiral Dragone.
Prema vojnim stručnjacima, postoje dva ključna područja gdje bi se NATO i Rusija borili za kontrolu u bilo kojem sukobu na Arktiku: poznatiji je GIUK, jaz između Grenlanda, Islanda i Velike Britanije, te takozvani Medvjeđi jaz između norveškog arhipelaga Svalbarda i kopna, koji završava blizu poluotoka Kola. Ministar Sandvik je nedavno izjavio da Norveška kontrolira Medvjeđi jaz uz pomoć izviđačkih zrakoplova, satelita, bespilotnih letjelica dugog dometa, podmornica i fregata.
- To je način na koji NATO razmišlja o obrani ovog područja u vrijeme kriza. Ali, najviše to činimo kako bismo izbjegli eskalaciju i odvratili Rusiju, tvrdi norveški ministar obrane.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....