Prije samo tri dana, 6. travnja 2026., ljudi su se otisnuli najdalje od Zemlje u povijesti. Posada misije Artemis, smještena u kapsuli Orion, u jednom je trenutku bila 406.788 kilometara daleko od našeg plavog planeta, čime je oborila rekord posade Apolla 13.
To je zapravo bio tek usputni, iako zgodan, detalj misije koja ima jedan temeljni cilj – a to je da se njezina posada lansira sa Zemlje, zaokruži naš planet u vrlo širokoj eliptičnoj putanji, usmjeri se prema Mjesecu, okruži ga i sigurno se, živa i zdrava, vrati kući.
Artemis II tek je još jedna u nizu misija programa Artemis, čiji je cilj vratiti čovječanstvo na Mjesec i tamo uspostaviti trajnu bazu koja bi jednog dana mogla služiti kao prva postaja našeg puta prema Marsu, a možda i dalje, u Sunčev sustav.
Zašto je prošlo toliko dugo vremena od misije Apollo 17, koja je 1972. bila posljednja koja je astronaute odvela na Mjesec? Je li u međuvremenu bilo pokušaja da se taj pothvat ponovi? Zašto je NASA izgubila dio svojih kapaciteta i kako smo došli do toga da se opet okrenemo Mjesecu? Pomoću kojih sustava, raketa, modula i kapsula astronauti danas putuju i što će im još trebati da bi sletjeli na Mjesec i potom se vratili kući? I konačno, hoće li NASA-u, a zapravo i niz zapadnih zemalja i agencija koje s njom sudjeluju u programu Artemis, preduhitriti Kinezi sa svojim programom Chang’e?
Sva ova pitanja u novoj epizodi podcasta Prva linija detaljno nam je objasnio naš čuveni astronom i popularizator astronomije, urednik i voditelj emisije Andromeda na Hrvatskom radiju, Ante Radonić.
Cijeli razgovor možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlisti Prva linija.
Cijeli video pogledajte ispod
A ovdje možete pogledati i video koji smo s gospodinom Radonićem napravili o programu Apollo i slijetanju na Mjesec.
Prethodne epizode podcasta Prva linija možete naći i OVDJE.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....