Ključni događaji:
- Peskov: Ciljeve možemo ostvariti jedino vojnim sredstvima zbog stava Kijeva
- Predsjednik Litve: Danas plaćamo nekažnjavanje sovjetskih zločina
- Rusija kaže da se ugovor o izvozu žita automatski obnavlja ako nema prigovora
- Ruski vojnik skrivao se u Harkivu šest mjeseci?
- RIA Novosti: Instruktori iz zemalja NATO-a obučavali su Ukrajince još 2018. godine
- Ukrajina prebacuje trupe i zrakoplove u Zaporižju, ofenzivu planira za travanj?
- Kijev kritizira prijedlog iz Moskve o produljenju sporazuma o izvozu žitarica
Zelenski smijenio trojicu regionalnih guvernera
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otpustio je u utorak trojicu regionalnih guvernera, uključujući čelnika Luhanska gdje se vode žestoke borbe.
Nisu dani razlozi za smjene koje je na društvenoj mreži Telegram objavio vladin predstavnik u parlamentu.
Guverner Luhanska Serhij Hajdaj često je komentirao borbe koje se vode u toj regiji na sjeveroistoku zemlje koja graniči s Rusijom.
Zelenski je također smijenio guvernere Odese na Crnom moru te regije Knelnicki na zapadu.
Zelenski, osjetljiv na kritike zapada o raširenoj korupciji u Ukrajini, ranije ove godine smijenio je nekoliko visokih dužnosnika. Petorica regionalnih guernera su ili otpušteni ili su sami dali ostavke.
Putin kaže da je Njemačka i dalje ‘okupirana‘
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u utorak da njemačka reakcija na eksploziju na plinovodu Sjeverni tok 2 pokazuje da je ta zemlja i dalje "okupirana" i da nije neovisna desetljećima nakon što se predala na kraju Drugog svjetskog rata.
Putin je u intervjuu ruskoj televiziji također rekao da su europski čelnici izgubili osjećaj za suverenitet i neovisnost.
Zapadne zemlje, uključujući Njemačku, oprezno su reagirale na eksploziju koja je prošle godine oštetila ruski plinovod Sjeverni tok, rekavši da vjeruju da se radi o namjernom činu, ali nisu rekle koga smatraju odgovornim.
"Stvar je u tome da su europski političari javno rekli da nakon Drugog svjetskog rata Njemačka nije bila posve suverena zemlja", rekao je Putin televiziji Rossiya-1, prenose ruske novinske agencije.
"Sovjetski Savez je u jednome trenutku povukao svoje snage i okončao ono što se može smatrati okupacijom zemlje. Ali, kao što je dobro poznato, to nije bio slučaj s Amerikancima. Oni i dalje okupiraju Njemačku".
Putin je rekao da je eksplozija na plinovodu izvedena na "državnoj razini" i da je "čista besmislica" da ju je izvela jedna proukrajinska skupina.
Plinovod je trebao dopremati ruski plin u Njemačku, no Berlin je nakon ruske invazije na Ukrajinu prošle godine smanjio ovisnost o ruskim energentima.
Bašar al-Asad u posjetu Moskvi
Sirijski predsjednik Bašar al-Asad stigao je u Moskvu, što je njegov prvi službeni posjet izvan Bliskog istoka otkako su dva razorna potresa pogodila Siriju i Tursku. U ruskoj prijestolnici razgovarat će s Vladimirom Putinom, prenosi Sky News.
Rusija je podržavala al-Asada tijekom 12-godišnjeg građanskog rata koji još traje u Siriji, pružajući mu vojnu podršku i političko pojačanje u Ujedinjenim narodima, dok Sirija zauzvrat priznaje regije Lugansk i Donjeck u istočnoj Ukrajini (koje su pod ruskom kontrolom) kao neovisne i suverene entitete.
Razgovori između Bašara al-Asada i Vladimira Putina uključivat će daljnji razvoj rusko-sirijske suradnje u političkoj, trgovinskoj, gospodarskoj i humanitarnoj sferi, kao i izglede za sveobuhvatno rješenje situacije u i oko Sirije.
Očekuje se da će u srijedu zamjenici ministara vanjskih poslova Sirije, Turske i Rusije, kao i viši savjetnik njihovog iranskog kolege, razgovarati o "protuterorističkim naporima" u Siriji.
Zelenski i vojno zapovjedništvo dogovorili nastavak obrane Bahmuta
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i njegovo vojno zapovjedništvo dogovorili su u utorak da će nastaviti braniti Bahmut, grad u istočnoj Ukrajini za koji traju nesmiljene borbe, objavio je predsjednikov ured.
Nakon sastanka na kojem su bili predsjednik, glavni vladini dužnosnici i vojni zapovjednici, ured Zelenskog objavio je u priopćenju: "Nakon razmatranja obrambene operacija u smjeru Bahmuta, svi članovi ... izrazili su zajedničko stajalište o nastavku držanja i obrane grada Bahmuta".
Rusija smatra da bi zauzimanje Bahmuta otvorilo put prema ostalim gradovima i naposljetku zauzimanju cijelog Donecka, dok Ukrajina nastavlja braniti taj grad kako bi izmorila rusku vojsku i pripremila protuofenzivu.
Zelenskij je u ponedjeljak navečer rekao da budućnost Ukrajine ovisi o ishodu borbi na istoku zemlje, uključujući i oko Bahmuta.
Rusija pojačava svoju zimsku ofenzivu kako bi ga zauzela.
Uništeni rudarski grad postao je glavni cilj ruskih snaga, a višemjesečne borbe za Bahmut pretvorile su se u najkrvaviju pješadijsku bitku u Europi od Drugog svjetskog rata.
Morawiecki: Poljska bi ‘mogla za nekoliko tjedana dati Ukrajini borbene zrakoplove MiG‘
Poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao je da bi njegova zemlja mogla isporučiti Ukrajini borbene zrakoplove MIG u narednih četiri do šest tjedana.
Zapadne zemlje koje su opskrbile Ukrajinu oružjem do sada su odbijale poslati borbene zrakoplove. No Poljska je rekla da bi bila voljna poslati ratne zrakoplove.
Pomoć Varšave Kijevu bila je važna u uvjeravanju europskih saveznika da Ukrajini doniraju teško naoružanje, uključujući tenkove.
Ruski parlament odobrio cenzuriranje kritičara Wagnera
Ruski parlament donio je odluku o kažnjavanju svih osoba koje budu proglašene krivima za diskreditiranje ‘dobrovoljačkih skupina‘ koje se bore u Ukrajini.
Državna Duma - donji dom ruskog parlamenta - glasovala je za usvajanje aneksa na postojeći zakon kojim se zabranjuju negativna izvješća o oružanim snagama Rusije.
Smatra se da je usvojeni amandman potez kojim se želi zaštititi borci koji rade za Prigožinovu skupinu Wagner.
Prigožin je pozdravio odluku parlamenta u Moskvi, koji označava proširenje ratnih mjera cenzure koje je Rusija uvela nakon invazije na Ukrajinu.
Predsjednik Litve: Danas plaćamo nekažnjavanje sovjetskih zločina
Nekažnjavanje sovjetskih zločina omogućilo je Rusiji da danas opravdava svoju agresiju, rekao je u utorak u Europskom parlamentu Gitanas Nauseda, predsjednik Litve, bivše sovjetske republike koja se ističe u svojoj pomoći Ukrajini u njezinoj borbi protiv ruske agresije.
„Danas plaćamo tešku cijenu toga što nismo naučili lekciju Drugog svjetskog rata”, rekao je Nauseda u obraćanju Europskom parlamentu u Strasbourgu.
„Ne kažnjavajući sovjetske zločine Rusiji smo omogućili da danas slavi i opravdava ratne zločince” kroz svoju „distorziranu viziju Drugog svjetskog rata”, rekao je.
Nauseda, bivši bankar koji je predsjednik Litve od 2019. godine, pred eurozastupnicima je govorio o Baltičkom putu, mirnom političkom prosvjedu 23. kolovoza 1989. na kojem se oko dva milijuna ljudi iz Estonije, Litve i Latvije primilo za ruke u 650 kilometara dugom lancu, prosvjedujući protiv sovjetske diktature.
„Moramo ponovno stati, s rukom u ruci kao u sovjetskim vremenima, i pokazati hrabrost bez granica”, rekao je Nauseda.
On smatra kako se „bolna povijest” ne smije ignorirati jer čuvanje sjećanja na mračna vremena čini sadašnja društva snažnijim i otpornijim.
„Moramo zaustaviti ruski ciklus laži”, rekao je, pozvavši na jačanje sankcija Rusiji, osnivanje suda za ruske ratne zločine te na korištenje zamrznute ruske imovine za izgradnju Ukrajine.
Litva, zemlja s oko 2,8 milijuna stanovnika, ima povijesno iskustvo borbe protiv ruskog imperijalizma, a potom i sovjetske diktature. Carska Rusija gušila je litavski identitet, a u vrijeme SSSR-a stotine tisuća njezinih stanovnika izbjeglo je u inozemstvo.
Stoga ne čudi što ta mala zemlja, susjeda ruske eksklave Kalinjingrada i Bjelorusije, u odnosu na svoju veličinu neproporcionalno podržava Ukrajinu u borbi protiv ruske invazije.
Litva je ugostila oko 74 tisuća ukrajinskih izbjeglica, a država i njezini stanovnici su dosad Ukrajini pomogli s oko 800 milijuna eura za vojnu i drugu pomoć. Litavci su između ostalog prikupili sredstva za turski vojni dron Bayraktar, no turski proizvođač potom im ga je donirao besplatno.
Ukrajina: Proruski čelnici se povlače iz istočnog dijela regije Herson
Proruski čelnici na istočnoj obali regije Herson pripremaju se napustiti okupirana područja. Sa sobom nose dokumentaciju i opljačkani plijen, ustvrdila je glasnogovornica Južnog zapovjedništva Ukrajine Natalia Humeniuk za ukrajinski Channel 24.
- Ovo je znak da se priprema još jedna gesta dobre volje, rekla je, referirajući se na propagandni izraz kojim je Moskva opravdala povlačenje svojih trupa iz ranije okupiranih dijelova Ukrajine.
Podsjetimo, ruska vojska povukla se iz grada Hersona u studenome 2022. godine, ali i ranije iz predgrađa Kijeva
Humeniuk je ustvrdila da ruska vojska koristi civilno stanovništvo koje živi na obali Crnog mora u regijama Herson i Mikolajiv kao ‘živi štit‘.
- Postavljaju raketne sustave, uključujući MLRS u dvorišta lokalnih stanovnika. To nam otežava odgovor, ali nije nemoguće. Nastavljamo pratiti njihove manevre, kretanja i namjere. Mislim da ćemo uskoro izvijestiti o dobrim rezultatima, rekla je.
Britanski obavještajci: Rusija u Ukrajini koristi staro streljivo
Zbog manjka streljiva Rusija u ratu u Ukrajini koristi zastarjele granate, rekli su britanski obavještajci.
To se streljivo do sada smatralo neiskoristivim, objavilo je britansko ministarstvo obrane.
"Zadnjih tjedana manjak ruskog topničkog streljiva vjerojatno se pogoršao u tolikoj mjeri da je na snazi velika štednja na mnogim dijelovima bojišnice", reklo je ministarstvo.
"To je gotovo sigurno ključan razlog zašto nijedna ruska postrojba nije u zadnje vrijeme mogla izvesti operativno značajnu ofenzivnu akciju."
Ruska obrambena industrija sve više poprima karakteristike planirane ekonomije, po Londonu.
Vodstvo u Moskvi priznaje da je industrija ključna slaba točka u ratu koji se pretvara sve više u "rat iscrpljivanja", rečeno je u ministarstvu.
Peskov: Ciljeve možemo ostvariti jedino vojnim sredstvima zbog stava Kijeva
Kremlj je ponovno progovorio o svojim uvjetima za mirno rješenje sukoba u Ukrajini, a pritom nije ponuđeno ništa novo, tvrdi Sky News.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je poručio da se ruski ciljevi u Ukrajini mogu postići jedino vojnom silom te da Kijev mora prihvatiti ‘nove realnosti‘ na terenu prije nego što bude moguće postići mirno rješenje sukoba.
- Svi zahtjevi Moskve su dobro poznati. De facto situacija i nova realnost su također dobro poznate. Bez uzimanja u obzir ovog seta problema, prijelaz na mirno rješenje je nemoguć, rekao je Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja.
Podsjetimo, Rusija je anektirala četiri regije Ukrajine - Doneck, Luhansk, Herson i Zaporižju, no Ukrajina i Zapad odbacuju Putinovu odluku o pripojenju.
Moskva je ranije više puta poručivala da će Ukrajina morati prihvatiti rusku okupaciju dijela teritorija kako bi okončala rat, no za Kijev i Zapad to ne dolazi u obzir.
U raketnim napadima diljem Ukrajine 6 poginulih
U raketnom napad na Kramatorsk poginula je jedna osoba. U tijeku su spasilački naporu da se izvuku preživjeli ispod ruševina stambenih zgrada koje su pogodili projektili.
Ukrajinski mediji javljaju o ruskim napadima na Doneck, Herson, Harkiv, Černihiv, Sumi, Mikolajiv te Zaporižju, ali i regiju Luhansk.
Prema tvrdnjama lokalnih vlasti, u današnjim napadima poginulo je šest osoba, a 27 osoba je ranjeno.
Kremlj: Rusija ne priznaje nadležnost Međunarodnog kaznenog suda
Rusija ne priznaje nadležnost Međunarodnog kaznenog suda (ICC) u Haagu, prenosi u utorak agencija TASS izjavu glasnogovornika Kremlja Dimitrija Peskova.
"Ne priznajemo taj sud, ne priznajemo njegovu nadležnost", rekao je Peskov komentirajući medijske napise da se očekuje da će ICC izdati svoje prve uhidbene naloge protiv ruskih pojedinaca vezano uz sukob u Ukrajini.
Tužitelj ICC-a bi trebao zatražiti od predraspravnog suca da odobri naloge za nekoliko Rusa zbog preseljenja djece iz Ukrajine u Rusiju i ciljanja civilne infrastrukture.
Ukrajina i zapad tvrde da je Rusija počinila "zločine protiv čovječnosti" ciljajući civile i civilnu infrastrukturu, no Rusija to odlučno odbacuje.
Predsjednik Vladimir Putin potpisao je 16. studenoga 2016. dekret o odbijanju Rusije da sudjeluje u Rimskom statutu Međunarodnog kaznenog suda (ICC) u Den Haagu.
Rusija ga je prethodno potpisala 13. rujna 2000. godine.
Ruski politolog: Prigožinove političke ambicije ugrožavaju borbu za Bahmut
Američki think tank Institut za proučavanje rata piše kako je član Kluba Valdai, koji je povezan s Kremljom, optužio financijaša Wagnera Jevgenija Prigožina da u Rusiji slijedi političke ciljeve koji ugrožavaju borce njegove plaćeničke vojske u Bahmutu.
Ruski politolog Aleksej Muhin komentirao je nedavnu ‘sarkastičnu‘ izjavu Prigožina da se namjerava kandidirati za predsjednika Ukrajine 2024. godine.
Muhin se putem Telegrama pita je li Prigožin o svojim planovima obavijestio ruskog čelnika Vladimira Putina.
Muhin tvrdi da Prigožinovo predstavljanje u javnosti kao zapovjednika skupine Wagner izravno utječe na planiranja i vođenje borbenih operacija jurišnih odreda.
Sarkastično komentira da je Prigožin perspektivni političar koji traži žrtvene jarce kako bi ih okrivio za velike gubitke wagnerovaca. Muhin primjećuje da svi znaju da ruska vlada plaća za Prigožinove snage i njihovo streljivo. Tvrdi da je Jevgenija Prigožina neuspjeh da prizna podršku od konvencionalne ruske vojske udaljio od drugih ruskih zapovjednika na bojnom polju.
Muhin je zaključio da je Prigožin svojim djelovanjem wagnerovce doveo u opasnost da budu opkoljeni uslijed očekivanog ukrajinskog protunapada.
Prema riječima Muhina, Prigožin sada od ruske vojske traži da ga pokriju ‘na bokovima‘ te da bi ruska vojska sada morati ostaviti po strani gnušanje prema Prigožinu kako bi spriječili daljnje gubitke u Bahmutu.
Muhinov napad na Prigožina u skladu je s procjenom ISW-a od 12. ožujka da rusko Ministarstvo obrane možda namjerno troši Wagnerove snage u Bakhmutu djelomično kako bi uništilo Prigožinove političke aspiracije.
Zelenski: Na istoku je situacija jako teška
Budućnost Ukrajine ovisi o ishodu borbi na istoku zemlje, uključujući i u oko Bahmuta, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski govoreći o gradiću za koji se vodi žestoka bitka u trenutku kada Rusija pojačava svoju zimsku ofenzivu kako bi ga zauzela.
Uništeni rudarski grad postao je glavni cilj ruskih snaga, a višemjesečne borbe za Bahmut pretvorile su se u najkrvaviju pješadijsku bitku u Europi od Drugog svjetskog rata.
"Vrlo je teško na istoku, vrlo bolno. Moramo uništiti neprijateljsku vojnu moć. I to ćemo učiniti", rekao je Zelenskij u video poruci u ponedjeljak navečer.
Što se situacije na bojištu tiče, Ukrajina je u ponedjeljak priopćila da odolijeva napadima kod Kremine, sjeverno od Bahmuta.
"Prije dva do tri tjedna borbe su bile na vrhuncu, sada se malo smirilo", rekao je Mihailo Anest, 35-godišnji bolničar. "Puno je topničke i minobacačke vatre", dodao je.
Rusija smatra da bi zauzimanje Bahmuta otvorilo put prema ostalim gradovima i naposljetku zauzimanju cijelog Donjecka, dok Ukrajina nastavlja braniti taj grad kako bi izmorila rusku vojski i pripremila protuofenzivu,
No, nisu svi vojni analitičari uvjereni da je to dobra strategija za Ukrajinu.
"Imamo informaciju da Ukrajina u Bahmut šalje rezerviste koji su prošli obuku u zapadnim zemljama, no imamo gubitke među rezervistima koje smo namjeravali iskoristiti za protuofenzivu", rekao je ukrajinski vojni analitičar Oleh Zhdanov.
"Tu bismo mogli izgubiti sve što smo htjeli upotrijebiti za protuofenzivu", dodao je.
Vojni povjesničar Roman Ponomarenko je rekao da je prijetnja da se grad nađe u okruženju "vrlo realna" te da se ništa strašno ne bi dogodilo da Ukrajina povuče svoje snage.
"Ako nas okruže, izgubit ćemo ljudstvo i opremu", rekao je Ponomarenko.
ICC će izdati uhidbeni nalog za ruske dužnosnike
Očekuje se da će Međunarodni kazneni sud (ICC) izdati uhidbeni nalog za ruske dužnosnike zbog deportiranja djece iz Ukrajine na silu i gađanja civilne infrastrukture, poziva se Reuters na svoj izvor.
Rusija će zasigurno odbaciti te uhidbene naloge, no progon ratnih zločina mogao bi pojačati diplomatsku izolaciju ratnog pohoda u kojem je poginulo na tisuće civila.
Ukrajina i zapad tvrde da je Rusija počinila "zločine protiv čovječnosti" ciljajući civile i civilnu infrastrukturu, no Rusija to odlučno odbacije.
Konstantin Kosjačjov, zamjenik predsjednika gornjeg doma ruskog parlamenta je rekao da je ICC "instrument neokolonijalizma u rukama zapada" te da ICC nema nadležnost nad Rusijom od kada se zemlja povukla iz tog suda 2016.
Moskva također odbacuje optužbe za prisilno preseljenje Ukrajinaca. Ona nikada nije skrivala da je tisuće ukrajinske djece odvela u Rusiju u sklopu humanitarne akcije kako bi zaštitila siročad i napuštenu djecu u zoni sukoba.
Ukrajina kaže da se tisuće deportirane ukrajinske djece usvajaju u ruske obitelji, smještaju u kampove i sirotišta, daju im ruske putovnice i odgajaju ih da odbace ukrajinsko državljanstvo.
Povelja UN-a o genocidu definira "prisilno preseljenje djece jedne skupine u drugu" kao jednu od pet radnji koja se može sudski goniti kao genocid.
Rusija je, međutim, na pragu jednog dugoočekivanog diplomatskog postignuća. Reuters iz više izvora doznaje da bi kineski predsjednik Xi Jinping morao posjetiti Rusiju već sljedeći tjedan. Kineska i ruska strana za sada ništa ne komentiraju.
Ukrajinska vojska: U 24 sata poginulo 700 ruskih vojnika
Ministarstvo obrane Ukrajine tvrdi da je u zadnja 24 sata u borbama poginulo oko 700 ruskih vojnika.
Ukrajinci također tvrde da su uništili deset tenkova, 15 oklopnih borbenih vozila, 16 komada topništva i 11 bespilotnih letjelica.
Tvrdnje nije bilo moguće provjeriti iz neovisnog izvora.
Ruski vojnik skrivao se u Harkivu šest mjeseci?
Ukrajinska policija uhitila je ruskog vojnika koji se navodno skrivao šest mjeseci u napuštenim zgradama nakon oslobođenja Harkiva, piše Guardian.
Vojnik (42) iz 27. ruske gardijske motostreljačke brigade priveden je u ponedjeljak dok su regionalni policijski službenici patrolirali selima u području Kupjansk-Vuzlovij.
Nakon što su ga pretražili utvrdili su da je porijeklom iz Moskovske regije i da je pripadnik 27. brigade Ruske Federacije.
Uhićeni vojnik navodno je sam ustvrdio da se skrivao u području Kupjanska nakon povlačenja ruskih snaga. Bio je odjeven u civilnu odjeću i još uvijek nije jasno kako su uspio skrivati šest mjeseci.
Ukrajina prebacuje trupe i zrakoplove u Zaporižju, ofenzivu planira za travanj?
Ukrajinske vlasti započele su prebacivanje vojnog zrakoplovstva u smjeru Zaporižje, ustvrdio je za RIA Novosti Vladimir Rogov, šef pokreta ‘Mi smo zajedno s Rusijom‘ i član ruske uprave u okupiranom dijelu ukrajinske regije.
Prema njegovim riječima, riječ je o sovjetskim lovcima i helikopterima koje su u Ukrajinu prebacile države članice nekadašnjeg Varšavskog pakta, a svojedobno su ih iz Afganistana iznijeli Amerikanci.
Tvrdi da se u regiji Zaporižja od sredine veljače uočava kopanje utvrda i raspoređivanje ukrajinskih trupa. Sada već ima 40.000 vojnika. Kako je objasnio Rogov, Kijev želi izaći na Azovsko more i presjeći ruski kopneni koridor prema Krimu.
Rogov je ustvrdio da bi ofenziva Oružanih snaga Ukrajine mogla započeti kada drveće prolista, odnosno u ožujku ili travnju, ali regija je spremna odbiti napad.
Rusija kaže da se ugovor o izvozu žita automatski obnavlja ako nema prigovora
Sporazum koji omogućuje siguran izvoz žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka bit će automatski produljen nakon 18. ožujka ako nema prigovora uključenih strana, izvijestila je u srijedu ruska državna novinska agencija TASS.
Pozivajući se na neimenovani izvor upoznat s pojedinostima pregovora oko sporazuma, TASS je izvijestio da dosad nijedna od uključenih strana nije najavila povlačenje.
Rusija je u ponedjeljak predložila obnavljanje sporazuma koji omogućuje siguran izvoz žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka, ali samo na 60 dana, što je dvostruko manje razdoblje od prethodnog roka.
UN se obvezao učiniti sve što je moguće kako bi osigurao integritet sporazuma.
"Ako strane nemaju primjedbi, dogovor će se nastaviti nakon 18. ožujka", kazao je TASS-ov izvor.
Izvor je rekao da trajanje produljenja nije važno.
"Ako se ugovor produži za 60 dana on se nastavlja nakon 18. ožujka, dok nakon 60 dana jedna od strana može pokrenuti pitanje njegovog raskida", dodao je.
Pitanje (ne)obnove sporazuma utjecalo je na cijene kukuruza i pšenice na tržištima.
RIA Novosti: Instruktori iz zemalja NATO-a obučavali su Ukrajince još 2018. godine
Instruktori iz zemalja članica NATO-a, koji govore engleski i poljski jezik, proveli su posebnu minsko-eksplozivnu obuku ukrajinskog vojnog osoblja, sličnu onoj potrebnoj za izvođenje terorističkih napada na civile, a čije su vještine koristili teroristi na Sjevernom Kavkazu, rekao je ruski zaposlenik u agenciji za provedbu zakona za RIA Novosti.
Komentirao je fotografije i videozapise s pametnih telefona ukrajinskih vojnika ubijenih u regiji Doneck, koje je na uvid dobila ruska novinska agencija.
Sugovornik RIA Novosti tvrdi da je jedan od telefona pronađen kod vojnika s putovnicom na ime Volodimir Varga, rođen 1990. godine, tijekom napada na jedno od uporišta ukrajinskih trupa u Mariinki, grada koji je u borbama sravnjen sa zemljom.
Prema metapodacima fotografija i videozapisa, postalo je jasno da su snimljene u jesen 2018. godine, tvrdi RIA Novosti. Prikazuju kako instruktori na poljskom i engleskom jeziku podučavaju Ukrajince posebnim vještinama. Ističu kako im pokazuju kako pretraživati automobile, od improviziranih materijala sastaviti eksplozivne naprave i slično.
Na fotografijama je vidljivo, tvrdi agencija RIA Novosti, da se obuka održavala na vojnom poligonu Javoriv u regiji Lavov, u međunarodnom središtu za očuvanje mira i sigurnosti Nacionalne akademije kopnenih snaga.
- Vojnike su obučavali u jesen 2018. godine. Nije to bila obična višenamjenska obuka, nego obuka specijalnih postrojbi. Riječ je o napadima na zgrade, automobile, pretresima automobila, zarobljavanje neprijateljskih vojnika i slično, objašnjava ruski dužnosnik sigurnosti.
Kijev kritizira prijedlog iz Moskve o produljenju sporazuma o izvozu žitarica
Rusija je u ponedjeljak predložila produljenje sporazuma o izvozu ukrajinskog žita, koji ističe 18. ožujka, na dodatnih 60 dana, što je ponuda koju je kritizirao Kijev koji u tome vidi stavljanje pod znak pitanja inicijalnog dogovora.
Moskva se ne protivi obnavljanju sporazuma koji omogućuje siguran izvoz žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka, ali samo na razdoblje od 60 dana, što je dvostruko kraće razdoblje od onog predviđenog prošlim sporazumom, rekao je u ponedjeljak zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Veršinin.
Sporazum o izvozu žita između Rusije i Ukrajine, sklopljen uz posredovanje UN-a i Turske prošlog srpnja, imao je za cilj spriječiti globalnu prehrambenu krizu dopuštanjem sigurnog izvoza žita iz tri ukrajinske crnomorske luke koje su blokirale ruske snage.
Ukrajinski ministar za infrastrukturu rekao je da ruski prijedlog o produljenju od 60 dana "proturječi dokumentu koji su potpisali Turska i UN", sporazumu koji uključuje najmanje 120 dana produljenja.
UN je u priopćenju iz Ženeve objavio da je "primio na znanje" ruski prijedlog i naglasio da je čelnik UN-a "potvrdio da će UN učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi očuvao integritet ‘Crnomorske inicijative‘ i osigurao njezin kontinuitet".
Nakon razgovora s trgovinskom dužnosnicom Ujedinjenih naroda Rebecom Grynspan i najvišim dužnosnikom UN-a za humanitarna pitanja Martinom Griffithsom, Sergej Veršinin je rekao da se Moskva ne protivi novom produljenju", nakon što staro istekne, ali samo na 60 dana.
Veršinin je rekao i da je unatoč "sveobuhvatnom i iskrenom razgovoru" Rusija primijetila da ograničenja za njezine izvoznike poljoprivrednih proizvoda ostaju na snazi.
"Naša buduća pozicija bit će određena opipljivim napretkom u normalizaciji našeg izvoza poljoprivrednih proizvoda, ne na riječima, već na djelima", rekao je Veršinin, dodajući da to među ostalim uključuje bankovna plaćanja, transportnu logistiku, osiguranja i odmrzavanje financijskih aktivnosti.
Glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price rekao je da je ovo "ključni trenutak" u pregovorima o Crnomorskoj inicijativi.
Price kaže da svijet treba inicijativu, za koju tvrdi da omogućuje izvoz žitarica zemljama u razvoju, kao i pomaže sniziti cijene hrane.
"Ovo je ključno sredstvo u ključnom trenutku", rekao je Price.