Američko veleposlanstvo u BiH ocijenilo je u srijedu kako je izbor Željka Komšića za hrvatskog člana državnog vrha u skladu s ustavom i izbornim zakonom, ali je pozvalo političare na dogovor kako bi se ostvarila jednakopravnost triju konstituvnih naroda i svih građana u toj zemlji.
"Gospodin Komšić izabran je na način propisan ustavom i izbornim zakonom", navodi se u odgovoru američkog veleposlanstva na upit mostarskog portala Dnevnik.ba.
Iz veleposlanstva su pozvali političare na dogovor kako bi se zajamčila ravnopravnost triju konstitutivna naroda, svih građana i ostalih koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci.
"Neophodno je da partneri u BiH rade na pronalaženju rješenja u skladu s europskim i demokratskim normama koja jamče kako političku ravnopravnost tri konstitutivna naroda tako i jednakost svih građana BiH, uključujući i onih koji se svojom voljom ne identificiraju kao pripadnici nekog konstitutivnog naroda", kažu u veleposlanstvu.
Brojne institucije i većinske hrvatske sredine u BiH smatraju izbor Komšića nelegalnim i nelegitimnim, tvrdeći da je izabran pomoću glasova Bošnjaka.
Kandidat Demokratske fronte pobijedio je na nedjeljnim izborima Dragana Čovića, dosadašnjeg hrvatskog člana tročlanog predsjedništva i čelnika HDZ-a, najjače hrvatske stranke u BiH.
HDZ BiH i oko njega okupljene stranke pobijedile su u gotovo svim hrvatskim općinama, kao i Čović za kojega je po podacima HDZ-a BiH glasovalo 80 posto hrvatskih birača.
Sve više hrvatskih institucija u BiH osporava Komšićev izbor
Sve je veći broj institucija i većinskih hrvatskih sredina u Bosni i Hercegovini koje Željka Komšića nazivaju nelegalnim i nelegitimnim članom državnog vrha i odbijaju gostoprimstvo te pozivaju na izmjene Izbornog zakona kako bi se zaustavila takva mogućnost preglasavanja ovoga naroda.
"Željko Komšić je treći put uzurpirao ono što mu ne pripada i ne treba dolaziti jer mu mi nismo spremni izraziti službenu dobrodošlicu. On nije legitimni predstavnik Hrvata Bosne i Hercegovine, tako ni općine Grude", navodi se u priopćenju načelnika ove općine Ljube Grizelja.
Tijekom dana Komšić, koji je u nedjelju izabran za člana državnog Predsjedništva, najavio je kako će otići u hrvatske sredine poput Gruda, Livna i Posušja.
Načelnik Grizelj je pojasnio kako rezultati izbora jasno pokazuju da je 90,82 posto potpore birača ove općine dobio Dragan Čović, te da je za Komšića glasovalo 0,66 posto birača u općini Grudama koja je gotovo stopostotno nastanjena Hrvatima.
"Draganu Čoviću ćemo međutim izraziti najsrdačniju dobrodošlicu", pojasnio je grudski načelnik Grizelj.
Tijekom dana su iz Hrvatskog studentskog politološkog foruma (HSPF) Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru priopćili kako su u nedjelju s izborom Komšića 'grubo narušena temeljna demokratska načela, daytonska načela i odredbe Ustava Bosne i Hercegovine', što je po treći put rezultiralo gaženjem izborne volje hrvatskog naroda.
Pojasnili su kako to jasno preciziraju odredbe daytonskog Ustava BiH, te presuda Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić u kojoj se poziva na legitimno političko predstavljanje triju naroda u svim institucijama u kojima su zajamčene nacionalne pozicije poput Predsjedništva u kojega se biraju tri člana kao predstavnici srpskog, bošnjačkog i hrvatskog naroda.
"Izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva po treći put u potpunosti narušava i negira političku volju Hrvata kao konstitutivnog naroda te samo načelo konstitutivnosti koje je Ustavni sud označio kao natkrovljujuće načelo samog Ustava. Izričito se navodi da legitimitet predstavnika postoji isključivo u slučaju da postoji jasna veza između političkih predstavnika i onih koji su ga izabrali u određeno političko tijelo", ističe se u priopćenju HSPF-a. Iz ove udruge pozivaju na izmjene Izbornog zakona BiH kako bi se ubuduće izbjegla mogućnost da četiri puta brojniji Bošnjaci u Federaciji BiH preglasavaju Hrvate.
"Od legitimnih hrvatskih predstavnika zahtijevamo da ulože maksimalne napore da se ovo pitanje u što skorijem roku riješi jer je apsolutno neprihvatljivo da se izborna volja hrvatskog naroda pregazi po treći put, pogotovo kada je Ustavni sud nedvosmisleno odredio da je takav čin neustavan i protuzakonit", pojasnili su iz ove udruge.
U lokalnim medijima i po društvenim mrežama u većinskim hrvatskim sredinama u BiH najćešća tema je upravo nametanje Željka Komšića za člana BiH Predsjedništva, te se poziva na sutrašnji prosvjed koji su u Mostaru inicirali studenti sveučilišta u tome gradu.
Novizabrani bošnjački član Predsjedništva BiH upozorava Hrvatsku da pazi kako se ponaša
Novoizabrani bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović upozorio je u srijedu političare u Hrvatskoj da "pripaze što rade" ukoliko žele graditi dobre odnose s BiH posebice ističući kako je izbor Željka Komšića u bosanskohercegovački državni vrh potpuno zakonit pa ga dužnosnici drugih država ne bi smjeli svojim izjavama dovoditi u pitanje.
"Pozivam sve one koji komentiraju unutarnje stanje u BiH da dobro pripaze što govore i rade. Izbor Komšića nije sporan, on je ustavan i sukladan izbornom zakonu", kazao je Džaferović za televiziju N1 govoreći o za Hrvate spornom izboru Komšića koji bi ih trebao predstavljati u predsjedništvu jer je izabran većinom glasovima Bošnjaka.
Izrijekom je kazao i kako se "Zagreb ne treba miješati u unutarnje stvari BiH" jer će ta država svoje probleme rješavati sama, a čelniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću je poručio kako je o onome što mu se dogodilo u izbornom srazu s Komšićem trebao razmišljati ranije jer je znao da i za hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasuju svi građani s teritorija Federacije BiH.
Džaferović je na stajalištu kako je ispravna Komšićeva najava da bi BiH mogla tužiti Hrvatsku Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu zbog gradnje Pelješkog mosta uz konstataciju kako bi se to moglo izbjeći priznavanjem prava koja ima BiH.
"Hrvatskoj bi bilo dobro graditi dobre odnose s BiH i priznati BiH ono što joj pripada. Mi nikada nismo tražili nešto što nam ne pripada", kazao je Džaferović.
Džaferović je imao upozorenje i za Milorada Dodika kao člana Predsjedništva BiH kazavši kako postoje načini da se zaustavi svaki pokušaj destrukcije BiH te kako bi Dodiku najbolje bilo da se i on okrene konstruktivnom zajedničkom radu.
Najavio i je i kako neće proći Dodikova zamisao da ističe zastavu Republike Srpske u zgradi Predsjedništva BiH osim u svom uredu kako su to činili i njegovi prehodnici jer je riječ o materiji koja je jasno regulirana zakonom, a on kaže kako u službenim zajedničkim prostorima državnog vrha mogu biti istaknuti samo zastava i grb BiH. (H)