Prosječni radni tjedan u Austriji pao je ispod 30 sati, što sve više zabrinjava poslodavce i ekonomiste. U zemlji koja je među najbogatijima u Europskoj uniji sve više ljudi formalno radi, ali ukupan broj odrađenih sati kontinuirano se smanjuje. Sve više zaposlenih svjesno bira nepuno radno vrijeme zbog privatnih obveza i želje za boljom ravnotežom između posla i života.
U takvom kontekstu, predsjednik Gospodarske komore grada Beča (Wirtschaftskammer Wien) Walter Ruck upozorava da bi Austrija mogla ući u ozbiljne gospodarske probleme ako se taj trend ne zaustavi.
"Rad s punim radnim vremenom mora postati privlačniji - i financijski. Inače ćemo se suočiti s ozbiljnim gospodarskim problemima", poručio je Ruck.
Ključni problem, upozorava Gospodarska komora grada Beča, jest to što prelazak s nepunog na puno radno vrijeme ne donosi razmjerno veći prihod, čime se stvara svojevrsni paradoks na tržištu rada: "Dok broj zaposlenih raste, produktivnost pada. Više ljudi radi, ali manje".
Riječ je o raspravi koja dolazi u trenutku kada Austrija bilježi jedan od najvećih udjela rada na nepuno radno vrijeme u Europskoj uniji. Prema podacima Eurostata, oko 30,7 posto zaposlenih radi nepuno radno vrijeme, čime je Austrija odmah iza Nizozemske, koja drži prvo mjesto s 39 posto.
Za usporedbu, prosjek Europske unije znatno je niži, dok je u Njemačkoj udio također visok, ali ipak manji nego u Austriji.
Ruck tvrdi da problem nije samo u brojkama, nego u načinu na koji je sustav postavljen. Naime, zaposlenici koji povećaju broj radnih sati često ne dobiju proporcionalno veći neto prihod. Kombinacija poreza, doprinosa i mogućeg gubitka socijalnih naknada dovodi do toga da se dodatni rad mnogima jednostavno ne isplati.
"Taj me trend ne iznenađuje, jer ljudi znaju računati", rekao je Ruck.
"U Austriji je rad s punim radnim vremenom diskriminiran", dodao je.
Poseban problem vidljiv je u Beču, gdje je udio rada na nepuno radno vrijeme još izraženiji nego u ostatku zemlje. To za poslodavce znači sve veće poteškoće u pronalasku radnika za puno radno vrijeme, dok za državu predstavlja izazov u financiranju javnih sustava.
Zbog toga Bečka gospodarska komora predlaže konkretno rješenje - uvođenje porezne olakšice od najmanje 1000 eura godišnje za zaposlenike koji rade puno radno vrijeme. Cilj je učiniti razliku između part-time i full-time rada financijski vidljivijom i motivirati ljude da rade više sati.
Ipak, prijedlog zasad nije zakon, nego inicijativa poslovne zajednice koja tek treba ući u političku raspravu.
Austrijsko tržište rada pritom se suočava s dodatnim izazovima. Iako u zemlji ima oko 400.000 nezaposlenih, mnogi sektori istodobno bilježe manjak kvalificirane radne snage. Sve veći broj zaposlenih svjesno se odlučuje za rad s nepunim radnim vremenom, najčešće zbog obiteljskih obveza i potrebe za boljom ravnotežom između privatnog i poslovnog života. Zato rasprava o tome treba li dodatno nagraditi rad s punim radnim vremenom postaje bitno ekonomsko i političko pitanje u Austriji. Hoće li država doista uvesti "bonus za puno radno vrijeme", ovisit će o političkoj volji i spremnosti na reforme.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....