Na središnjem godišnjem skupu krajnje desne Slobodarske stranke Austrije (FPÖ), održanom u pivnici u južnoj pokrajini Štajerskoj 13. siječnja, čelnik stranke Herbert Kickl pobjedonosno je pozdravljen kao austrijski "budući Volkskanzler" (‘Narodni kancelar‘ je pojam koji je artikulirao zahtjev za demokratskim socijalističkim političarima na kraju Prvog svjetskog rata, a monopolizirala ga je nacistička propaganda od 1932. nadalje).
To nije bio prvi put da je FPÖ uporabio izraz koji je usko vezan uz nacizam - naime, prvi se put odnosio na nacističkog diktatora Adolfa Hitlera 1933. godine.
Nakon što je izašao na pozornicu, Kickl je osudio ‘Systemkanzler‘ (kancelarski sustav) i ‘Systemmedien‘ (koncept tzv. sistemskih medija navodno se odnosi na usklađeno djelovanje medija koje kontrolira neka neodređena moć, kao što su ‘etablirane stranke‘), koristeći ono što je novinar Ronald Pohl jednom nazvao "nacističkim žargonom".
Proglasio je austrijskog kancelara Karla Nehammera "hodajućim mrtvacem" i rekao da ima "popis traženih osoba", odnosno vladinih ministara odgovornih za politiku zemlje po pitanju pandemije Covid-19. Pod vladavinom FPÖ-a, Austrija bi, kako kaže, postala "utvrda". "Više nećemo prihvaćati nikakve zahtjeve za azil", rekao je on.
"Mađarska mi je uzor", poručio je Kickl pripadnicima stranke, kako ne bi bilo sumnje kakvu viziju FPÖ-a ima za Austriju. Njegov govor je bio pun hiperbola i zlokoban, kako ocjenjuje u svojoj analizi stručnjak za austrijska politička i društvena pitanja Liam Hoare za Politico. Pritom se oslonio na energiju stranke koja se suočava s vrlo malo značajnijeg otpora tražeći pobjedu na predstojećim parlamentarnim izborima kasnije ove godine, a s njom i povratak na vlast.
Zemlja kao mjesečar
Austrija, kako se ocjenjuje, kao mjesečar srlja prema pobjedi krajnje desnice. Sredinom studenog 2022. FPÖ je prvi put po popularnosti prestigao Socijaldemokratsku stranku Austrije (SPÖ) i preuzeo vodstvo u ispitivanjima javnog mnijenja. Do listopada prošle godine, krajnja desnica redovito je u anketama bilježila 30 posto podrške. Uzimajući u obzir to da je FPÖ pala na četvrto mjesto sa samo 11 posto podrške biračkog tijela tijekom prvog vala Covida-19, pogođena skandalima, podjelama i porazom na izborima, takav preokret bio je brži nego što je stranka - a kamoli zemlja u cijelosti - smatrala mogućim.
FPÖ je imao koristi od specifičnog niza političkih okolnosti, koje su stranci omogućile da izgradi snažnu koaliciju birača zauzimanjem niza tvrdoglavih manjinskih pozicija. To je počelo tijekom pandemije, kada se stranka usprotivila mjerama borbe protiv Covida-19 i zauzela skeptičan stav prema cjepivima. Kada vlada nije uspjela uvesti obvezu cijepljenja u zimi 2021. na 2022. godinu, izbili su prosvjedi, što je FPÖ uspio iskoristiti.
No, to nije bilo sve, u svoju skupinu skeptika protiv Covid mjera FPÖ je od tada privukao i one koji se protive europskoj potpori Ukrajini nakon ruske invazije, opravdavajući se austrijskom neutralnošću kako bi zauzeo de facto proruski stav. U svom novogodišnjem govoru, Kickl je obećao da će iskoristiti veto Austrije kako bi blokirao europsko financiranje Ukrajine, njezin pristup Europskoj uniji, kao i "štetne" sankcije Rusiji.
Naslijeđe Kurza
Konačni vjetar u leđa stranci bio je ponovni rast ilegalnih migracija kao političko pitanje, ali i europska energetska i inflacijska kriza koje su izbile nakon početka rusko-ukrajinskog rata. U 2022. u Austriji su podnesena 112.272 zahtjeva za azil, što je više nego na vrhuncu migracijske krize 2015. Međugodišnja inflacija dosegla je vrhunac od 11,2 posto u siječnju 2023. i zadržala se iznad prosjeka eurozone. Cijena prirodnog plina porasla je za 103 posto u prvoj polovici prošle godine, u usporedbi s istim razdobljem godinu dana prije.
Za one koji se protive FPÖ-u, glavna briga je to što ekonomski i politički uvjeti pokazuju vrlo malo znakova poboljšanja situacije. Gospodarstvo je i dalje usporeno, BDP je 2023. pao za 0,5 posto, a predviđa se da će ove godine rasti tek 1 posto. U međuvremenu, napori vlade da ublaži inflaciju jednokratnim gotovinskim isplatama i ograničenjem cijena energije za kućanstva nisu se uspjeli probiti do birača.
Tako se Nehammerova konzervativna Austrijska narodna stranka (ÖVP) našla u dvostrukom škripcu. Stranka je opterećena ostavštinom bivšeg kancelara Sebastiana Kurza kao čelnika stranke, u središtu koje je niz optužbi za korupciju koje se trenutačno istražuju. No, istovremeno, bez Kurza je stranka izgubila upravo ono što joj je omogućilo dvije uzastopne izborne pobjede. Njezini pokušaji da oponašaju politiku FPÖ-a, posebice u pogledu imigracije, više ne funkcioniraju kod birača.
Na drugom kraju političkog spektra, iako se činilo da su se postignuća SPÖ-a stabilizirala pod novim čelnikom Andreasom Bablerom, rezultati stranačkih anketa sada nisu ništa bolji nego što su bili prije fokusiranja na proces održavanja unutarstranačkih izbora - koje je završilo neugodnostima kada je zbog pogrešnog računanja proglašen krivi pobjednik.
I Pivska stranka mrsi račune
Nadalje, Bablerova koalicija iz snova - lijevo-liberalni savez koji uključuje austrijske Zelene i liberalnu stranku NEOS - je, kako navodi Politico, fantazija. Također, lijevi blok bi se mogao dodatno podijeliti zahvaljujući stranci Die Bierpartei (Pivskoj stranci), koja također privlači dio birača. Na tiskovnoj konferenciji 18. siječnja, njezin vođa Dominik Wlazny - poznatiji pod umjetničkim imenom Marco Pogo - objavio je namjeru svoje stranke da se kandidira ako stranka privuče dovoljno novih članova i financijsku potporu. SPÖ i Zeleni, također, već imaju jednog izazivača u obliku Komunističke partije i sigurno im ne treba još jedan.
U svakom slučaju, sadašnja vlast nepopularna, a oporbi ponestaje vremena da stane na noge. Gospodarstvo je oslabljeno, a neposredni izgledi za budućnost su sumorni. Austrija se tako polako približava pobjedi krajnje desnice na predstojećim parlamentarnim izborima.
Ako ÖVP pristane na koaliciju s FPÖ-om - kao što su to učinili 2000. i 2017. - tada će se stranka ponovno vratiti na vlast. Na prethodnim dvama izbornim procesima u Austriji, to je bio događaj koji je radikalno promijenio dinamiku svake utrke. Godine 2017. Kurz je tim svojim zaokretom od 180 stupnjeva potpuno preuzeo ÖVP i razorio koaliciju sa SPÖ-om. Godine 2019. izbila je ‘afera Ibiza‘, kada je tadašnji čelnik FPÖ-a i vicekancelar Heinz-Christian Strache snimljen kako nudi državne ugovore ženi za koju je vjerovao da je rođakinja ruskog oligarha.
Ako želi izbjeći tragičan izborni rezultat, zaključuje Politico, Austrija sada očajnički treba još jedan odlučujući i nepredvidljivi obrat i rasplet.