-
Trump: Rat je zapravo gotov! Iran bi nas napao u roku od 7 dana, 100 posto
-
Modžtaba Hamenei novi je vrhovni vođa Irana
-
Trump prije nekoliko dana: ‘Modžtaba Hamenei mi je neprihvatljiv kao novi vođa Irana‘
-
SAD evakuira osoblje veleposlanstva u Saudijskoj Arabiji
-
Amerika pozvala svoje građane da napuste jugoistok Turske, oboren projektil iznad zemlje
-
Witkoff i Kushner otkazali svoj put u Izrael
-
Bellingcat: Pojavio se video Tomahawka kako pada u blizini škole za djevojčice
-
Putin: Rusija je spremna opskrbljivati Europu naftom i plinom, ruske tvrtke trebale bi iskoristiti situaciju na Bliskom istoku
-
Macron u Sredozemlje raspoređuje desetak ratnih brodova, uključujući i nosač aviona Charles de Gaulle
Sve događaje vezane uz rat SAD-a, Izraela i Irana detaljno smo pratili i jučer. OPŠIRNIJE
Iran: Arapske i europske zemlje mogu koristiti Hormuški tjesnac ako protjeraju američke i izraelske veleposlanike
Iranska revolucionarna garda objavila je da će arapskim i europskim zemljama od sutra biti dopušten prolaz kroz Hormuški tjesnac ako protjeraju američke i izraelske veleposlanike sa svog teritorija, javlja Sky News.
‘U sukobima poput ovog, uvijek imate mrtvih‘
Novinar je američkog predsjednika pitao koliko je američkih žttava spreman podnijeti u ovom ratu, nakon što je ranije danas objavljena osma smrt pripadnika američkih snaga u operaciji u Iranu.
"Kada imate sukobe poput ovog, uvijek imate mrtvih", odgovorio je Trump.
Trump je rekao da se prije dva dana sastao s obiteljima poginulih vojnika u zračnoj bazi Dover.
Rekao je da su sve obitelji imale istu poruku za njega: "[rekli su] ‘završite posao gospodine, molim vas, završite posao‘, kazao je Trump.
Trump: Iran je želio osvojiti Bliski istok
Trump je izjavio kako je Iran želio "osvojiti Bliski istok" da SAD i Izrael nisu napali prvi.
"Iran je vrlo moćna zemlja. Htjeli su osvojiti Bliski istok. Da ih nismo napali, osvojili bi Bliski istok", rekao je Trump na konferenciji za novinare na Floridi, ponavljajući izjave koje je u nedjelju dao ABC Newsu.
Predsjednik SAD-a je rekao da je "većina" iranskih projektila i drugog oružja sada uništena. Rekao je da su bili "usmjereni na zemlje Bliskog istoka koje s ovim nisu imale nikakve veze".
Trump je dodao da je Iran također pokušao uništiti Izrael, ali su SAD "to zaustavile u dobrom trenutku".
"Vrlo smo ponosni što smo uključeni u ovo i uskoro će se završiti, a ako se ponovno pokrene, bit će još jače pogođeni", rekao je Trump.
Trump: Iran nije pregovarao u dobroj vjeri
Trump kaže da je čak i nakon što su SAD prvi put napale iranske nuklearne lokacije prošlog ljeta, Iran imao planove za izgradnju nuklearnog oružja te kaže da Iran nije pregovarao u dobroj vjeri o okončanju svog nuklearnog programa. Kaže da je umjesto toga Iran "pokušavao rekonstituirati svoj program naoružanja na drugoj lokaciji".
"Započeli su proces dok su brzo gradili konvencionalne balističke projektile... koje su prijetile našim prekomorskim bazama i uskoro su mogle dosegnuti našu domovinu."
"Namjera režima bila je iskoristiti ovu eksponencijalno rastuću prijetnju balističkim projektilima te bi praktički bilo nemoguće spriječiti ih da razviju nuklearno oružje", kaže Trump.
Na pitanje novinara misli li da će rat u Iranu završiti ovog tjedna, Donald Trump odgovara: "Mislim da hoće."
"Sve što su imali je nestalo, uključujući i njihovo vodstvo. Zapravo, postoje dvije razine vodstva, a kako se ispostavilo, i više od toga. Ali dvije razine vodstva su nestale", rekao je.
Trump: Dosad pogođeno više od 5000 iranskih ciljeva, preostale mete mogli bismo neutralizirati u jednom danu
Nakon što se obratio članovima Republikanske stranke, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump održava konferenciju za medije. Na početku je ustvrdio da je kapacitet iranskih lansera raketa pao za 90 posto.
Američki bombarderi B-2 bacili su bombe na lansere, a uništavamo i iranske tvornice dronova, rekao je Trump. Dodao je da ova faza napada SAD-a na Iran došla mjesec dana prije nego što se anticipiralo. „Imamo najbolju vojsku na svijetu, imamo najbolju opremu na svijetu“, rekao je Trump.
Trump je istaknuo kako Sjedinjene Države ostvaruju goleme pomake prema ispunjenju vojnih ciljeva u Iranu.
„Neki bi mogli reći da su ti ciljevi prilično dovršeni. Uništili smo baš svaku njihovu snagu“, poručio je Trump.
Naglasio je kako Sjedinjene Države znaju gdje se nalaze svi pogoni u kojima Iran proizvodi bespilotne letjelice, dodavši kako ih „uništavamo jednu za drugom“. Trump je potvrdio da je dosad pogođeno više od 5.000 iranskih ciljeva, ustvrdivši kako bi američka vojska sve preostale mete mogla neutralizirati u „jednom danu“.
„Iskreno, vjerojatno nismo mislili da ćemo nakon mjesec dana biti ovdje gdje smo sada“, zaključio je američki predsjednik.
Američki je predsjednik izvijestio kako su Sjedinjene Države ostvarile „velike pomake” te da je misija „gotovo u potpunosti završena”.
Trump je potvrdio da su neutralizirani pogoni za proizvodnju bespilotne tehnologije, iranska pomorska moć i raketni kapaciteti, za koje je procijenio da su „svedeni na nekih 10 posto – možda i manje”.
Predsjednik je ponovio kako su znatno premašili prvotne planove te je još jednom istaknuo namjeru da se uključi u proces odabira iranskog vodstva. Budući iranski vođa, zaključio je, „trebao bi biti sposoban učiniti nešto mirno, za promjenu”.
Trump je naglasio kako je trenutačni fokus Sjedinjenih Država na održavanju stabilne opskrbe svijeta energentima i naftom. Poručio je kako neće dopustiti da „teroristički režim drži svijet kao taoca” pokušavajući zaustaviti globalnu opskrbu, upozorivši da će Iran u slučaju takvih poteza biti pogođen „puno, puno snažnije”.
Trump je ustvrdio kako će opskrba naftom biti znatno sigurnija bez prijetnje iranskih brodova, bespilotnih letjelica i projektila te dodao kako će Hormuški tjesnac „ostati siguran”. Uvjeren je kako ovim operacijama trajno uklanja prijetnju, što će rezultirati nižim cijenama goriva za američke obitelji.
Također je pojasnio kako je vojska dosad namjerno poštedjela „neke od najvažnijih ciljeva” za slučaj potrebe. „Ako njih pogodimo, trebat će im mnogo godina da se obnove, s obzirom na to da su povezani s proizvodnjom električne energije i mnogim drugim stvarima”, zaključio je predsjednik.
Trump o napadu na Iran: ‘Poduzeli smo mali izlet jer smo osjećali da to moramo učiniti‘
Američki predsjednik Donald Trump obratio se sudionicima konferencije republikanskih kongresnika u svom golf-klubu u Doralu, predgrađu Miamija, gdje je naglasio kako su Sjedinjene Države bile prisiljene sudjelovati u vojnoj operaciji kratkoga trajanja kako bi se uklonili neki vrlo zli ljudi.
„Ne mislim da ću morati koristiti vojsku toliko često u svom drugom mandatu“, izjavio je Trump nakon što je na pozornicu stupio uz ovacije okupljenih i taktove pjesme „Proud To Be An American“. „Koliko je dobra naša vojska?“, upitao je okupljene, istaknuvši pritom kako je upravo on obnovio vojne snage.
Ovaj je istup usko povezan s važnim unutarnjopolitičkim temama jer visoke cijene goriva predstavljaju izazov za predsjednika, koji često ukazuje na niže cijene nafte kao dokaz učinkovitosti svoga gospodarskog programa.
Mnogi su u publici s nestrpljenjem očekivali čuti kako planira riješiti to pitanje uoči, kako je predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson ustvrdio, najvažnijih izbora na sredini mandata u našim životima.
Svega nekoliko sati nakon što je ustvrdio da je rat s Iranom „zapravo gotov“, Trump je u Floridi ponovno govorio o istoj temi. „Poduzeli smo mali izlet jer smo osjećali da to moramo učiniti kako bismo se riješili nekog zla. Zatim, mislim da ćete vidjeti kako će to biti kratkoročni izlet“, rekao je Trump.
Dodao je kako su Sjedinjene Države već pobijedile na mnogo načina, ali ne dovoljno, te da idu naprijed odlučnije no ikad kako bi postigle konačnu pobjedu koja će jednom zauvijek okončati tu dugotrajnu opasnost.
Predsjednik se osvrnuo i na ubojstvo najvišeg iranskog vojnog čelnika Kasema Sulejmanija tijekom svog prvog mandata.
„Možda bi bili puno sposobniji nego što jesu da je on poživio. Bio je sposoban, opasan i nasilan. Ali, riješili smo ga se prvi“, zaključio je Trump.
Trump je nastavio svoje obraćanje izjavom kako će rat biti „dovršen prilično brzo”.
„Namjeravali su nas napasti stopostotno u roku od tjedan dana. Bili su spremni. Imali su sve te projektile, daleko više nego što je itko mislio, i namjeravali su napasti nas, ali i cijeli Bliski istok te Izrael”, rekao je Trump. „Da su imali nuklearno oružje, upotrijebili bi ga protiv Izraela. To je trebao biti velik napad. Znam da su imali sve te raketne baze i sve one lansere kojih smo se riješili – usput rečeno, uništili smo ih oko 80 posto. Većinu smo uklonili, vidite, broj lansiranja sveden je na tek pokoji primjerak. Ostalo im je vrlo malo lansera.”
Trump je pohvalio rad vojske, opisavši ga nevjerojatnim.
„Projektili su većim dijelom uništeni, bespilotne letjelice su oborene, a mi gađamo mjesta gdje ih proizvode”, kazao je Trump. „Znamo gdje su i žestoko napadamo upravo ona mjesta gdje proizvode dronove. Uloženo je puno rada, puno briljantnog rada. No, imat ćemo puno sigurniji svijet čim ovo završi, a završit će prilično brzo.”
Australija odobrila humanitarne vize za članice iranske ženske nogometne reprezentacije
Pet članica iranske ženske nogometne reprezentacije dobilo je humanitarne vize za boravak u Australiji, dok je savezna vlada ponudila pomoć i ostalim igračicama. Ministar unutarnjih poslova Tony Burke potvrdio je tu odluku u utorak ujutro, samo nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Trump na društvenim mrežama skrenuo pozornost na njihov težak položaj, objavio je The Guardian.
Burke je potvrdio kako su nogometašicama pomoć pružili pripadnici australske savezne policije, dok su sigurnosne provjere provele nadležne službe.
„One su dobrodošle ostati u Australiji“, izjavio je Burke, dodavši kako su ovdje sigurne i kako bi se trebale osjećati kao kod kuće. „Ostalim članicama reprezentacije poručujem da im je na raspolaganju ista prilika. Australija je iranske nogometašice primila u svoja srca.“
Ministar je naglasio kako su te žene iznimno omiljene u Australiji, svjestan pritom iznimno teške situacije u kojoj se nalaze zbog odluka koje donose. „Prilika za razgovor s australskim dužnosnicima i dalje ostaje otvorena za sve njih“, zaključio je Burke.
Putin i Trump razgovarali telefonom o Iranu
Američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarali su telefonom u ponedjeljak o nizu pitanja, pri čemu je središnja tema bio iranski sukob.
Savjetnik Kremlja za vanjsku politiku Jurij Ušakov izvijestio je kako je razgovor trajao sat vremena te ga opisao kao „poslovan, otvoren i konstruktivan”, naglasivši kako je to bio prvi ovogodišnji izravni dijalog dvojice čelnika.
Tijekom poziva, ruski je predsjednik iznio niz prijedloga usmjerenih na brzo političko i diplomatsko rješenje sukoba s Iranom.
Ušakov je dodao kako je i Trump podijelio svoju procjenu situacije, no o njezinim pojedinostima nije iznosio dodatne detalje.
Trump o sukobu s Iranom: Rat je zapravo gotov, oni više nemaju vojsku
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump izjavio je u razgovoru za CBS News kako smatra da je rat s Iranom zapravo pri kraju, ustvrdivši da su Sjedinjene Države u ostvarivanju ciljeva daleko ispred predviđenog plana.
„Mislim da je rat zapravo gotov, manje-više“, izjavio je Trump.
Američki je predsjednik istaknuo kako Iran više nema funkcionalnu mornaricu, komunikacijske sustave ni zrakoplovstvo, dok su njihovi projektili svedeni na tek rijetke preostale jedinice.
Na pitanje o tome kada očekuje svršetak sukoba, Trump je odgovorio kako je u njegovim mislima rat već u fazi završetka. Ipak, iz Bijele su kuće ranije stizale naznake da bi sukob, koji traje tek deset dana, mogao potrajati i duže od mjesec dana.
Trump je otkrio kako su Sjedinjene Države znatno premašile njegove prvotne procjene, prema kojima je rat trebao trajati između četiri i pet tjedana.
Upitan ima li kakvu poruku za novoga iranskog vrhovnog vođu Modžtabu Hameneija, predsjednik je kratko poručio kako za njega nema baš nikakvu poruku.
Govoreći o novome iranskom vrhovnom vođi Modžtabi Hameneiju, američki je predsjednik dodao kako već ima na umu osobu koja bi ga trebala zamijeniti, ali o tome nije želio iznositi pojedinosti.
Trump je izjavio i da njegova administracija razmišlja o preuzimanju kontrole nad Hormuškim tjesnacem.
Taj je prolaz jedna od najvažnijih svjetskih točaka za transport energenata, kroz koju prolazi približno petina globalne opskrbe naftom.
Iako je tjesnac trenutačno otvoren, Bijela kuća aktivno razmatra opciju njegova zauzimanja. Cijene nafte naglo su porasle od početka rata s Iranom te se trenutačno kreću oko 100 dolara po barelu.
Trump se osvrnuo na iranske raketne kapacitete, poručivši kako je Iran već ispalio sve što je imao te kako im je bolje da ne pokušavaju ništa nepromišljeno, jer bi to bio kraj te zemlje. Dodao je kako bi svaki njihov novi neprijateljski potez značio potpuni kraj Irana, nakon čega se za to ime više nikada ne bi čulo.
Francuska u Sredozemlje raspoređuje veliku armadu, Macron: Ovo je potez bez presedana
Francuska raspoređuje desetak ratnih brodova, uključujući udarnu skupinu nosača zrakoplova, u Sredozemlje, Crveno more i potencijalno Hormuški tjesnac u sklopu obrambene potpore saveznicima ugroženima sukobom na Bliskom istoku.
Govoreći na Cipru prije posjeta nosaču zrakoplova „Charles de Gaulle”, koji je ovog vikenda stigao u istočno Sredozemlje, francuski predsjednik Emmanuel Macron pokušao je umiriti svojeg ciparskog kolegu nakon što su prošlog tjedna presretnute bespilotne letjelice usmjerene prema otoku.
„Kada je Cipar napadnut, napadnuta je Europa”, izjavio je Macron nakon sastanka s predsjednikom Nikosom Christodoulidesom i grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom u Paphosu.
Macron je izjavio kako će u istočno Sredozemlje i na Bliski istok rasporediti osam ratnih brodova, dva nosača helikoptera i nosač zrakoplova Charles de Gaulle s 20 borbenih zrakoplova Rafale.
Francuski je predsjednik ove manevre nazvao potezom „bez presedana”.
Europske države uvelike su potisnute u stranu dok sukob između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana eskalira, pogađajući arapske države Zaljeva i uvlačeći Libanon nakon što je militantna skupina Hezbolah, koju podržava Iran, napala Izrael.
No, s obzirom na to da su pomorski putovi na Bliskom istoku ugroženi, a cijena nafte raste znatno iznad 100 američkih dolara po barelu, europske sile pokušavaju pronaći način kako zaštititi svoje interese.
„Naš cilj je zadržati strogo obrambeni stav, stojeći uz sve zemlje koje je Iran napao u svojoj odmazdi, kako bismo očuvali svoju vjerodostojnost i pridonijeli regionalnoj deeskalaciji. U konačnici, cilj nam je zajamčiti slobodu plovidbe i pomorsku sigurnost”, rekao je Macron.
Glavne pomorske aktivnosti Europske unije u regiji usredotočene su na operaciju „Aspides” (štitovi na grčkom) – misiju u Crvenom moru pokrenutu početkom 2024. godine radi zaštite brodova od napada hutista povezanih s Iranom, koji podržavaju palestinsku militantnu skupinu Hamas u ratu s Izraelom.
„Pridružit ću se ostalim europskim kolegama u pozivu da se operacija Aspides ojača s više brodova”, rekao je Mitsotakis. „Malo nas sudjeluje, ali i u ovom ćemo slučaju morati konkretnije pokazati našu europsku solidarnost.”
Macron, čija je mornarica već poslala jedan ratni brod u tu misiju, najavio je da će ih ukupno biti dva, ali da će Francuska sveukupno u regiju poslati osam ratnih brodova, skupinu nosača zrakoplova i dva nosača helikoptera.
To bi na koncu moglo uključivati i Hormuški tjesnac radi potpore trgovačkim brodovima, dodao je Macron.
„U procesu smo uspostavljanja isključivo obrambene misije pratnje, koja se mora pripremiti zajedno s europskim i neeuropskim državama, a čija je svrha omogućiti – čim završi najintenzivnija faza sukoba – pratnju kontejnerskih brodova i tankera kako bi se postupno ponovno otvorio Hormuški tjesnac”, rekao je Macron, ne iznoseći druge pojedinosti.
Francuska je dopustila američkim vojnim zrakoplovima za potporu da koriste francusku zračnu bazu Istres na jugoistoku zemlje nakon što je dobila jamstvo da ti zrakoplovi neće sudjelovati u vojnim operacijama SAD-a protiv Irana, objavio je prošli tjedan francuski Glavni stožer, ističući da se to ne odnosi na borbene zrakoplove.
„S obzirom na kontekst, Francuska je zahtijevala da navedena sredstva ni u kojoj mjeri ne sudjeluju u operacijama koje Sjedinjene Države provode u Iranu, već isključivo u potpori obrani naših partnera u regiji. Za to je dobila potpuno jamstvo”, naglasio je Glavni stožer.
Delegirana ministrica pri Ministarstvu oružanih snaga Alice Rufo objasnila je da je riječ o „rutinskoj proceduri u sklopu NATO-a”. „Francuske baze na Bliskom i Srednjem istoku neće se koristiti za američku ofenzivnu akciju”, naglasila je, prenio je AFP.
Francuska je vezana obrambenim sporazumima s Katarom, Kuvajtom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima te „čvrstim obvezama” prema Jordanu i Iraku, rekao je prošli tjedan Macron.
Britanske snage srušile dvije bespilotne letjelice kod Jordana i Bahreina
Ujedinjeno Kraljevstvo trenutačno provodi obrambene zračne letove kao potporu Ujedinjenim Arapskim Emiratima, pri čemu su britanske snage srušile dvije bespilotne letjelice – jednu iznad Jordana, a drugu koja se kretala prema Bahreinu, objavio je BBC.
Ministar obrane Velike Britanije John Healey potvrdio je kako će razarač Kraljevske mornarice HMS Dragon u idućih nekoliko dana isploviti iz Portsmoutha prema Sredozemlju. Uz razarač, britanska je vlada u regiju uputila borbene zrakoplove Typhoon i F-35, timove za borbu protiv dronova te radarske sustave.
Ujedinjeno Kraljevstvo trenutačno u Kataru drži osam mlaznih zrakoplova.
Healey je izvijestio je i kako je dron koji je prošloga tjedna pogodio bazu Kraljevskih zračna snaga (RAF) Akrotiri na Cipru lansiran iz Libanona ili Iraka.
Na Cipar je stigao i treći helikopter tipa Wildcat, dok su stručnjaci RAF-a za operacije raspoređeni u više od pet zemalja regije.
Britanija na Cipru ima više letjelica od bilo koje druge nacije.
Healey je naglasio kako je britanski odgovor koordiniran sa Sjedinjenim Državama, NATO-om i saveznicima u Zaljevu te da počiva na čvrstoj pravnoj osnovi i vojnim savjetima.
Iranski je režim opisao kao destruktivnu silu koja provodi nasilje nad prosvjednicima te ih je pozvao da odustanu od nuklearnih ambicija i vrate se pregovorima.
Putin: Energetska kriza je stigla, spremni smo surađivati s Europom
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u ponedjeljak da je iranski rat izazvao globalnu energetsku krizu te upozorio da bi proizvodnja nafte ovisna o transportu kroz Hormuški tjesnac uskoro mogla potpuno stati.
Putin je ponovno dao do znanja da je Rusija spremna opskrbljivati Europu naftom i plinom. Rusija je drugi najveći svjetski izvoznik nafte i posjeduje najveće svjetske rezerve prirodnog plina.
Govoreći na sastanku s vladinim dužnosnicima i čelnicima vodećih ruskih proizvođača nafte i plina, Putin je rekao da je Moskva spremna ponovno surađivati čak i s europskim tvrtkama i kupcima.
"Ako se iznenada odluče preorijentirati i pružiti nam dugoročnu suradnju, oslobođenu političkih pritisaka, spremni smo surađivati i s Europljanima. Ipak, potrebna su nam jamstva da su spremni i voljni surađivati i osigurati održivost i stabilnost", rekao je Putin.
Dodao je da bi ruske tvrtke trebale iskoristiti trenutačnu situaciju na Bliskom istoku, iako je napomenuo da je porast cijena vjerojatno privremene prirode.
Cijene nafte u ponedjeljak su premašile 100 dolara po barelu i dosegle vrhunce od 2022. godine jer je Hormuški tjesnac efektivno zatvoren zbog rata s Iranom.
Aragči: Iran je spreman na američke pritiske, imamo „brojna iznenađenja“
Iranski ministar vanjskih poslova Sejed Abas Aragči oštro je kritizirao Sjedinjene Države, optuživši ih za destabilizaciju cijena nafte uslijed vojnih udara na iranske ciljeve.
Uz objavljenu snimku zaslona rasta globalnih cijena nafte, Aragči je na društvenim mrežama akciju nazvao „Operacijom epske pogreške“.
„Znamo da SAD kuje urote protiv naših naftnih i nuklearnih postrojenja u nadi da će time suzbiti golem inflacijski šok. Iran je u potpunosti spreman“, poručio je.
Dodao je kako za protivnike imaju pripremljena brojna iznenađenja.
U zasebnoj objavi istaknuo je kako Iran „ne želi nauditi običnim Amerikancima“.
Njemački kancelar Merz: Odgovornost za okončanje rata je na Iranu
Odgovornost za okončanje rata u Iranu je na vodstvu Irana, rekao je u ponedjeljak njemački kancelar Friedrich Merz.
"Što prije stane režim mula, prije će završiti ovaj rat. Isključivo na ovom režimu i takozvanoj Revolucionarnoj gardi je da prekinu neprijateljstva", rekao je Merz u Berlinu.
Dotad, kako je kazao, pretpostavlja da će Izrael i Sjedinjene Države nastaviti "sa svojom obranom" od Irana, jer iranska prijetnja seže daleko izvan zemlje i regije Bliskog istoka.
Merz je rekao da je tijekom vikenda razgovarao s čelnicima iz regije.
"No trenutno nije moguće predvidjeti kada će režim mula biti spreman na prekid neprijateljstva protiv svojih susjeda", rekao je.
Upozorio je da je prijetnja Izraelu i zemljama Perzijskog zaljeva iz Teherana i dalje prisutna i da se vidi u svakodnevnim napadima na civilne zgrade i vojne objekte.
"Iran je središte međunarodnog terorizma i to središte mora biti zatvoreno, a Amerikanci i Izraelci to čine na svoj način", rekao je njemački kancelar.
Izraelski ministar vanjskih poslova o Modžtabi Hameneiju: Pitanje je li on meta za Izrael ostaje otvoreno
Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sa’ar izjavio je kako je „jasno“ da novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamenei nastavlja s „iznimno ekstremističkim i suludim politikama svoga oca“, pokojnog ajatolaha Alija Hameneija.
Na upit novinarke CNN-a Bianne Golodryge je li Modžtaba Hamenei meta za Izrael, Sa’ar je odgovorio: „Pa, morat ćete pričekati i vidjeti.“
Sa’ar je novoga vrhovnog vođu opisao kao „tvrdu struju“ koja je ujedno „antiamerički i antizapadno nastrojena“, dodavši kako se već sada vide pukotine unutar njegova režima.
„Jasno je da tamo u Teheranu i dalje glavnu riječ vode tvrdolinijaši. Iskreno, s tim ljudima ne možete postići ništa ozbiljno ako želite riješiti sukob“, istaknuo je Sa’ar, podsjetivši pritom na neuspjele pregovore iz prošlosti sa Sjedinjenim Državama i Izraelom.
Harazi: Iran spreman na dugotrajan rat, diplomacija više nije opcija
Kamal Harazi, savjetnik za vanjsku politiku vrhovnoga vođe Modžtabe Hameneija, izjavio je u ekskluzivnom razgovoru za CNN kako je iranska vlada spremna na dugotrajan rat sa Sjedinjenim Državama. Pritom je nagovijestio da će nastaviti s napadima na zaljevske zemlje kako bi ih prisilili da nagovore američkoga predsjednika Donalda Trumpa na povlačenje iz sukoba.
Harazi je odbacio mogućnost diplomacije, poručivši kako će rat završiti jedino pod pritiskom snažnih gospodarskih posljedica. „Ne vidim više prostora za diplomaciju“, izjavio je Harazi u ponedjeljak u Teheranu, istaknuvši kako je jedini izlaz stvaranje tolike ekonomske štete da druge zemlje budu prisiljene intervenirati i zaustaviti agresiju Amerikanaca i Izraelaca protiv Irana.
Prema njegovim riječima, rat stvara golem gospodarski pritisak kroz inflaciju i nestašicu energenata, zbog čega druge države neće imati izbora nego umiješati se u sukob.
Od početka sukoba, Iran izvodi napade diljem Bliskoga istoka. Iako Teheran tvrdi da cilja isključivo američke interese, meta napada opetovano su i civilni objekti te zračne luke. Iranski udari pritom iskorištavaju osjetljivost globalne trgovine energentima. Pomorski promet kroz Hormuški tjesnac gotovo je u potpunosti obustavljen, a cijene sirove nafte u ponedjeljak su premašile 100 dolara po barelu, uzrokujući znatan potres na svjetskim burzama.
Putin poziva ruske tvrtke da iskoriste sukob na Bliskom istoku
Ruski predsjednik Vladimir Putin ustvrdio je kako se svijet nalazi u energetskoj krizi te je najavio spremnost na ponovnu suradnju s europskim kupcima, uz uvjet da ta suradnja bude depolitizirana, objavio je Sky News.
Putin je upozorio da bi opskrba naftom, koja se velikim dijelom transportira kroz Hormuški tjesnac – ključni pravac kojim prolazi otprilike 20 posto svjetskih pošiljaka – uskoro mogla biti potpuno prekinuta.
Naglasio je kako je Rusija spremna ponovno opskrbljivati europske kupce, pod uvjetom da se uspostavi dugoročna suradnja lišena političkih pritisaka. Uz to, pozvao je ruske tvrtke da iskoriste aktualni bliskoistočni sukob, iako je napomenuo da bi skok cijena energenata mogao biti privremen.
Europska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo zabranile su pomorski uvoz ruske sirove nafte u prosincu 2022. godine u nastojanju da oslabe rusko gospodarstvo nakon invazije na Ukrajinu.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, uvoz ruskih fosilnih goriva u Europsku uniju smanjio se za gotovo 90 posto u razdoblju od 2021. do 2024. godine.
Trump: Daleko sam od donošenja odluke o slanju američkih vojnika u Iran
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u ponedjeljak za New York Post kako je daleko od donošenja odluke o slanju američkih vojnika u Iran radi osiguravanja nuklearnoga materijala u Isfahanu, zadržavši pritom tajnovitost o tome kako namjerava postupiti prema novom iranskom vrhovnom vođi, Modžtabi Hameneiju.
Trump je umanjio izglede za pokretanje misije izvlačenja visokoobogaćenoga uranija iz podzemnog postrojenja u blizini povijesnoga perzijskog središta, unatoč učestalim medijskim napisima koji su sugerirali da je ta opcija na stolu.
„Nismo donijeli nikakvu odluku o tome, daleko smo od toga“, poručio je Trump.
Predsjednik je također izjavio kako nije zadovoljan time što je pedesetšestogodišnji Modžtaba Hamenei tijekom vikenda naslijedio svoga oca, Alija Hameneija, na čelu države. Pritom nije ponovio svoju raniju prijetnju o eliminaciji svakoga nasljednika koji preuzme vlast bez njegova prethodnog odobrenja.
„Neću vam otkriti“, odgovorio je Trump na upit o svojim planovima za mlađega Hameneija, dodavši tek kako s njime nije nimalo zadovoljan.
Trump je prošloga ponedjeljka za New York Post izjavio kako ne isključuje mogućnost raspoređivanja kopnenih snaga u Iran ako se pokažu potrebnima.
„Nemam averziju prema slanju vojnika na teren. Za razliku od svakog predsjednika koji unaprijed isključuje takvu opciju, ja to ne činim“, naglasio je tada Trump.
Njegova suzdržana reakcija prema Modžtabi Hameneiju uslijedila je nakon niza otvorenih prijetnji koje je iznosio uoči njegova stupanja na vlast.
Kina pozvala na hitan prekid vatre u zaljevskoj regiji
Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi pozvao je u ponedjeljak na što hitniji prekid vatre u zaljevskoj regiji, istaknuvši pritom da se suverenitet, sigurnost i teritorijalni integritet zaljevskih država moraju u potpunosti poštovati, izvijestilo je kinesko ministarstvo vanjskih poslova.
Wang je taj stav iznio tijekom telefonskog razgovora s kuvajtskim kolegom Jarrahom Jaberom Al-Ahmadom Al-Sabahom, u trenutku kada je Iran na američko-izraelsku kampanju bombardiranja odgovorio udarima na više lokacija u regiji.
U odvojenom razgovoru, Wang je bahreinskom ministru vanjskih poslova Abdullatifu bin Rashidu Al Zayaniju prenio kako je Kina duboko zabrinuta zbog brze eskalacije situacije. Pritom je naglasio da će Peking nastojati igrati konstruktivnu ulogu u očuvanju regionalnog mira i stabilnosti.
G7 razmatra intervenciju na tržištu nafte: Moguće puštanje rekordnih količina iz strateških rezervi
Međunarodna agencija za energiju (IEA) izvijestila je o sastanku ministara financija skupine G7, tijekom kojeg se raspravljalo o stabilizaciji globalnoga tržišta nafte uslijed aktualnoga sukoba.
Pojavila su se izvješća da skupina razmatra koordinirano puštanje 300 milijuna barela nafte iz strateških rezervi. Ako se ta najava ostvari, radilo bi se o četvrtini ukupnih zaliha, što je dvostruko više od dosad rekordne intervencije iz travnja 2022. godine, provedene nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Izvršni direktor IEA-e Fatih Birol potvrdio je da se o toj opciji raspravljalo, no agencija nije potvrdila točan opseg mogućega puštanja zaliha niti je jamčila da će do intervencije uopće doći.
"Razmotrili smo sve dostupne opcije, uključujući stavljanje strateških zaliha IEA-e na tržište", izjavio je Birol. Istaknuo je kako su se uvjeti na svjetskom tržištu nafte pogoršali posljednjih dana te da rat stvara značajne i sve veće tržišne rizike. Birol je dodao i da je u bliskom kontaktu s ministrima energetike diljem svijeta, uključujući nedavne razgovore s dužnosnicima Saudijske Arabije, Brazila, Indije, Azerbajdžana i Singapura.
Nakon sastanka, francuski ministar financija Roland Lescure izjavio je kako odluka o puštanju rezervi još nije donesena.
"Dogovorili smo se da ćemo, bude li potrebno, upotrijebiti sve nužne alate za stabilizaciju tržišta, uključujući potencijalno puštanje zaliha", zaključio je Lescure.
Rubio: SAD na dobrom putu u uništavanju iranskih raketnih kapaciteta
Američki državni tajnik Marco Rubio poručio je kako su Sjedinjene Države na dobrom putu da eliminiraju sposobnost Irana da prijeti svijetu raketnim naoružanjem. Tijekom svečanosti u State Departmentu, Rubio je kao ključne vojne ciljeve istaknuo uništavanje iranskih zaliha balističkih projektila, proizvodnih kapaciteta te sustava za lansiranje.
Naglasio je kako se operacija provodi iznimnom preciznošću i snagom. Ustvrdio je da iranski režim svakim danom raspolaže s manje projektila i lansera, dok su njihove tvornice i mornarica pod stalnim pritiskom.
Uz to, Rubio je iranski režim oštro kritizirao kao najgoreg počinitelja uzimanja talaca u svijetu. Ovu je ocjenu iznio tijekom obilježavanja Dana talaca i nepravedno zatočenih osoba.
UAE poručuju da neće sudjelovati u napadima na Iran
Ujedinjeni Arapski Emirati istaknuli su kako su u aktualnom bliskoistočnom sukobu neopravdano izloženi meti te su naglasili kako neće sudjelovati u napadima na Iran.
Jamal Al Musharakh, veleposlanik UAE pri Ujedinjenim narodima u Ženevi, izjavio je pred novinarima kako je stav Emirata bio jasan i prije izbijanja trenutnih događaja.
Al Musharakh je ponovio kako UAE neće dopustiti korištenje vlastitog teritorija za napade na Iran niti će biti uključeni u takvu vrstu sukoba.
Identificirana sedma žrtva američkih snaga u sukobima s Iranom
Identificiran je sedmi američki vojnik poginuo tijekom sukoba s Iranom, objavio je Sky News.
Riječ je o dvadesetšestogodišnjem naredniku Benjaminu N. Penningtonu iz Glendalea u saveznoj državi Kentucky.
Američka vojska izvijestila je kako je vojnik preminuo jučer od posljedica ozljeda zadobivenih tijekom početnih iranskih napada na Bliskom istoku.
Pennington je teško ranjen u napadu na američke postrojbe u zračnoj bazi Prince Sultan u Saudijskoj Arabiji.
Poginuli vojnik bio je raspoređen u Prvu svemirsku bojnu Prve svemirske brigade iz baze Fort Carson u Coloradu.
Turska objavila da je NATO-ova obrana srušila još jednu iransku raketu
Turska je u ponedjeljak priopćila da je NATO-ova protuzračna obrana oborila drugu balističku raketu ispaljenu iz Irana koja je ušla u turski zračni prostor, upozoravajući da će poduzeti sve potrebne korake noseći se s prijetnjama.
Druga je to iranska balistička raketa u proteklom tjednu koja je zaprijetila jugu susjedne Turske, članice NATO-a. Ankara je u subotu upozorila Iran da ne ponavlja takve napade, ali nije rekla da namjerava od saveznika formalno zatražiti jači zaštitu.
"Još jednom naglašavamo da će se sve potrebne mjere poduzeti odlučno i bez oklijevanja protiv bilo koje prijetnje usmjerene na teritorij i zračni prostor naše zemlje", priopćilo je tursko ministarstvo obrane, dodajući da su neke krhotine pale u jugoistočnu provinciju Gaziantep, ali da nije bilo žrtava.
"Također ponovno naglašavamo da je svima u interesu poslušati upozorenja Turske u tom pogledu", rekli su.
Nije jasno kamo je raketa bila usmjerena prije nego što su je presrele NATO-ove obrambene snage stacionirane u istočnom Sredozemnom moru.
Američke zračne jedinice stacionirane su u bazi Incirlik na jugu Turske, a u pokrajini Malatya na sjeveroistoku nalazi se NATO-ova radarska baza koja pruža vitalnu zaštitu savezu. Ankara je objavila da su fragmenti rakete pali na prazna polja u Gaziantepu, koji se nalazi otprilike između tih dviju baza.
Burhanettin Duran, šef odnosa s javnošću predsjednika Tayyipa Erdogana, rekao je da Ankara ponovno snažno ističe svoje upozorenje svim stranama, a posebno Iranu, da izbjegavaju korake koji ugrožavaju regionalnu stabilnost i civile.
Ankara tvrdi da se Washington ne koristi bazom Incirlik u zračnim napadima koje na Iran izvodi zajedno s Izraelom, zbog kojih je Teheran uzvratio napadima raketama i dronovima diljem regije.
Trump: Australija čini strašnu humanitarnu pogrešku
Iranske nogometašice Azijsko prvenstvo u Australiji iskoristile su kao priliku za prosvjed protiv režima. Šutjele su dok se izvodila iranska himna, nisu skrivale nezadovoljstvo iranskim režimom, a nakon što su ih tamošnji mediji oštro osudili i prozvali izdajnicama, uspostavilo se i kako su se stavile u životnu opasnost.
Nadležne međunarodne organizacije odmah su reagirale i krenule u borbu kako bi se iranskim nogometašicama osigurao azil. Australska vlada tako se našla pod pritinskom da zaštiti nogomeštašice, a u današnjem razvoju događaja pet je igračica navodno pobjeglo iz kampa kako bi potražile utočište u zemlji.
Sad se oglasio i Donald Trump.
"Australija čini strašnu humanitarnu pogrešku dopuštajući da se iranska ženska nogometna reprezentacija prisili vratiti u Iran, gdje će najvjerojatnije biti ubijena. Nemojte to učiniti, gospodine premijeru, dajte im azil. SAD će ih primiti ako ih vi ne prihvatite. Hvala vam na pažnji posvećenoj ovom pitanju. Predsjednik Donald J. Trump", napisao je Trump na Truth Socialu.
Katar presreo 17 balističkih raketa i šest dronova iz Irana
Katarsko ministarstvo obrane izvještava o napadu 17 balističkih raketa i šest dronova iz Irana.
Kažu da su njihove oružane snage uspješno presrele sve napade bez ikakvih žrtava, prenosi BBC.
NATO potvrdio: Presreli smo raketu koja je išla prema Turskoj!
NATO je u ponedjeljak potvrdio da je presreo raketu "koja je išla prema Turskoj".
Još smo ranije prenijeli vijest po kojoj je Turska priopćila da je iznad njenog teritorija oboren iranski projektil, a sada se oglasila glasnogovornica NATO-a Allison Hart te na X-u objavila:
"NATO je ponovno presreo raketu koja je išla prema Turskoj. NATO čvrsto stoji u svojoj spremnosti za obranu svih saveznika od bilo kakve prijetnje."
Azerbajdžan ponovo otvara granicu s Iranom za tranzit tereta
Azerbajdžan je u ponedjeljak ponovno otvorio granicu s Iranom za teretna vozila, objavila je vlada u Bakuu, utirući put normalizaciji transporta robe prema dogovorenoj pojačanoj suradnji u cestovnom prometu i obnovi granične infrastrukture.
Granični prijelazi između Azerbajdžana i Irana od danas su ponovno otvoreni za transport tereta, uključujući tranzit, i to za sve vrste teretnih vozila, citira ruska novinska agencija TASS priopćenje azerbajdžanske vlade.
Baku je granične prijelaze zatvorio prošli ponedjeljak, nakon napada dronova u azerbajdžanskoj eksklavi Nahičevanu koji su tada pripisani Iranu.
Kasno u nedjelju iranski predsjednik Masud Pezeškian rekao je u telefonskom razgovoru s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevim da Iran nije sudjelovao u incidentu u Nahičevanu, objavio je ured azerbajdžanskog predsjednika, prema turskoj novinskoj agenciji Anadola Ajansu.
"Pezeškian je naglasio da će incident istražiti", navodi Anadolu priopćenje ureda azerbajžanskog predsjednika.
Tijekom poziva iranski predsjednik zahvalio je Alijevu što je posjetio iransko veleposlanstvo u Bakuu i izrazio sućut povodom smrti iranskog vjerskog poglavara Alija Hameneija i civila i što je najavio humanitarnu pomoć Iranu, stoji u priopćenju, prema izvještaju turske agencije.
Hamenei je ubijen u izraelsko-američkom napadu.
Iranska strana nije odmah komentirala poziv, navodi Anadolu Ajansi.
Bilateralni planovi
Nekoliko dana prije američko-izraelskog napada na Iran Baku i Teheran potpisali su ugovor o bilateralnoj gospodarskoj suradnji, osobito istaknuvši infrastrukturu, energetske i vodne projekte te šira društvena i kulturna područja, izvijestio je Tehran Times prošli mjesec.
Među ključnim područjima suradnje dviju zemalja osobito je izdvojen promet.
Azerbajdžanske i iranske prometnice dio su Međunarodnog transportnog koridora sjever‐jug (INSTC), prometnog pravca dugog 7.200 kilometara koji bi trebao spojiti Baltičko more s Indijskim oceanom preko Kaspijskog jezera i Hormuškog tjesnaca.
Ugovor o gradnji koridora potpisali su još 2000. Rusija, Iran i Indija, a kasnije su im se pridružili Azerbajdžan, Bjelorusija i srednjoazijske zemlje. Prema podacima instituta Gulf Research Center (GRC) iz lipnja prošle godine, dosad je dovršeno 75 posto planirane infrastrukture.
Taj prometni pravac trebao bi spojiti Sankt Peterburg s Mumbaijem, protežući se preko Moskve i Volgograda do Kaspijskog jezera i Kazahstana, Turkmenistana, Irana i Azerbajdžana, a zatim do Hormuškog tjesnaca i Indijskog oceana.
Mostovi i željeznica
Kroz Azerbajdžan je u proteklih godinu dana prošlo oko 120 tisuća iranskih kamiona, a u Iran je ušlo preko 50 tisuća azerbajdžanskih teretnih vozila, odražavajući značajan prekogranični tereti promet, naveo je krajem veljače iranski list.
Te brojke trebalo bi utrostručiti da Iran postigne cilj povećanja obujma tereta prevezenog zapadnim ogrankom Međunarodnog transportnog koridora sjever‑jug na 15 milijuna tona do 2030. godine, izjavila je iranska ministrica prometa i urbanog razvoja Farzaneh Sadegh.
Taj cilj iziskuje pak obnovu granične infrastrukture i jednostavnije postupke, prenio je Tehran Times ministričine riječi.
U okviru bilateralnog sporazuma od 24. veljače Baku i Teheran dogovorili su proširenje suradnje u cestovnom prometu, upravljanju granicama te razvoju željeznice, prema izvješću iranskog lista.
Ključni infrastrukturni projekti obuhvaćaju dva mosta na granici dviju zemalja, proširenje ceste koja spaja iranski grad Kalaleh s azerbajdžanskim gradom Jolfom, te željezničku vezu između Kalaleha sa Siahroudom i željeznički terminal u iranskoj Astari na granici s Azerbajdžanom.
Obje zemlje naglasile su da je nužno ubrzati provedbu projekata, piše Tehran Times.
Vrijednost robne razmjene Irana i Azerbajdžana dosegnula je tijekom proteklih dviju godina oko 650 milijuna dolara, naglasila je iranska ministrica krajem veljače.
SAD odgovoran za teška stradavanja u iranskoj školi?
Nova snimka koja je isplivala u javnost prikazuje američki projektil Tomahawk koji 28. veljače pogađa objekt Revolucionarne garde (IRGC) u Minabu (Iran), a to prvi put pokazuje da je SAD napao to područje. Snimka, koju je objavio Mehr News, a geolocirao Bellingcat, također prikazuje dim koji se već diže u blizini škole za djevojčice. Podsjetimo, u tom je napadu iz prvog dana sukoba navodno ubijeno 175 ljudi, uključujući djecu, piše istraživačka grupa Bellingcat.
Vijest su već prenijeli brojni svjetski mediji uključujući The Guardian, Independent i The Washington post.
"Čini se da snimka proturječi tvrdnji američkog predsjednika Donalda Trumpa da je školu pogodila iranska raketa. SAD je jedini sudionik u ratu za kojeg se zna da posjeduje rakete Tomahawk", piše na stranici Bellingcata.
Macron: Kad je Cipar napadnut, napadnuta je i Europa
Emmanuel Macron trenutno je u posjetu Cipru. Francuski predsjednik stigao je na sastanak s grčkim i ciparskim kolegama nakon što je dron pogodio britansku zračnu bazu na južnom vrhu otoka, piše BBC.
"Kad je Cipar napadnut, napadnuta je i Europa", izjavio je Macron na konferenciji za novinare u Pafosu.
"U procesu smo uspostavljanja isključivo obrambene, isključivo misije pratnje, koja se mora pripremiti zajedno s europskim i neeuropskim državama", dodao je.
Iznad Turske srušen projektil
Turska je priopćila da je iznad njenog teritorija oboren iranski projektil, piše Sky News.
Korišten bijeli fosfor u Libanonu?
Human Rights Watch optužio je u ponedjeljak Izrael da je nezakonito upotrijebio bijeli fosfor u napadu na južni Libanon, a Izrael je sa svoje strane optužio Iran da u napadima nastavlja koristi kasetne bombe.
Human Rights Watch (HRW) optužio je Izrael da je nezakonito upotrijebio bijeli fosfor u napadu na stambenu četvrt na jugu Libanona prošli tjedan.
U izvješću objavljenom u ponedjeljak, organizacija je navela da je uspjela provjeriti i geografski locirati sedam snimki.
Zapaljiva svojstva bijelog fosfora mogu biti smrtonosna ili uzrokovati teške ozljede s doživotnim posljedicama.
"To što je izraelska vojska protuzakonito koristila bijeli fosfor iznad stambenih područja iznimno je alarmantno i imat će strašne posljedice za civile", rekao je Ramzi Kaiss, istraživač HRW-a za Libanon.
Izraelska vojska isprva nije komentirala optužbe.
Bijeli fosfor zapali se u dodiru s kisikom iz zraka i nastavlja gorjeti sve dok se ne potroši ili dok se ne prekine dotok kisika.
Dodatni protokol uz Ženevske konvencije o međunarodnom humanitarnom pravu zabranjuje korištenje fosfornog oružja ako postoji rizik da će primarno pogoditi civile.
Prije napada 3. ožujka, izraelska vojska pozvala je civilno stanovništvo na evakuaciju i ostanak na udaljenosti od najmanje tisuću metara od područja napada, navodi se u izvješću HRW-a.
Nije se moglo potvrditi jesu li ljudi na tom području ozlijeđeni bijelim fosforom.
U međuvremenu, izraelska vojska optužila je u ponedjeljak Iran da je ponovno upotrijebio kasetno streljivo u raketnim napadima na Izrael.
Glasnogovornik vojske nije precizirao koji je dio zemlje bio meta.
Teheran je ranije potvrdio korištenje bojnih glava s kasetnim streljivom, kako tijekom ovog sukoba, tako i u prošlogodišnjem ratu u lipnju.
Korištenje kasetnog streljiva široko je osuđeno u međunarodnoj zajednici jer neselektivno prekriva velika područja eksplozivnim napravama te je posebno opasno za civile.
Izrael je optužio Iran za namjerno ispaljivanje ove vrste streljiva na civilna područja.
Glasnogovornik izraelske vojske rekao je novinarima da Iran od početka ovog rata koristi kasetno streljivo protiv izraelskih urbanih centara "gotovo svakodnevno".
"Ciljaju velike gradove", rekao je.
Dosadašnje žrtve iranskih napada u Izraelu bili su isključivo civili.
Pojasnio je da je kasetno streljivo općeniti naziv za raketu ili projektil koji sadrži više bojnih glava ili eksplozivnih naboja. "To viđamo u različitim varijantama", dodao je glasnogovornik.
Amerika pozvala svoje građane da napuste jugoistok Turske
Američko ministarstvo vanjskih poslova izdalo je hitnu naredbu kojom se svo osoblje čija prisutnost nije nužna, kao i članovi njihovih obitelji, moraju povući iz Generalnog konzulata u Adani.
Također, veleposlanstvo u Ankari uputilo je poziv svim američkim državljanima koji se nalaze u jugoistočnoj Turskoj da odmah napuste to područje.
Kao razlog navode visoke sigurnosne rizike koji su posljedica eskalacije sukoba na Bliskom istoku i potencijalnog širenja rata preko turske granice.
Witkoff i Kushner otkazali svoj put u Izrael
Američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner iznenada su otkazali svoj put u Izrael, koji je bio planiran za utorak. Iako službenog objašnjenja nema, izvori za The Jerusalem Post navode da je razlog prvi ozbiljan nesporazum između Washingtona i Tel Aviva od početka operacija u Iranu.
Glavni kamen spoticanja, prema tvrdnjama američkih dužnosnika, bio je opseg izraelskih napada na iranska naftna postrojenja izvedenih u subotu. Washington je, prema istim izvorima, ostao iznenađen intenzitetom tih udara, strahujući od potpunog kolapsa globalnog tržišta energenata i nekontrolirane eskalacije.
Iransko ministarstvo odbacuje pregovore dok se napadi na zemlju nastavljaju
Iransko ministarstvo vanjskih poslova umanjilo je vjerojatnost prekida vatre dok se napadi nastavljaju, izvijestila je u ponedjeljak iranska Studentska novinska mreža, dodajući da će se Iran nastaviti braniti.
„Nema smisla razgovarati ni o čemu osim o obrani i razornim odmazdama protiv neprijatelja“, rekao je Esmail Bagei, prije nego što je ponovio da Teheran nema rat sa svojim muslimanskim susjedima, već mora ciljati „objekte koje koriste agresori“ za svoju legitimnu obranu.
Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova također je porekao bilo kakav iranski napad na Tursku, Azerbajdžan i Cipar, umjesto toga ukazujući na ono što je nazvao „napadima pod lažnom zastavom“.
Iran Europi: Pomogli ste SAD-u i Izraelu u stvaranju ratne retorike
Iran je u ponedjeljak optužio europske zemlje, među kojima i Francusku, da su doprinijele stvaranju pogodnih uvjeta za američko-izraelske napade koji su doveli do rata s Islamskom Republikom.
"Nažalost, europske zemlje su pomogle u stvaranju tih uvjeta", rekao je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Esmail Bagej na tjednoj konferenciji za novinare.
"Umjesto da inzistiraju na vladavini prava, umjesto da se protive zastrašivanju i ekscesima Sjedinjenih Država, oni su se oglasili i složili se s njima pred Vijećem sigurnosti UN-a tijekom rasprave o ponovnom uvođenju sankcija, a sve to zajedno potaknulo je američku i cionističku stranu da nastave činiti svoje zločine", dodao je.
Putin čestitao vrhovnom vođi
Ruski predsjednik Vladimir Putin uputio je službenu čestitku Modžtabi Hameneiju povodom imenovanja na dužnost novog vrhovnog vođe Islamske Republike Iran.
"Uvjeren sam da ćete časno nastaviti djelo svog oca i ujediniti iranski narod pred ovim teškim iskušenjem. Rusija će u ovim trenucima oružane agresije ostati vaš nepokolebljiv i pouzdan partner."
‘Upravo svjedočimo najvećem poremećaju u povijesti, nadmašena je Sueska kriza iz pedesetih‘
Potaknuta eskalacijom sukoba na Bliskom istoku i strahovima od ozbiljnih poremećaja u globalnoj opskrbi energijom, cijena nafte prvi put u četiri godine premašila je 100 dolara po barelu.
Napadi Sjedinjenih Država i Izraela na Iran izazvali su “najveći poremećaj u opskrbi naftom u povijesti”, koji pogađa čak petinu svjetske ponude, procjenjuje američka energetska konzultantska kuća Rapidan Energy Group. Prema njihovoj analizi, aktualna kriza nadmašila je dosad najveći šok za globalno tržište nafte, Suesku krizu 1956. i 1957. godine, kada je bilo poremećeno oko 10 posto svjetske opskrbe naftom. Kina, Indija, Južna Koreja, Japan, Njemačka, Italija i Španjolska među najvećim su uvoznicima sirove nafte, zbog čega su posebno izložene šokovima u cijenama.
Više pročitajte OVDJE.
VIDEO Teheran gori iznutra
Eksplozije i plamenovi tijekom vikenda su izbijali iz odvoda i šahtova u dijelovima Teherana, nakon što su izraelski zračni napadi pogodili velika naftna postrojenja u Iranu, prenosi NDTV.
Izraelski ratni zrakoplovi pogodili su nekoliko skladišta goriva, uključujući Shahran u sjevernom Teheranu. Ubrzo nakon napada, društvenim mrežama proširile su se snimke na kojima se vidi kako plamen izbija iz odvoda u pojedinim dijelovima grada.
Više pročitajte OVDJE.
Izrael je koristio streljivo s bijelim fosforom
Organizacija Human Rights Watch (HRW) izdala je upozorenje u kojem navodi da izraelska vojska koristi bijeli fosfor iznad civilnih stambenih objekata u Libanonu.
Organizacija je potvrdila sedam snimaka koji prikazuju raspršivanje ovog streljiva iznad naseljenih dijelova grada, što predstavlja ozbiljno kršenje međunarodnog prava.
Prema navodima HRW-a, zabilježeno je djelovanje civilne zaštite koja je gasila požare u najmanje dvije kuće i jednom automobilu izazvane ovim kemijskim sredstvom.
Bijeli fosfor je kemikalija koja gori na iznimno visokim temperaturama, sposobna zapaliti zgrade i uzrokovati opekotine koje prodiru kroz ljudsko meso sve do kostiju, piše The Independent. Čak i ako su opekotine male, preživjeli su u velikom riziku od infekcija, zatajenja organa ili dišnih puteva.
Teheran prijeti iranskoj dijaspori oduzimanjem imovine ako podržavaju napade
Irancima koji žive u inozemstvu mogla bi se oduzeti imovina i mogle bi im biti izrečene druge kazne ako izražavaju podršku Sjedinjenim Državama i Izraelu, priopćio je u ponedjeljak ured iranskog glavnog tužitelja.
Neki članovi iranske dijaspore koji žele političke promjene u Teheranu izašli su na ulice europskih i američkih gradova kako bi proslavili ubojstvo vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija u američko-izraelskom ratu protiv Irana.
Iran je u ponedjeljak imenovao Modžtabu Hameneija za nasljednika svog oca.
"Upozorenje je izdano onim Irancima koji žive u inozemstvu i koji na različite načine simpatiziraju, podržavaju ili surađuju s američko-cionističkim (izraelskim) neprijateljem", citirali su državni mediji izjavu glavnog tužitelja.
„Suočit će se s oduzimanjem sve imovine i drugim kaznama u skladu sa zakonom.“
Otvoreni su novi kanali na Telegramu na kojima se dijele podaci o istaknutim Irancima koji žive u inozemstvu koji objavljuju komentare protiv iranske klerikalne vlasti i podržavaju američko-izraelsku vojnu kampanju koja je započela 28. veljače.
Prema podacima iranske vlade, i do 5 milijuna Iranaca živi u inozemstvu, većina njih u Sjedinjenim Državama i zapadnoj Europi.
Iranski mediji taj broj procjenjuju na gotovo 10 milijuna.
Irancima koji žive u inozemstvu mogla bi se oduzeti imovina i mogle bi im biti izrečene druge kazne ako izražavaju podršku Sjedinjenim Državama i Izraelu, priopćio je u ponedjeljak ured iranskog glavnog tužitelja.
Neki članovi iranske dijaspore koji žele političke promjene u Teheranu izašli su na ulice europskih i američkih gradova kako bi proslavili ubojstvo vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija u američko-izraelskom ratu protiv Irana.
Iran je u ponedjeljak imenovao Modžtabu Hameneija za nasljednika svog oca.
"Upozorenje je izdano onim Irancima koji žive u inozemstvu i koji na različite načine simpatiziraju, podržavaju ili surađuju s američko-cionističkim (izraelskim) neprijateljem", citirali su državni mediji izjavu glavnog tužitelja.
„Suočit će se s oduzimanjem sve imovine i drugim kaznama u skladu sa zakonom.“
Otvoreni su novi kanali na Telegramu na kojima se dijele podaci o istaknutim Irancima koji žive u inozemstvu koji objavljuju komentare protiv iranske klerikalne vlasti i podržavaju američko-izraelsku vojnu kampanju koja je započela 28. veljače.
Prema podacima iranske vlade, i do 5 milijuna Iranaca živi u inozemstvu, većina njih u Sjedinjenim Državama i zapadnoj Europi.
Iranski mediji taj broj procjenjuju na gotovo 10 milijuna.
Nove eksplozije u Teheranu
Prema najnovijim informacima agencije AFP, serija snažnih eksplozija odjeknulo je iranskom prijestolnicom. Prema prvim izvještajima, detonacije su bile toliko jake da su se čule u nekoliko različitih dijelova grada
Katar uhitio 300 ljudi zbog lažnih informacija i snimaka
Katarsko Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da je uhitilo više od 300 osoba zbog dijeljenja snimaka i obmanjujućih informacija tijekom proteklih dana iranskih napada. Vlasti su reagirale na širenje sadržaja koji, prema njihovim tvrdnjama, narušava javni red i mir.
Uhićeni su snimali i distribuirali video isječke te objavljivali glasine koje bi mogle uzbuniti javnost, objavilo je katarsko ministarstvo.
Kultni avioni iz Top Guna su uništeni, Izraelci: ‘Izbrisali smo cijelu flotu iranskih Tomcata‘
Izraelska vojska (IDF) objavila je jučer kako je u sklopu operacije „Roaring Lion” praktički izbrisala flotu iranskih lovaca F-14 Tomcat.
Meta napada bila je zrakoplovna baza u Isfahanu, gdje su se nalazile tri eskadrile ovih legendarnih zrakoplova. Prema objavi IDF-a, u masovnom udaru uništeni su cijeli hangari s avionima te sustavi protuzračne obrane koji su štitili aerodrom.
Više pročitajte OVDJE.
U ovom trenutku, samo jedan čovjek može biti zaista sretan ratom SAD-a, Izraela i Irana
Poruka iz Washingtona je jednostavna: neće biti dogovora s Iranom — samo potpuna kapitulacija. Iran mora izabrati “izvanrednog i prihvatljivog vođu” koji, naravno, neće nastaviti politiku ubijenog Hamneija. Nakon toga, Sjedinjene Države, zajedno sa svojim saveznicima, “neumorno će raditi na tome da Iran vrate s ruba uništenja, ostavljajući ga ekonomski većim, boljim i jačim nego ikad prije”. Ukratko, učiniti Iran ponovno velikim, kako je to u petak poručio američki predsjednik Donald Trump.
Cijelu analizu Roberta Bajrušija pročitajte OVDJE.
Peking upozorava da se ne napada novog vrhovnog vođu Irana
Peking je u ponedjeljak izrazio svoje protivljenje bilo kakvom stranom djelovanju usmjerenom protiv novog iranskog vrhovnog vođe, Modžtabe Hameneija.
"Kina se protivi miješanju u unutarnja pitanja drugih zemalja, pod bilo kojim izgovorom, a iranski suverenitet, sigurnost i teritorijalni integritet moraju se poštovati", rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun na redovnoj konferenciji za novinare, odgovarajući na pitanje o prijetnjama Sjedinjenih Država i Izraela.
Izrael je u srijedu upozorio da će novi iranski vrhovni vođa biti "meta", čak i prije nego je na tu dužnost izabran Hameneijev sin. Američki predsjednik Donald Trump rekao je da novi vrhovni vođa "neće dugo trajati" bez njegova odobrenja.
Kineski glasnogovornik opisao je Hameneijevo imenovanje kao unutarnje iransko pitanje.
"Primili smo na znanje izvješća o ovom pitanju. Ovo je odluka koju je donijela iranska strana u skladu sa svojim Ustavom", rekao je.
Peking je izrazio ljutnju zbog američkih i izraelskih vojnih operacija u toj zemlji i smaknuća bivšeg vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, ubijenog prvog dana rata, koga je naslijedio Modžtaba Hamenei.
„Kina poziva (strane) da odmah prekinu vojne operacije, da što prije nastave dijalog i pregovore te izbjegnu bilo kakvu daljnju eskalaciju napetosti“, ponovio je glasnogovornik.
Stručnjaci smatraju malo vjerojatnim, unatoč utjecaju koji sukob ima na njen uvoz nafte, da će Kina žrtvovati svoje interese i suprotstaviti se Sjedinjenim Državama kako bi priskočila u pomoć iranskom partneru.
Turska poslala zrakoplove na Cipar
Tursko Ministarstvo obrane objavilo je da je na sjeverni dio Cipra rasporedilo šest borbenih zrakoplova F-16 i napredne sustave protuzračne obrane. Službeni razlog je jačanje sigurnosti međunarodno nepriznate Turske Republike Sjeverni Cipar, čiju trećinu otoka turske snage drže pod okupacijom još od 1974. godine.
Predsjednik Tayyip Erdogan kritizirao je nedavna europska vojna raspoređivanja na Cipru. Upozorio je da bi takvi potezi mogli uvući cijeli otok u bliskoistočni sukob.
Turska, iako članica NATO-a, uporno pokušava ostati neutralna u trenutnom sukobu. Ankara održava bliske veze s ostacima iranskog režima, ali istovremeno pazi na odnose s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
MVEP: Vraćeno tisuću Hrvata, drugima se preporučuje da ne idu na Bliski istok
Više od tisuću Hrvata vraćeno je proteklih dana s Bliskog istoka, objavio je u ponedjeljak MVEP i ponovio preporuku hrvatskim državljanima da do daljnjega ne idu na Bliski istok.
Pošto se smanjio interes za dodatno organiziranje repatrijacijskih letova s Bliskog istoka jer se postupno obnavljaju redovne zračne linije, MVEP hrvatskim državljanima sa stalnim boravkom u državama te regije preporučuje korištenje dostupnih komercijalnih letova.
Službe MVEP-a na terenu ostat će u pripravnosti i nastaviti pratiti potrebe hrvatskih državljana na terenu, kojima poručuju da prate i upute lokalnih vlasti. Ostalima preporučuju izbjegavanje svih putovanja u to područje do daljnjega, kao i izbjegavanje tranzitnih letova preko navedenog područja jer su u svakom trenutku moguće obustave zračnog prometa zbog rata koji su SAD i Izrael pokrenuli protiv Irana krajem veljače.
Vlada je do nedjelje navečer organizirala ili olakšala povratak ukupno 870 hrvatskih državljana s Bliskog istoka u domovinu, a MVEP procjenjuje da ih se ukupno vratilo oko tisuću.
Najviše ih je prevezeno iz Dubaija, najnapučenijeg grada Ujedinjenih Arapskih Emirata, njih 594, a ostatak iz gradova u Izraelu ili Rijada u Saudijskoj Arabiji u operacijama kojima je omogućen je povratak svim hrvatskim državljanima koji su izrazili želju da napuste krizno područje, navodi MVEP.
Hrvatski državljani repatrirani su i letovima u suradnji s Austrijom, Slovenijom, Luksemburgom i Italijom, a mnoge su se zemlje iz Europske unije i susjedstva obratile i Hrvatskoj kako bi im pomogla da prevezu svoje državljane, kažu sa Zrinjevca.
Zbog velikog broja otkazanih i odgođenih letova, MVEP sve putnike poručuje da se o svojim pravima u zračnom prometu informiraju na stranicama Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo i Europske komisije.
Francuska: Teheran mora pristati na ustupke i radikalne promjene
Vlasti u Iranu moraju "napraviti velike ustupke i radikalno promijeniti stav", poručio je francuski ministar vanjskih poslova u ponedjeljak, dan nakon što je Iran dobio novog vrhovnog vođu.
"Režim mora napraviti velike ustupke i radikalno promijeniti stav, stati na kraj ovim destabilizirajućim akcijama koje su opasne za regiju i za nas same te vratiti Irancima ključeve njihove budućnosti“, izjavio je Jean-Noël Barrot za France Inter.
Modžtaba Hamenei, 56-godišnji klerik koji se smatra bliskim iranskim konzervativcima, posebno zbog svojih veza s Korpusom islamske revolucionarne garde (IRGC), ideološkom vojskom Islamske Republike, izabran je u nedjelju za vrhovnog vođu od strane Skupštine stručnjaka, tijela od 88 šijitskih klerika.
Naslijedio je svog oca, ajatolaha Alija Hameneija, koji je ubijen prvog dana rata koji su zajednički pokrenuli Sjedinjene Države i Izrael.
Jean-Noël Barrot također je pozvao Izrael i proiransku šijitsku skupinu Hezbolah da prekinu međusobne napade između Libanona i Izraela.
Ministar je odbio odgovoriti na pitanje jesu li izraelske operacije u južnom Libanonu nesrazmjerne.
„Što se tiče izraelskih operacija (u Libanonu), koje su odgovor na neopravdane i nepravedne napade Hezbolaha, one uzrokuju masovno raseljavanje stanovništva, što rezultira desecima smrtnih slučajeva, stotinama, a uskoro i tisućama ozljeda“, rekao je.
„Obje strane moraju se vratiti na prethodnu situaciju, odnosno na primirje koje smo osigurali u studenom 2024.“, dodao je.
U Hormuškom tjesnacu do sada napadnuto 10 brodova
Od početka rata Izraela i SAD-a s Iranom u Hormuškom je tjesnacu ili u njegovoj blizini napadnuto 10 brodova otkako je Iran blokirao taj strateški vodeni put kao odmazdu za američko-izraelske napade, izvještava skupina za analizu podataka.
Napadi u tjednu nakon izbijanja rata 28. veljače gotovo su potpuno zaustavili promet kroz tjesnac, ključnu rutu za naftu i drugu robu.
Britanska agencija za pomorsku sigurnost UKMTO izdala je oko 10 upozorenja na napade, kao i upozorenja na sumnjive aktivnosti, ali je objavila malo detalja o uključenim plovilima.
Međunarodna pomorska organizacija (IMO) na svojoj je web stranici u petak navela ukupno devet napada na brodove u tjesnacu u prvom tjednu, uključujući četiri incidenta u kojima je poginulo ukupno sedam osoba.
IMO je priopćio da je u svakom od tri napada na plovila Skylight, MKD Vyom i Stena Imperative 2. ožujka, kada je pogođen i Hercules Star, ubijena jedna osoba.
Između 3. i 5. ožujka pogođena su još četiri plovila: Libra Trader, Gold Oak, Safeen Prestige i Sonangol Namibe.
6. ožujka četiri osobe su poginule kada je pogođen Mussafah 2.
Indonezija je u nedjelju objavila da je brod čije su karakteristike i posljednja poznata pozicija odgovarale onima Mussafaha 2 potonuo dva dana ranije, ali s drukčijim brojem žrtava.
Džakarta je izvijestila o tri nestala indonezijska člana posade, jednom ozlijeđenom, ali preživjelom indonezijskom članu i četiri preživjela drugih nacionalnosti.
Kroz tjesnac se obično prevozi 20 posto globalne nafte i ukapljenog prirodnog plina, ali promet tankera pao je za 90 posto u tjedan dana, prema analitičkoj tvrtki Kpler, koja upravlja platformom MarineTraffic.
Prema podacima MarineTraffica koje je u petak analizirao AFP, od ponedjeljka je otkriveno samo devet komercijalnih brodova - tankera, teretnih brodova i kontejnerskih brodova - koji su povremeno prikrivali svoj položaj.
Pomorska sigurnosna tvrtka Vanguard objavila je da je Mussafah 2 pogođen s dva projektila dok je pokušavao pomoći kontejnerskom brodu Safeen Prestige, koji je dva dana ranije pogođen projektilom.
"Nedavna izvješća o incidentima... ukazuju na to da bi plovila koja pružaju pomoć prethodno ciljanim plovilima također mogla biti suočena s povećanim rizikom od naknadnih napada", upozorio je u subotu Zajednički pomorski informacijski centar (JMIC), kojim upravlja Zapadna pomorska koalicija.
„Uočeni obrazac napada na usidrene brodove, brodove koji plutaju i pomoćna plovila ukazuje na kampanju usmjerenu na stvaranje operativne nesigurnosti i odvraćanje rutinskog komercijalnog kretanja, a ne na kontinuirani pokušaj potapanja plovila.“
Napade dronovima i raketama za koje je odgovorna Iranska revolucionarna garda ne potvrđuju uvijek neovisni izvori - neki se potvrđuju tek nakon nekoliko dana, a uključena plovila nisu uvijek identificirana. Broj žrtava može varirati.
Iran izvozi vlastitu naftu preko Hormuškog tjesnaca, a njegove namjere ostaju nejasne.
General Revolucionarne garde upozorio je 2. ožujka da će Iran „spaliti svaki brod“ koji pokuša proći kroz tjesnac i blokirati sav izvoz nafte iz Zaljeva.
No, iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči rekao je u četvrtak da „nema namjeru“ zatvoriti Hormuški tjesnac.
Američki ministar energetike Chris Wright rekao je u petak da će pratiti trgovačke brodove koji pokušavaju proći kroz tjesnac „čim to bude razumno“.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u utorak da nastoji izgraditi koaliciju kako bi osigurao „morske putove ključne za globalno gospodarstvo“ u regiji.
Gori rafinerija u Bahreinu
Gusti dim diže se iz rafinerije nafte Bapco u Bahreinu ovog jutra. Prema tamošnjim vlastima, riječ je o napadu dronom, a ima ozlijeđenih i materijalne štete.
Bapco je glavna naftna rafinerija u zemlji.
Sve se to događa nakon što je iranski predsjednik tijekom vikenda obećao da će napadi na zemlje Zaljeva prestati. No, izvješća o udarima širom regije i dalje se nastavljaju.
Eksplozije u Dubaiju i Abu Dhabiju
Eksplozije su se jutros čule iznad Dubaija, javlja Sky News, a zrakom lete borbeni avioni. Emirati tvrde da je iz Irana dosad prema njima lansirano "stotine" projektila i više od 1500 dronova, a poginule su četiri osobe.
S druge strane, vlasti Abu Dhabija izvijestile su o dvije ozlijeđene osobe nakon pada krhotina s neba na dvije lokacije.
- Sustavi protuzračne obrane presreli su dolazne prijetnje, rekli su iz Ureda za medije Abu Dhabija.
Prvi potez novog vrhovnog vođe: U Izrael je poslao raketu sa znakovitom porukom
Iran je u ponedjeljak lansirao prve salve projektila i dronova prema Izraelu i svojim susjedima u Perzijskom zaljevu otkako je Modžtaba Hamenei dan ranije naslijedio oca, ubijenog ajatolaha Alija Hameneija, na mjestu vrhovnog vođe.
Izrael je u ponedjeljak objavio da napada "režimsku infrastrukturu" u Iranu, desetog dana sukoba koji je zahvatio cijeli Bliski istok i potresa globalno gospodarstvo.
Izrael je već u srijedu najavio da će novi vrhovni vođa biti "meta".
Američki predsjednik Donald Trump u nedjelju je upozorio da novi vrhovni vođa "neće dugo trajati", čak i prije nego što je njegovo ime javno objavljeno.
Više pročitajte OVDJE.
Trump kaže da će završetak rata biti ‘zajednička‘ odluka s Netanyahuom
Američki predsjednik Donald Trump kaže da će odluka o tome kada će se završiti rat s Iranom biti "zajednička" koju će donijeti s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, piše Times of Israel.
Trump, koji je dao telefonski intervju, rekao je da su njih dvoje "razgovarali", dodajući da će "donijeti odluku u pravo vrijeme".
Na pitanje hoće li Izrael nastaviti rat protiv Irana ako SAD odluči zaustaviti svoje napade, Trump je odbio razmotriti tu mogućnost, dodajući: "Ne mislim da će to biti potrebno".
Na pitanje o imenovanju Modžtabe Hameneija za novog vrhovnog vođu zemlje, Trump je također odbio komentirati, rekavši: "Vidjet ćemo što će se dogoditi".
Podsjećamo, Trump je prethodno izrazio svoje protivljenje Modžtabi rekavši: "Hameneijev sin mi je neprihvatljiv".
Najmanje 32 ozlijeđene u Bahreinu nakon napada dronom
Najmanje 32 osobe ozlijeđene su u Bahreinu nakon napada iranskog drona u blizini glavnog grada, prema izvješću državne Bahreinske novinske agencije.
U izvješću, koje je citiralo Ministarstvo zdravstva, navodi se da su svi ozlijeđeni državljani Bahreina - uključujući 17-godišnju djevojčicu koja je zadobila teške ozljede glave i oka. Najmlađa ozlijeđena osoba je dvomjesečno dijete.
SAD naređuje osoblju veleposlanstva da napusti Saudijsku Arabiju
S obzirom na to da se zemlje Perzijskog zaljeva i dalje suočavaju s napadima dronovima iz Irana, američki State Department naređuje zaposlenicima američke vlade koji nisu u hitnim slučajevima i članovima njihovih obitelji da napuste Saudijsku Arabiju, navodeći sigurnosne rizike.
Zbog njih pada Iran?
Američko-izraelski udari potresaju glavne iranske gradove, mjesta povezana s iranskim vodstvom i područja gdje se nalazi vojna infrastruktura, no stručnjaci su suglasni da se Iran ne može ‘osvojiti‘ zračnim napadima. Zbog toga je, kako je objavio niz američkih medija, vlada na čelu s predsjednikom Donaldom Trumpom navodno u razgovorima s kurdskom manjinom koju želi naoružati kako bi pokrenula pobunu iznutra i otvorila još jedan front u borbi za rušenje iranskog režima.
Stižu zabrinjavajuće vijesti s burzi
Cijene nafte skočile su u ponedjeljak rano ujutro više od 25 posto, na najviše razine od srpnja 2022., jer je zbog eskalacije krize na Bliskom istoku onemogućen izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac, što je izazvalo smanjenje proizvodnje na tom području.
Na američkom je tržištu cijena barela nafte oko 3.30 sati iznosila 116,15 dolara, oko 28 posto više nego u petak navečer. Cijena nafte na londonskom tržištu skočila je, pak, 25,5 posto, na 116,35 dolara.
Tako je nastavljen snažan rast cijena ‘crnog zlata‘ nakon što je prošloga tjedna cijena barela na američkom tržištu skočila više od 35 posto, što je bio njezin najveći tjedni skok od 1983. godine.
Cure detalji o novom vođi Irana. Procurili dokumenti
Iransko Vijeće stručnjaka imenovalo je u nedjelju Modžtabu Hameneija novim iranskim vrhovnim vođom, čime je na poziciji naslijedio pokojnog oca, što je signal da tvrdolinijaši ostaju čvrsto na vlasti u Teheranu unatoč ratu sa Sjedinjenim Državama i Izraelom.
Modžtaba Hamenei, 56-godišnji sin pokojnog iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, dugo se smatrao kandidatom za mjesto sljedećeg vrhovnog vladara zemlje, čak i za očeva života, iako nikada nije izabran ili imenovan na neku vladinu dužnost.
Tko je novi vrhovni vođa Irana?
Modžtaba Hamenei, sin ubijenog ajatolaha Alija Hameneija, imenovan je za nasljednika oca kao vrhovnog vođe Irana, javili su u nedjelju iranski državni mediji.
Kako prenose agencije, 56-godišnjeg Modžtabu Hameneija imenovalo je vrhovnim vođom Vijeće stručnjaka, nakon što je godinama stvarao bliske veze s elitnom Revolucionarnom gardom i gradio utjecaj u klerikalnom establišmentu.
Preživio je američko-izraelski zračni napad protiv Irana i iranski establišment ga je označio kao potencijalnog nasljednika svojeg oca, koji je ubijen u zračnom napadu prošle subote. Moćni klerik srednjeg ranga, Hamenei se protivi reformatorima koji žele surađivati sa Zapadom, dok pokušavaju obuzdati iranski nuklearni program i postići veću slobodu.
Njegove bliske veze s Revolucionarnom gardom (IRGC) dale su mu dodatnu prednost u iranskom političkom i sigurnosnom aparatu, a izgradio je utjecaj iza kulisa kao „ulaz” do oca, rekli su izvori upoznati s tim pitanjem.
- On ima snažnu podršku unutar IRGC-a, posebno među mlađim radikalnim generacijama, rekla je Kasra Aarabi, voditeljica istraživanja IRGC-a u organizaciji United Against Nuclear Iran, američkoj političkoj organizaciji.
Opisala ga je kao nekoga tko već djeluje kao ‘mini vrhovni vođa‘. Vrhovni vođa ima posljednju riječ u državnim pitanjima, uključujući vanjsku politiku i iranski nuklearni program.
Zapadne sile žele spriječiti Teheran da razvije nuklearno oružje. Iran tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo u civilne svrhe.
Modžtaba će se suočiti s pritiskom američkih sankcija koje su naštetile gospodarstvu i mogao bi se suočiti s protivljenjem Iranaca, koji su pokazali da su spremni organizirati masovne prosvjede kako bi istaknuli svoje zahtjeve za većim slobodama unatoč krvavoj represiji.
Modžtaba Hamenei novi vrhovni vođa
Modžtaba Hamenei, sin ubijenog ajatolaha Alija Hameneija, imenovan je za nasljednika oca kao vrhovnog vođe Irana, javili su u nedjelju iranski državni mediji.
Kako prenose agencije, 56-godišnjeg Modžtabu Hameneija imenovalo je vrhovnim vođom Vijeće stručnjaka, nakon što je on godinama stvarao bliske veze s elitnom Revolucionarnom gardom i gradio utjecaj u klerikalnom establišmentu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....